Connect with us

EKONOMIJA

NOVE CIJENE

Gorivo skuplje od sjutra za oko četiri centa?

Prema procjeni, nova cijena benzina BMB 98 iznosiće od utorka 1,58 eura, supera BMB 95 biće 1,54 eura, a eurodizela 1,43 Tako da će biti oboreni rekordi iz 2012. OPEC najavio povećanje proizvodnje tek u aprilu kada bi moglo doći do pada cijena nafte

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Crnoj Gori od sjutra bi trebalo da budu veće za po oko četiri centa, pokazuju preliminarni podaci kretanja cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama i kursa dolara i eura, u odnosu na prije 14 dama kada su cijene posljednji put usklađivanje, pišu podgoričke „Vijesti“.

Time će, kako navodi ovaj medij, cijene goriva u Crnoj Gori biti na najvišem istorijskom nivou. Prema ovoj procjeni, nova cijena benzina BMB 98 iznosiće od sjutra 1,58 eura, supera BMB 95 biće 1,54 eura, a eurodizela 1,43 eura. Lož ulje takođe bi moglo poskupiti za četiri centa, na 1,41 euro.

Do sada najveće cijene goriva u Crnoj Gori bile su 2012. kada su dvije vrste benzina koštale 1,54 i 1,50, a dizela 1,38 eura. Država je posljednji put povećala dažbine na gorivo 2017. godine i to akcize za po devet centi po litru.

Prije 14 dana sve cijena goriva povećane su za po pet centi. Ministarstvo kapitalnih investicija danas će zvanično utvrditi nove cijene prema Uredbi o maksimalnim cijenama.

Za godinu rast od 35 odsto

Cijena barela sirove nafte sada na međunarodnom tržištu je na najvišem nivou od oktobra 2014. godine i iznosi oko 94 dolara, dok je prije godinu bila 63 dolara, što je rast za oko 48 odsto. Prije godinu cijena eurodizela u Crnoj Gori bila je 1,06 eura, a benzina 1,22 i 1,19 eura, odnosno za godinu su povećani za oko 35 odsto.

Razlozi za skoro konstantan rast cijena goriva već godinu su ekonomski oporavak privrede i potrošnje, a nedovoljni rast proizvodnje. Analitičari za rast cijena nafte u posljednje vrijeme okrivljuju i narušavanje odnosa između Evrope i SAD sa Rusijom, koja je značajan proizvođač nafte, i zveckanje oružja oko Ukrajine.

OPEC bi tek u aprilu povećao proizvodnju

Udruženje zemalja najvećih proizvođača nafte (OPEC+) je svoju novu odluku o povećanju kvota proizvodnje odložila za 2. mart, a odnosiće se na moguće povećanje znatnije proizvodnje u aprilu. To znači da bi ovako visoke cijene nafte na međunarodnom tržištu mogle trajati još mjesec i po, ukoliko bi ta odluka bila pozitivna.

Međutim, nedavno Rojtersovo istraživanje pokazuje da se članice OPEC-a ne pridržavaju odluka o povećanju proizvodnje koje su važile za januar i februar. Smanjenje proizvodnje zabilježeno je kod 13 od 23 članice. Do značajnog smanjenja proizvodnje došlo je u Iraku i Libiji zbog terorističkih napada, a u Venecueli usljed tehnoloških problema.

”Za mart je obećano povećanje proizvodnje od 400.000 barela nafte dnevno, ali podaci i dalje pokazuju da većina članica neće uspjeti osigurati svoj udio čak ni u ovom skromnom prirastu. Nedostatak investicija ili nemiri milicije uzimaju danak na izvoznike iz Nigerije i Libiju, stavljajući sve veći pritisak na preostale rezerve bliskoistočnih zemalja. Nedostaci grupe pomogli su da se cijene sirove nafte podignu na sedmogodišnji maksimum iznad 90 dolara po barelu, jer zalihe ne idu u korak sa snažnim rastom potrošnje goriva nakon pandemije. Taj skup podstiče val inflacije koji frustrira centralne banke i nanosi krizu životnih troškova milionima – što je posebna opasnost za predsjednika Džoa Bajdena uoči ovogodišnjih izbora na sredini mandata”, navodi Rojters.

SAD traži veću proizvodnju

Zemlje velikih potrošača naftnih derivata poput Sjedinjenih Američkih Država, Indije i Japana, pokušavaju da naprave pritisak na zemlje proizvođače da povećaju kvote.

”Kako rastu sumnje da li će se očekivano povećanje globalnih zaliha zaista dogoditi u ovom kvartalu, gomilaju se prognoze za povratak na cijene od 100 dolara po barelu ili više. Takav rast bi mogao izazvati dovoljan pritisak saveznika Saudijske Arabije u Vašingtonu za promjenu stava”, navodi Rojters.

”Ako cijene nastave sa svojim naglim rastom, vidimo put ka Saudijskoj Arabiji koja će ponovo preuzeti ulogu regulatora i povećati proizvodnju. Naravno, pitanje je da li bi to zahtijevalo poziv Bijele kuće”, rekla je Helima Kroft, glavni strateg za robe u RBC Capital Marketsu.

Prema Bloombergovom istraživanju, 13 zemalja OPEC-a povećalo je proizvodnju za samo 50.000 barela dnevno u januaru, ali su blagi dobici u grupi bili izbrisani padom od 140.000 barela dnevno u Libiji. Sjevernoafrička država bila je pogođena blokadom svojih zapadnih polja od lokalne milicija, što je prisililo da zatvori njen najveći rezervoar, Šarara.

Čak i Rusija, koja je kroz petogodišnju istoriju OPEC+ često preferirala brže povećanje proizvodnje, sada je ograničava. Prema preliminarnim podacima jedinice, kako navodi Rojters, proizvođači su u januaru ispumpali 46,53 miliona tona sirove nafte i kondenzata. Što je oko 10,05 miliona barela dnevno, ili 50.000 ispod mjesečne kvote.

U skupštinskoj proceduri tri predloga koja bi mogla smanjiti cijene

U Crnoj Gori ne postoji zakonski osnov da Vlada ograniči ili zamrzne cijene goriva, kao što su to nedavno uradile Hrvatska i Srbije. Jedini način za niže cijene goriva je da Skupština izmijeni zakon o akcizama i smanji ove dažbine koje iznose 55 i 44 centa po litru ili da usvoji zakon kojim bi ovlastila Vladu da zamrzne ili privremeno smanji iznose dažbina.

U skupštinskoj proceduri sada se nalaze tri predloga. Jedan poslaničkog kluba SDP-a kojim se snižava iznos akciza, drugi Vlade kojim traži saglasnost Skupštine da može privremeno smanjiti cijena i treći Unije slobodnih sindikata koji predviđa da se iznos akciza smanji za 30 odsto dok traje nestabilnost cijena nafte na međunarodnom tržištu. S obzirom da akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, predlog USS-a bi značio smanjenje cijena za 16 do 20 centi po litru.

Poslanici krajem decembra nisu glasali za mogućnost da Vlada ograniči rast cijena goriva. Taj predlog bio je dio izmjena Zakona o akcizama koje su predviđale vanredni rast akciza na cigarete, alkohol i gazirane sokove, uvođenje akciza na slatkiše i plastiku za jednokratnu upotrebu. Obrazloženje onih koji su bili protiv je da bi povećanje akciza izazvalo rast cijena ovih proizvoda, dok je stavka o ograničavanju rasta cijena goriva bila tada van njihove pažnje.

Od dažbina na gorivo država dobija 200 miliona, može li se odreći dijela?

Od rasta cijena goriva zbog dešavanja na međunarodnim berzama, država sada nema značajan prihod, jer dobije više samo za iznos PDV-a na veću uvoznu cijenu.

U odnosu na cijene od prije godine, država sada po ovom osnovu dobija četiri do pet centi više nego tada, ali istovremeno Vlada za svoja vozila državnih službi ima veći trošak zbog rasta cijena. Tako da je ukupan odnos neutralan.

Državni budžet samo od akciza na gorivo godišnje prihoduje oko 160 do 170 miliona eura, a od PDV-a na gorivo još oko 35 do 40 miliona.

Tako da ove dvije dažbine na gorivo iznose oko 200 miliona godišnje ili nešto preko 10 odsto ukupnih prihoda državne kase.

Svako značajnije smanje ovih nameta ugrozilo bi funkcionisanje državnih prihoda, naročito kada su već ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i drastično smanjen porez na zarade. Takođe poslanici krajem prošle godine nisu usvojili predlog o vanrednom rastu akciza na cigarete, alkohol i gazirane sokove, uvođenje akciza na slatkiše i plastiku za jednokratnu upotrebu, što je u značajnom obimu trebalo da zamijeni smanjenje dažbina na zarade.

Zbog problema sa primjenom zakona ili kašnjenjem u izradi, ove godine nije moguće očekivati ni povećanje prihoda od poreza na podizanje gotovine, oporezivanja neprijavljenih prihoda i imovine, većeg rasta prihoda od igara na sreću i markiranja goriva.

Sve u svemu novom ministru finansija biće potreban čarobni štapić za punjenje državne kase.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije