EKONOMIJA
NOVE CIJENE
Gorivo skuplje od sjutra za oko četiri centa?
Prema procjeni, nova cijena benzina BMB 98 iznosiće od utorka 1,58 eura, supera BMB 95 biće 1,54 eura, a eurodizela 1,43 Tako da će biti oboreni rekordi iz 2012. OPEC najavio povećanje proizvodnje tek u aprilu kada bi moglo doći do pada cijena nafte
Cijene goriva na benzinskim pumpama u Crnoj Gori od sjutra bi trebalo da budu veće za po oko četiri centa, pokazuju preliminarni podaci kretanja cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama i kursa dolara i eura, u odnosu na prije 14 dama kada su cijene posljednji put usklađivanje, pišu podgoričke „Vijesti“.
Time će, kako navodi ovaj medij, cijene goriva u Crnoj Gori biti na najvišem istorijskom nivou. Prema ovoj procjeni, nova cijena benzina BMB 98 iznosiće od sjutra 1,58 eura, supera BMB 95 biće 1,54 eura, a eurodizela 1,43 eura. Lož ulje takođe bi moglo poskupiti za četiri centa, na 1,41 euro.
Do sada najveće cijene goriva u Crnoj Gori bile su 2012. kada su dvije vrste benzina koštale 1,54 i 1,50, a dizela 1,38 eura. Država je posljednji put povećala dažbine na gorivo 2017. godine i to akcize za po devet centi po litru.
Prije 14 dana sve cijena goriva povećane su za po pet centi. Ministarstvo kapitalnih investicija danas će zvanično utvrditi nove cijene prema Uredbi o maksimalnim cijenama.
Za godinu rast od 35 odsto
Cijena barela sirove nafte sada na međunarodnom tržištu je na najvišem nivou od oktobra 2014. godine i iznosi oko 94 dolara, dok je prije godinu bila 63 dolara, što je rast za oko 48 odsto. Prije godinu cijena eurodizela u Crnoj Gori bila je 1,06 eura, a benzina 1,22 i 1,19 eura, odnosno za godinu su povećani za oko 35 odsto.
Razlozi za skoro konstantan rast cijena goriva već godinu su ekonomski oporavak privrede i potrošnje, a nedovoljni rast proizvodnje. Analitičari za rast cijena nafte u posljednje vrijeme okrivljuju i narušavanje odnosa između Evrope i SAD sa Rusijom, koja je značajan proizvođač nafte, i zveckanje oružja oko Ukrajine.
OPEC bi tek u aprilu povećao proizvodnju
Udruženje zemalja najvećih proizvođača nafte (OPEC+) je svoju novu odluku o povećanju kvota proizvodnje odložila za 2. mart, a odnosiće se na moguće povećanje znatnije proizvodnje u aprilu. To znači da bi ovako visoke cijene nafte na međunarodnom tržištu mogle trajati još mjesec i po, ukoliko bi ta odluka bila pozitivna.
Međutim, nedavno Rojtersovo istraživanje pokazuje da se članice OPEC-a ne pridržavaju odluka o povećanju proizvodnje koje su važile za januar i februar. Smanjenje proizvodnje zabilježeno je kod 13 od 23 članice. Do značajnog smanjenja proizvodnje došlo je u Iraku i Libiji zbog terorističkih napada, a u Venecueli usljed tehnoloških problema.
”Za mart je obećano povećanje proizvodnje od 400.000 barela nafte dnevno, ali podaci i dalje pokazuju da većina članica neće uspjeti osigurati svoj udio čak ni u ovom skromnom prirastu. Nedostatak investicija ili nemiri milicije uzimaju danak na izvoznike iz Nigerije i Libiju, stavljajući sve veći pritisak na preostale rezerve bliskoistočnih zemalja. Nedostaci grupe pomogli su da se cijene sirove nafte podignu na sedmogodišnji maksimum iznad 90 dolara po barelu, jer zalihe ne idu u korak sa snažnim rastom potrošnje goriva nakon pandemije. Taj skup podstiče val inflacije koji frustrira centralne banke i nanosi krizu životnih troškova milionima – što je posebna opasnost za predsjednika Džoa Bajdena uoči ovogodišnjih izbora na sredini mandata”, navodi Rojters.
SAD traži veću proizvodnju
Zemlje velikih potrošača naftnih derivata poput Sjedinjenih Američkih Država, Indije i Japana, pokušavaju da naprave pritisak na zemlje proizvođače da povećaju kvote.
”Kako rastu sumnje da li će se očekivano povećanje globalnih zaliha zaista dogoditi u ovom kvartalu, gomilaju se prognoze za povratak na cijene od 100 dolara po barelu ili više. Takav rast bi mogao izazvati dovoljan pritisak saveznika Saudijske Arabije u Vašingtonu za promjenu stava”, navodi Rojters.
”Ako cijene nastave sa svojim naglim rastom, vidimo put ka Saudijskoj Arabiji koja će ponovo preuzeti ulogu regulatora i povećati proizvodnju. Naravno, pitanje je da li bi to zahtijevalo poziv Bijele kuće”, rekla je Helima Kroft, glavni strateg za robe u RBC Capital Marketsu.
Prema Bloombergovom istraživanju, 13 zemalja OPEC-a povećalo je proizvodnju za samo 50.000 barela dnevno u januaru, ali su blagi dobici u grupi bili izbrisani padom od 140.000 barela dnevno u Libiji. Sjevernoafrička država bila je pogođena blokadom svojih zapadnih polja od lokalne milicija, što je prisililo da zatvori njen najveći rezervoar, Šarara.
Čak i Rusija, koja je kroz petogodišnju istoriju OPEC+ često preferirala brže povećanje proizvodnje, sada je ograničava. Prema preliminarnim podacima jedinice, kako navodi Rojters, proizvođači su u januaru ispumpali 46,53 miliona tona sirove nafte i kondenzata. Što je oko 10,05 miliona barela dnevno, ili 50.000 ispod mjesečne kvote.
U skupštinskoj proceduri tri predloga koja bi mogla smanjiti cijene
U Crnoj Gori ne postoji zakonski osnov da Vlada ograniči ili zamrzne cijene goriva, kao što su to nedavno uradile Hrvatska i Srbije. Jedini način za niže cijene goriva je da Skupština izmijeni zakon o akcizama i smanji ove dažbine koje iznose 55 i 44 centa po litru ili da usvoji zakon kojim bi ovlastila Vladu da zamrzne ili privremeno smanji iznose dažbina.
U skupštinskoj proceduri sada se nalaze tri predloga. Jedan poslaničkog kluba SDP-a kojim se snižava iznos akciza, drugi Vlade kojim traži saglasnost Skupštine da može privremeno smanjiti cijena i treći Unije slobodnih sindikata koji predviđa da se iznos akciza smanji za 30 odsto dok traje nestabilnost cijena nafte na međunarodnom tržištu. S obzirom da akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, predlog USS-a bi značio smanjenje cijena za 16 do 20 centi po litru.
Poslanici krajem decembra nisu glasali za mogućnost da Vlada ograniči rast cijena goriva. Taj predlog bio je dio izmjena Zakona o akcizama koje su predviđale vanredni rast akciza na cigarete, alkohol i gazirane sokove, uvođenje akciza na slatkiše i plastiku za jednokratnu upotrebu. Obrazloženje onih koji su bili protiv je da bi povećanje akciza izazvalo rast cijena ovih proizvoda, dok je stavka o ograničavanju rasta cijena goriva bila tada van njihove pažnje.
Od dažbina na gorivo država dobija 200 miliona, može li se odreći dijela?
Od rasta cijena goriva zbog dešavanja na međunarodnim berzama, država sada nema značajan prihod, jer dobije više samo za iznos PDV-a na veću uvoznu cijenu.
U odnosu na cijene od prije godine, država sada po ovom osnovu dobija četiri do pet centi više nego tada, ali istovremeno Vlada za svoja vozila državnih službi ima veći trošak zbog rasta cijena. Tako da je ukupan odnos neutralan.
Državni budžet samo od akciza na gorivo godišnje prihoduje oko 160 do 170 miliona eura, a od PDV-a na gorivo još oko 35 do 40 miliona.
Tako da ove dvije dažbine na gorivo iznose oko 200 miliona godišnje ili nešto preko 10 odsto ukupnih prihoda državne kase.
Svako značajnije smanje ovih nameta ugrozilo bi funkcionisanje državnih prihoda, naročito kada su već ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i drastično smanjen porez na zarade. Takođe poslanici krajem prošle godine nisu usvojili predlog o vanrednom rastu akciza na cigarete, alkohol i gazirane sokove, uvođenje akciza na slatkiše i plastiku za jednokratnu upotrebu, što je u značajnom obimu trebalo da zamijeni smanjenje dažbina na zarade.
Zbog problema sa primjenom zakona ili kašnjenjem u izradi, ove godine nije moguće očekivati ni povećanje prihoda od poreza na podizanje gotovine, oporezivanja neprijavljenih prihoda i imovine, većeg rasta prihoda od igara na sreću i markiranja goriva.
Sve u svemu novom ministru finansija biće potreban čarobni štapić za punjenje državne kase.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Preminuo Dragan Marković Palma
Britanski visoki vojni zvaničnik: Spremni smo da se sukobimo sa Rusijom već večeras
Dačić: Balijagiću određeno zadržavanje u Srbiji, apelujem da Crna Gora bude ažurna
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Preminuo Dragan Marković Palma
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA2 дана ranijeLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
HRONIKA3 дана ranijeDvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
BALKAN I SVIJET17 сати ranijePreminuo Dragan Marković Palma
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
DRUŠTVO3 дана ranijeBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
