Portal RTCG izdvojio je 17 osnovnih namirnica i uporedio cijene u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj.

Na osnovu podataka koje su dobili, cijene u Srbiji su nešto niže, dok su u Crnoj Gori i Hrvatskoj slične, s tim što su pojedini artikli u Hrvatskoj skuplji.

Hljeb je najjeftiniji u Srbiji i može se kupiti za 50 centi, jaja i mlijeko, takođe imaju najnižu cijenu. Kafa je najskuplja u Hrvatskoj, dok je cijena kilograma pilećeg filea najviša u crnogorskim marketima.

Foto: RTCG

Cijene u Hrvatskoj dobili su iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača na osnovu popisa koji su napravili tajni kupci iz mjeseca u mjesec, dok su za Srbiju uzimali najmanje cijene iz velikih marketa, s tim što nijesu uračunali Lidl koji je znatno jeftiniji.

Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

I u Srbiji je 1. septembra počela akcija “Najbolja cena” u okviru koje su, do kraja oktobra, u oko 2.500 maloprodajnih objekata u zemlji, cijene oko 700 proizvoda niže u odnosu dosadašnje akcijske cijene.

Akcija obuhvata 81 vrstu proizvoda, a sniženje u prosjeku iznosi 26,82 odsto.

Napominju da su uporedili cijene mlijeka u tetrapaku bez čepa, brašna tip 500 i bijele riže.

(Piše: Maša Mališić Ljumović)

Povodom dezinformacija koje su se u javnosti pojavile povodom primjene programa Evropa sad 2, a koje se odnose na navodno smanjenje penzija Kabinet predsjednika Vlade Milojka Spajića oštro demantuje takve napise te u cilju, kako kažu, objektivnog informisanja javnosti još jednom ukazuju da je netačna informacija da će penzije u budućnosti biti manje.

„Naime, prilikom kreiranja neistinitih narativa polazi se od obračuna po kome zarada zaposlenog ostaje nepromijenjena do kraja njegovog radnog staža (pretpostavlja da neće doći do povećanja zarade zaposlenog makar po osnovu minulog rada i kretanja u privredi) što po postojećim zakonskim rješenjima nije ni teorijski moguće“, kaže se u saopštenju.

Kako kažu, u pojedinim medijskim analizama ove vladine politike obračun penzija se isključivo objašnjava na bazi samo jednog parametra za obračun penzije, dok se drugi dio obračuna i kretanja ostalih parametara svjesno zaobilazi, što ukazuje da se radi o tendenciznom i zlonamjernom informisanju javnosti.

„Na primjer, sa očiglednom namjerom obmane javnosti, kao činilac za obračun penzije uzima se godišnji lični koefcijent na temelju kog se implicira smanjenje penzija za buduće penzionere, a svjesno zanemruje činjenica da se visina penzije računa na bazi još dva bitna parametra, odnosno: dužine radnog staža i vrijednosti ličnog boda, koji nesumnjivo zbog ove reforme isključivo raste (usljed rasta prosječne zarade)“, navodi se u saopštenju.

Dodaju da se vrijednost penzije povećava se tri puta godišnje kao posljedica redovnog zakonskog usklađivanja po osnovu kretanja prosječne zarade i inflacije, što utiče na iznos ličnog boda, što prilikom objektivnog izvještavanja o ovoj mjeri treba takođe imati u vidu.

„Takođe, recimo obračun penzije prikazan danas na naslovnoj strani jednog dnevnog lista u suprotnosti je sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, budući da je izračunata penzija u iznosu od 359,6€ dok je minimalna penzija propisana zakonom u Crnoj Gori 450€ i ne može biti niža od tog iznosa. Upravo kao što je 44. Vlada i najavila prilikom povećanja minimalne penzije od 1. januara ove godine, da će nakon te mjere kojom je otpočela primjena programa „Evropa Sad 2”, rast ostalih kategorija penzija biti rezultat rasta prosječne zarade, odnosno usklađivanja penzija po tom osnovu“, ističe se u reagovanju.

Kako kažu, evidentna je zabrinutost “antivladine koalicije” u vezi sa rastom minimalne i prosječne zarade u slučaju implementacije programa „Evropa Sad 2“, što jasno ukazuje da imaju cilj da stvari vrate na staro, kada je prosječna zarada u Crnoj Gori za deset godina porasla 40€, a penzije godišnje usklađivane za po svega nekoliko eura.

Rast cijena je najveći problem sa kojim se građani suočavaju, a moj prioritet je zaštita građana. Zbog toga vraćam Skupštini na ponovono razmatranje zakone o PDV-u i o akcizama, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.

Dodao je da to radi jer će se kroz njih cijene povećati.

To je poručio komentarišući izmjene niza ekonimskih zakona koje je Skupština nedavno usvojila radi sprovođenja programa Evropa sad 2.

Naveo je da je više puta izbjegavana javna rasprava te da su do sada u zgradu Predsjednika, stigla dva od deset zakona.

Milatović je kazao da Vlada uvodi nove namete koji utiču na turističku privredu, te da se direktno ugrožavaju i državne „Plantaže“ i drugi vinari, zbog akciza na mirna vina.

Dodao je da je donio odluku da vrati i izmjene Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju, jer će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzija i ugrožavanja Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja.

„Posebno zabrinjava činjenica da se 5,5 odsto bruto plata, uzima od radnika i Fonda i preusmjerava krupnom kapitalu, koji ima rekordne profite“, istakao je on i pitao zbog čijeg interesa se to radi.

foto: Mirko Kotlaš

Milatović je najavio da će dati potpis za Zakon o radu, ali da apeluje na Vladu da predloži hitnu formulu o obračunu miminalne plate, kako bi se spriječile sve buduće manipulacije.

„Apelujem na poslanike, nemojte da budete saučesnici u obesmišljavanju našeg demokratskog sistema“, naveo je on i dodao da želi da Skupština u ponovnom odlučivanju ne da zeleno svjetlo za ove propise.

Milatović je naveo da vjeruje da će poslanici raditi u interesu građana.

Naveo je da će preostali set zakona potpisati kada do njega stignu.

Naglasio je da je Vlada do sada postupcima urušila dobrosusjedske odnose sa zemljama regiona, te da će dati sve od sebe da se proces Brdo-Brioni održi.

Pojasnio je da se rebalans budžeta radi velikog broja ministarstava nakon rekonstrukcije Vlade, ali da ista ne želi da podrži susret lidera u regionu.

Upitan da li vraćanje zakona ima veze sa političkim sukobom sa premijerom Milojkom Spajićem, on je kazao da ima. Naglasio ne da ga Spajić ne zanima lično, već činjenica da je on na čelu Vlade.

„Ja uradim ono što je do mene, ali budite sigurni da će doći trenutak kada će svi snositi političke posljedice“, dodao je on.

„Nisam u svađi sa njim, ne interesuje me uopšte više. Interesuje me što Crna Gora radi u suprotnosti sa našim interesima“, istakao je on i dodao da je ova parlamentarna većina korak u pogrešnom smjeru, nakon izbora 2020.

On je naglasio i da su lideri Demokratskog fronta (DF) sada na čelu Vlade, dok su Spajiću prepuštena ekonomska pitanja.

Milatović je istakao da ekonomske politike bez rasprave i socijalnog dijaloga, kao i trenutne politike, ne vode nigdje.

„Ne vodi se politika na način na koji je bila obećana. Mislim da to nije u redu i zato dižem glas, zato sam i ušao u borbu u Podgorici. Niko od njih nije pročitao argumentovano kada sam vratio zakon, a takvi ljudi su trenutno u Skupštini“, istakao je on i dodao da bi 81 nasumično izabrani građanin, bolje radio u interesu građana nego trenutni poslanici.

Upitan zašto je proglasio Zakon o radu, a ne prateće koji će omogućiti njegovo sprovođenje, Milatović je naveo da je borac za povećanje minimalca.

„Mislim da bi bilo bolje da postoji jedna minimalna plata, ali i da minimalac povežemo sa povećanjem potrošačke korpe“, kazao je on i dodao da još nije obrazloženo zašto se iz Fonda PIO uzima 150 miliona eura.

Milatović je dodao da se veliki broj građana osjeća prevarenim.

Upitan ima li predlog kako da se uvećaju plate, naveo je da je pitao zašto se PDV ne snizi na 19 odsto, te da se može vidjeti koje građani najviše kupuju i da se na njih da najmanji PDV…

Istakao je da o takvim predlozima nema rasprave već se zakoni usvajaju, bez fiskalne strategije zbog koje se i mijenjaju.

Milatović je ponovio da je premijer Milojko Spajić početkom 2022. godine intenzivno komunicirao sa Kabinetom bivšeg predsjednika države Mila Đeukanovića, kako bi tražio podršku Demokratske partije socijalista (DPS) za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini.

„Sad imam saznanja da je Spajić intenzivno komunicirao sa Kabinetom Đukanovića tražeći podršku DPS-a, za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini. I da je to bio fokus njegovog djelovanja u trenutku, negdje par mjeseci na početku 2022. godine. Ja mislim da je to razočaravajući podatak za mene i druge građane Crne Gore“, naveo je Milatović i dodao da je to naknadno saznao.

Naveo je da je razlika između njega i drugih borba za bolje društvo, te da se ostali sada i tada bore da Crna Gora postane raj za kripto činioce.

Novinarka Televizije Crne Gore je Milatovića je pitala da li zakone Skupštini vraća na ponovno odlučivanje radi spora sa premijerom Milojkom Spajićem.

Milatović je naglasio da vjeruje da nijedan zakon koji je Skupštini vratio – nije vraćen bez razloga.

„Je li onaj kojim je namješteno mjesto za direktora javnog servisa? Je li taj bio pogrešno vraćen? Cijela Crna Gora zna da je Zakon o RTCG-u ad hominem mijenjan, pa su nam prodavali priču da je bolje, da direktor javnog servisa ima pet nego deset godina iskustva, da bi mu namjestili poziciju. I šta su očekivali, da ću ja da ćutim na to, da ću da izigravam englesku kraljicu dok se oni partijski namiruju i jedni sa drugima završavaju određene dilove? Ne, to je greška koju su oni napravili jer politiku i svijet gledaju iz svojih očiju“, naveo je on i dodao da brine o interesu građana, te da želi oslobođen javni servis.

Novinarka je pitala kako komentariše činjenicu da je kandidat za predsjednika postao nakon što je premijer Milojko Spajić izbračen iz te izborne trke, Milatović je naveo da tada kao i sada, vjeruje da je to nepravedno.

„I da je to urađeno od strane onih s kojima je trenutno premijer Spajić politički partner. Jesmo mi zaboravili ko je diskvalifikovao Spajića u toj predsjedničkoj trci, zbog neistina koje je Spajić izgovarao cijeloj crnogorskoj javnosti. Tada su izgovorene neistine od strane premijera, i zbog tih neistina neki drugi su ga tada diskvalifikovali u saradnji sa Demokratskom partijom socijalista. To nije pitanje za mene, ja sam tada uradio ono što je jedino bilo potrebno kako bi se sačuvao demokratski razboj zemlje. Izašao sam na crtu, izvadio Pokret Evropa sad iz minusa i pobijedio Đukanovića. Je li to mogao da uradi bilo ko drugi u tom trenutku? Je li to mogao da uradi Andrija Mandić? Je li to mogao da uradi Aleksa bečić?“, rekao je Milatović

Istakao je da će uvijek izaći na crtu takvim lošim praksama.