EKONOMIJA
PRIORITETNA DIONICA
Godina auto-puta: Država prihodovala 9 miliona, smanjen broj nesreća
Ova, 41 kilometar duga trasa, za skoro godinu dana donijela je Crnoj Gori nešto manje od devet miliona eura prihoda, smanjila rizik nastanka saobraćajnih nezgoda, ali i povećala obim saobraćajnog prometa

Godina je od kako je u saobraćaj pušten crnogorski infrastrukturni projekat vijeka, to jest prva dionica auto-puta Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa. Ova, 41 kilometar duga trasa, za skoro godinu dana donijela je Crnoj Gori nešto manje od devet miliona eura prihoda, smanjila rizik nastanka saobraćajnih nezgoda, ali i povećala obim saobraćajnog prometa.
Kako je portalu Javnog servisa saopšteno iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), od 21. jula 2022. godine kada je počela naplata putarine, zaključno sa 4. julom 2023. godine, po tom osnovu naplaćeno je 8,5 miliona eura.
“Dodatno je prihodovano 323.329 eura od ostalih djelatnosti vezanih za auto-put“, dodaju iz MKI.
Narednih dana očekuju značajno povećanje obima saobraćaja pa samim tim i uvećanje ostvarenih prihoda. Rezultati su, kažu, u skladu sa očekivanjima, a kako dodaju, izgradnjom auto-puta došlo je do značajnog porasta obima saobraćaja od Podgorice do Kolašina.

Detalj sa otvaranja auto-puta 13. jula 2022. godine (Foto: RTCG)
„Generisan je novi saobraćaj sa prosječnim povećanjem oko 20 odsto na mjesečnom nivou. Značajan je i podatak da je na putnom pravcu od Podgorice do Kolašina značajno smanjen broj saobraćajnih nezgoda, iako je na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore došlo do značajnog povećanja, naročito broja smrtno stradalih i teško povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama”, kažu za Portal RTCG iz resornog ministarstva.
Od otvaranja dionice, ni na magistralnom putu Podgorica-Kolašin, kao ni na auto-putu nije bilo saobraćajnih nezgoda sa smrtnim ishodom, a broj teško i lako povrijeđenih je znatno manji nego u periodu prije puštanja auto-puta u funkciju.
Na auto-putu izgorjelo 28 vozila
Od otvaranja prve dionice auto-puta ‘Princeza Ksenija’ zabilježeno je 28 slučajeva samozapaljivanja vozila, saopšteno je Portalu RTCG iz Monteputa. Pomenuta dionica otvorena je 13. jula prošle godine, i za gotovo godinu dana zabilježeno je 36 saobraćajnih nezgoda, bez smrtnih ishoda.
“Smanjenje broja saobraćajnih nezgoda pokazuje da je izgradnja auto-puta, pored drugih društveno-ekonomskih efekata, imala značajan efekat na smanjenje rizika nastanka saobraćajnih nezgoda”, saopšteno je iz MKI.
Naredna rata kredita 21. jula
Izgradnju prve dionice auto-puta od Podgorice do Kolašina kineska kompanija CRBC počela je 2015. godine.
Crna Gora se za izgradnju prioritetne dionice kreditno zadužila 944 miliona dolara kod kineske Eksim banke, uz kamatu od dva odsto. Ugovor sa Kinezima sklopila je 2014. godine vlada Mila Đukanovića.

Milo Đukanović, tada premijer Crne Gore sa kineskim premijerom Li Kećiangom tokom sastanka u Pekingu u novembru 2015. godine. (Foto: fmprc.gov.cn)
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja u vladi Zdravka Krivokapića, na čelu sa tadašnjim ministrom Milojkom Spajićem sklopilo je 8. jula 2021. hedžing aranžman čime je izvršena konverzija dolarskog u eurski dug.
Hedžing je izvršen u cilju zaštite crnogorskog javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke. Ovo je značilo da će Crna Gora kredit vraćati u eurima po kamatnoj stopi od 0,88 odsto, umjesto u dolarima uz kamatu od dva odsto, kako je dogovoreno 2014.
Rok otplate je ostao isti – 20 godina uz grejs period od šest godina. Kako je xedžing aranžman sklopljen prije plaćanja prve rate, Crna Gora je prve četiri platila u eurima sa nižom kamatom, čime je Eksim banci plaćeno 23 miliona eura manje nego da je kredit ostao vezan za kurs dolara.
Međutim, vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu na čelu sa resornim ministrom Aleksandrom Damjanovićem donijela je odluku da prekine hedžing angažman, koristeći klauzulu u ugovoru o prekidu angažmana nakon dvije godine.
„Prekid aranžmana realizovan je pravovremeno. Izlaskom iz hedžinga Crna Gora je prihodovala približno 64 miliona dolara, od čega će se platiti sljedeća rata u julu 2023. Eksim banci u iznosu od 40 miliona dolara“, saopšteno je ranije iz Ministarstva finansija.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je tada za Radio Crne Gore da je, u neizvjesnom ambijentu koji sada vlada, procjena bila da bi nastavak hedžing aranžmana bio rizičan.
Nakon izlaska iz hedžing aranžmana ostatak kredita od 786,85 miliona eura, koji Crna Gora ima kod kineske banke je ponovo u dolarima, sa inicijalnom kamatom od 2 odsto.
Iz Ministarstva finansija saopštili su portalu Javnog servisa da su Kinezima do 11. jula otplaćene četiri rate u ukupnom iznosu od 157,79 miliona američkih dolara, od čega po osnovu glavnice iznos od 124,88 miliona, američkih dolara, a po osnovu kamate 32,9 miliona dolara.

Pregled uplata po ratama
„Preostali dug po osnovu glavnice iznosi 786,85 miliona dolara. Naredna rata, po osnovu kreditnog aranžmana sa kineskom Eksim bankom, dospijeva 21. jula 2023. godine i iznosi 40,69 miliona (po osnovu glavnice 32,78 miliona i kamate 7,91 miliona dolara)“, kazali su nam iz resora Aleksandra Damjanovića.
Radovi na narednoj dionici mogli bi početi 2025. godine
Iz Ministarstva kapitalnih investicija podsjetili su da su od Investicionog fonda za Zapadni Balkan odobrena bespovratna finasijska sredstva za izradu Idejnih projekata sa Elaboratima za procjenu uticaja na životnu sredinu, za dionicu Mateševo-Andrijevica i obilaznicu oko Podgorice, u ukupnom iznosu od 5,49 miliona eura.
“Realizacija je u toku, kasni se u odnosu na prvobitno planirani rok, i očekivani završetak je u ovoj godini. U oktobru 2022. godine je formalno završena nova sveobuhvatna Studija opravdanosti za čitav autoput Bar-Boljare uključujući cost-benefit analizu”, kažu iz MKI.
Dodaju da je u decembru 2022. godine, Evropska komisija putem mehanizma Investicionog okvira za Zapadni Balkan, odobrila dodatnih 6 miliona eura bespovratnih sredstava, za ažuriranje Studije opravdanosti za autoput Bar-Boljare sa kost-benefit analizom, i za pripremu Glavnog projekta sa pratećom tehničkom i tenderskom dokumentacijom za dionicu za koju se kroz ažuriranje Studije pokaže da treba biti prva naredna za realizaciju.
“Ukoliko ne bude odstupanja od predviđene dinamike za očekivati je da radovi na narednoj dionici započnu 2025. godine”, najavljuju iz MKI.
Objasnili su da je dionica Mateševo-Andrijevica, u odnosu na izgrađenu dionicu Smokovac-Mateševo u tehničkom smislu manje zahtjevna.

Dionica Mateševo – Andrijevica biće dugačka 23.4 kilometra (Foto: Investitor.me)
“Naime, dužina dionice Mateševo-Andrijevica iznosi 23,4 km od čega je cca 8,5 km tunela i mostova, tj. cca 36% trase je na objektima, dok je na dionici Smokovac-Mateševo 60% trase pod objektima. Uzimajući ove činjenice kao i značajno iskustvo stečeno u prethodnom periodu očekujemo da će svi izazovi na drugoj dionici biti blagovremeno riješeni”, smatraju u MKI.
Kazali su da će ministarstvo, kada se steknu uslovi aplicirati za finansijska sredstva prema Investicionom fondu za Zapadni Balkan, kroz čije mehanizme se može obezbijediti 40 odsto bespovratnih sredstava od vrijednosti projekta.
“Dok će se preostali dio od 60 odsto obezbijediti kroz kreditne linije. Takođe, postoje i drugi načini finansiranja a koji će se razmatrati kada projekat bude spreman za realizaciju”, kazali su iz MKI za portal Javnog servisa.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu













