EKONOMIJA
PRIORITETNA DIONICA
Godina auto-puta: Država prihodovala 9 miliona, smanjen broj nesreća
Ova, 41 kilometar duga trasa, za skoro godinu dana donijela je Crnoj Gori nešto manje od devet miliona eura prihoda, smanjila rizik nastanka saobraćajnih nezgoda, ali i povećala obim saobraćajnog prometa

Godina je od kako je u saobraćaj pušten crnogorski infrastrukturni projekat vijeka, to jest prva dionica auto-puta Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa. Ova, 41 kilometar duga trasa, za skoro godinu dana donijela je Crnoj Gori nešto manje od devet miliona eura prihoda, smanjila rizik nastanka saobraćajnih nezgoda, ali i povećala obim saobraćajnog prometa.
Kako je portalu Javnog servisa saopšteno iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), od 21. jula 2022. godine kada je počela naplata putarine, zaključno sa 4. julom 2023. godine, po tom osnovu naplaćeno je 8,5 miliona eura.
“Dodatno je prihodovano 323.329 eura od ostalih djelatnosti vezanih za auto-put“, dodaju iz MKI.
Narednih dana očekuju značajno povećanje obima saobraćaja pa samim tim i uvećanje ostvarenih prihoda. Rezultati su, kažu, u skladu sa očekivanjima, a kako dodaju, izgradnjom auto-puta došlo je do značajnog porasta obima saobraćaja od Podgorice do Kolašina.

Detalj sa otvaranja auto-puta 13. jula 2022. godine (Foto: RTCG)
„Generisan je novi saobraćaj sa prosječnim povećanjem oko 20 odsto na mjesečnom nivou. Značajan je i podatak da je na putnom pravcu od Podgorice do Kolašina značajno smanjen broj saobraćajnih nezgoda, iako je na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore došlo do značajnog povećanja, naročito broja smrtno stradalih i teško povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama”, kažu za Portal RTCG iz resornog ministarstva.
Od otvaranja dionice, ni na magistralnom putu Podgorica-Kolašin, kao ni na auto-putu nije bilo saobraćajnih nezgoda sa smrtnim ishodom, a broj teško i lako povrijeđenih je znatno manji nego u periodu prije puštanja auto-puta u funkciju.
Na auto-putu izgorjelo 28 vozila
Od otvaranja prve dionice auto-puta ‘Princeza Ksenija’ zabilježeno je 28 slučajeva samozapaljivanja vozila, saopšteno je Portalu RTCG iz Monteputa. Pomenuta dionica otvorena je 13. jula prošle godine, i za gotovo godinu dana zabilježeno je 36 saobraćajnih nezgoda, bez smrtnih ishoda.
“Smanjenje broja saobraćajnih nezgoda pokazuje da je izgradnja auto-puta, pored drugih društveno-ekonomskih efekata, imala značajan efekat na smanjenje rizika nastanka saobraćajnih nezgoda”, saopšteno je iz MKI.
Naredna rata kredita 21. jula
Izgradnju prve dionice auto-puta od Podgorice do Kolašina kineska kompanija CRBC počela je 2015. godine.
Crna Gora se za izgradnju prioritetne dionice kreditno zadužila 944 miliona dolara kod kineske Eksim banke, uz kamatu od dva odsto. Ugovor sa Kinezima sklopila je 2014. godine vlada Mila Đukanovića.

Milo Đukanović, tada premijer Crne Gore sa kineskim premijerom Li Kećiangom tokom sastanka u Pekingu u novembru 2015. godine. (Foto: fmprc.gov.cn)
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja u vladi Zdravka Krivokapića, na čelu sa tadašnjim ministrom Milojkom Spajićem sklopilo je 8. jula 2021. hedžing aranžman čime je izvršena konverzija dolarskog u eurski dug.
Hedžing je izvršen u cilju zaštite crnogorskog javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke. Ovo je značilo da će Crna Gora kredit vraćati u eurima po kamatnoj stopi od 0,88 odsto, umjesto u dolarima uz kamatu od dva odsto, kako je dogovoreno 2014.
Rok otplate je ostao isti – 20 godina uz grejs period od šest godina. Kako je xedžing aranžman sklopljen prije plaćanja prve rate, Crna Gora je prve četiri platila u eurima sa nižom kamatom, čime je Eksim banci plaćeno 23 miliona eura manje nego da je kredit ostao vezan za kurs dolara.
Međutim, vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu na čelu sa resornim ministrom Aleksandrom Damjanovićem donijela je odluku da prekine hedžing angažman, koristeći klauzulu u ugovoru o prekidu angažmana nakon dvije godine.
„Prekid aranžmana realizovan je pravovremeno. Izlaskom iz hedžinga Crna Gora je prihodovala približno 64 miliona dolara, od čega će se platiti sljedeća rata u julu 2023. Eksim banci u iznosu od 40 miliona dolara“, saopšteno je ranije iz Ministarstva finansija.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je tada za Radio Crne Gore da je, u neizvjesnom ambijentu koji sada vlada, procjena bila da bi nastavak hedžing aranžmana bio rizičan.
Nakon izlaska iz hedžing aranžmana ostatak kredita od 786,85 miliona eura, koji Crna Gora ima kod kineske banke je ponovo u dolarima, sa inicijalnom kamatom od 2 odsto.
Iz Ministarstva finansija saopštili su portalu Javnog servisa da su Kinezima do 11. jula otplaćene četiri rate u ukupnom iznosu od 157,79 miliona američkih dolara, od čega po osnovu glavnice iznos od 124,88 miliona, američkih dolara, a po osnovu kamate 32,9 miliona dolara.

Pregled uplata po ratama
„Preostali dug po osnovu glavnice iznosi 786,85 miliona dolara. Naredna rata, po osnovu kreditnog aranžmana sa kineskom Eksim bankom, dospijeva 21. jula 2023. godine i iznosi 40,69 miliona (po osnovu glavnice 32,78 miliona i kamate 7,91 miliona dolara)“, kazali su nam iz resora Aleksandra Damjanovića.
Radovi na narednoj dionici mogli bi početi 2025. godine
Iz Ministarstva kapitalnih investicija podsjetili su da su od Investicionog fonda za Zapadni Balkan odobrena bespovratna finasijska sredstva za izradu Idejnih projekata sa Elaboratima za procjenu uticaja na životnu sredinu, za dionicu Mateševo-Andrijevica i obilaznicu oko Podgorice, u ukupnom iznosu od 5,49 miliona eura.
“Realizacija je u toku, kasni se u odnosu na prvobitno planirani rok, i očekivani završetak je u ovoj godini. U oktobru 2022. godine je formalno završena nova sveobuhvatna Studija opravdanosti za čitav autoput Bar-Boljare uključujući cost-benefit analizu”, kažu iz MKI.
Dodaju da je u decembru 2022. godine, Evropska komisija putem mehanizma Investicionog okvira za Zapadni Balkan, odobrila dodatnih 6 miliona eura bespovratnih sredstava, za ažuriranje Studije opravdanosti za autoput Bar-Boljare sa kost-benefit analizom, i za pripremu Glavnog projekta sa pratećom tehničkom i tenderskom dokumentacijom za dionicu za koju se kroz ažuriranje Studije pokaže da treba biti prva naredna za realizaciju.
“Ukoliko ne bude odstupanja od predviđene dinamike za očekivati je da radovi na narednoj dionici započnu 2025. godine”, najavljuju iz MKI.
Objasnili su da je dionica Mateševo-Andrijevica, u odnosu na izgrađenu dionicu Smokovac-Mateševo u tehničkom smislu manje zahtjevna.

Dionica Mateševo – Andrijevica biće dugačka 23.4 kilometra (Foto: Investitor.me)
“Naime, dužina dionice Mateševo-Andrijevica iznosi 23,4 km od čega je cca 8,5 km tunela i mostova, tj. cca 36% trase je na objektima, dok je na dionici Smokovac-Mateševo 60% trase pod objektima. Uzimajući ove činjenice kao i značajno iskustvo stečeno u prethodnom periodu očekujemo da će svi izazovi na drugoj dionici biti blagovremeno riješeni”, smatraju u MKI.
Kazali su da će ministarstvo, kada se steknu uslovi aplicirati za finansijska sredstva prema Investicionom fondu za Zapadni Balkan, kroz čije mehanizme se može obezbijediti 40 odsto bespovratnih sredstava od vrijednosti projekta.
“Dok će se preostali dio od 60 odsto obezbijediti kroz kreditne linije. Takođe, postoje i drugi načini finansiranja a koji će se razmatrati kada projekat bude spreman za realizaciju”, kazali su iz MKI za portal Javnog servisa.
EKONOMIJA
Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene
„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.
“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.
On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.
“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.
Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.
“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.
Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.
On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.
Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.
“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.
Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.
“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.
Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.
“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.
Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.
“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.
“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.
Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda
Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.
“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.
Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.
“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.
EKONOMIJA
Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.
Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.
Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.
U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.
U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.
Ima akcije u više društava.
EKONOMIJA
Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.
Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.
Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.
„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.
Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.
Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.
- HRONIKA3 дана ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA14 сати ranije
Berane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
- DRUŠTVO13 сати ranije
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
- HRONIKA4 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- HRONIKA1 дан ranije
Pronađeno tijelo Podgoričanke nakon tri nedjelje
- DRUŠTVO3 дана ranije
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu