DRUŠTVO
BAZA PODATAKA KATASTRA PUNA IZMIŠLJENIH PODATAKA
Imovinu kriju iza izmišljenih matičnih brojeva
Zemljište biznismena Branislava Mićunovića bilo je upisano pod fiktivnim matičnim brojem, a postoji još mnogo takvih primjera, tvrdi Vanja Ćalović Marković. Iz Uprave saopštili da su službenici do 2011. dodjeljivali fiktivne matične brojeve u predmetima kada nijesu mogli da utvrde stvarni fizičkog, odnosno PIB pravnog lica, i ističu da planiraju sveobuhvatnu reformu

Budvanski biznismen Branislav Brano Mićunović posjedovao je i prodao 2017. zemljište vrijedno 300.000 eura na Žabljaku, koje je u Upravi za katastar i državnu imovinu bilo upisano pod fiktivnim matičnim brojem.
Do tog podatka je došla članica Stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović Marković, istražujući imovinu njegovog imenjaka, nekadašnjeg ministra kulture i ambasadora u Srbiji Branislava Mićunovića.
Ćalović Marković je “Vijestima” kazala da se ispostavilo da to nije slučaj samo sa budvanskim biznismenom, već da postoji veliki broj sličnih predmata, a da se takva praksa nastavlja i nakon dolaska nove vlasti.
Ona je rekla da očekuje da će Uprava za katastar i državnu imovinu uskoro početi da rješava ovaj problem, “jer je to izuzetno značajno za borbu protiv korupcije na visokom nivou”.
”To je problematično zbog toga što javnost ne može znati šta zaista posjeduju javni funkcioneri ili osobe koje se povezuju sa organizovanim kriminalom”, poručila je Ćalović Marković.
Iz Uprave za katastar tvrde da su fiktivni matični brojevi dodjeljivani predmetima kada službenici nijesu mogli da utvrde matični broj fizičkog, odnosno PIB pravnog lica. Ističu da se to ne radi od 2011. godine.
”Radi se o privremenom identifikacionom broju koji nema bilo kakvu vezu sa zvaničnim podacima o fizičkom ili pravnom licu (matični broj za fizička ili PIB/mb za pravna lica), koji se isključivo dodjeljivao zbog potrebe poštovanja pravila modela podataka, odnosno softverskog rješenja u kojem je bila neophodna informacija o identifikacionoj oznaci”.
Tvrde i da su privremeni identifikacioni brojevi nastali prije 2011. godine, a da je razlog njihovog upisa bilo “nedostavljanje kompletnih podataka u postupku izlaganja na javni uvid podataka elaborata premjera, tj. formiranja evidencije katastra nepokretnosti, ili u redovnom postupku neodazivanje na poziv za prisustvo u postupku utvrđivanja prava ili u ranijem periodu za fizička lica kod upisa rješenja ostavinskog postupka”.
Ćalović Marković: I dalje se dodjeljuju fiktivni brojevi
Ćalović Marković, međutim, upozorava na to da je u direktnom kontaktu sa službenicima i direktorom Uprave Kočom Đurišićem, dobila informaciju da se slični brojevi i dalje dodjeljuju.
”Tražila sam podatke o imovini koju posjeduje ili je posjedovao nekadašnji ministar kulture Branislav Mićunović. Kada mi je dostavljena dokumentacija, u okviru podataka o bivšem ministru, dostavljen mi je i jedan ugovor koji se takođe odnosi na lice sa istim imenom, ali je u pitanju Branislav Mićunović iz Budve. Nakon toga sam otišla na sastanak u katastar i tražila da izvršim uvid u njihovu bazu, iz koje sam zaključila da je ta imovina na ime Branislava Brana Mićunovića, bila upisana pod fiktivnim matičnim brojem”, kazala je “Vijestima” Ćalović Marković.
Ističe da je tražila objašnjenje i od službenika i od direktora Uprave za katastar i državnu imovinu, a da joj je rečeno kako “pogotovo u prethodnom periodu ali i dalje, u određenim slučajevima, kada se na samom početku spisa predmeta ne nalaze informacije o matičnom broju određene osobe, službenik u Upravi dodijeli fiktivni, odnosno izmišljeni matični broj”.
”Napominjem da nije riječ o stranim državljanima, koji imaju posebne matične brojeve, već o crnogorskim koji imaju matične brojeve i koji bi se u katastru morali naći. Sa jedne strane to je problematično zbog toga što javnost ne može znati šta zaista posjeduju javni funkcioneri ili osobe koje se povezuju sa organizovanim kriminalom. Sa druge strane, onim građanima kojima je ta greška napravljena, ne sa ciljem da im se pomogne da sakriju imovinu već iz nekih drugih razloga, to stvara dodatne probleme i troškove da bi se podaci ispravili”, kazala je Ćalović Marković.

Ćalović Marković, foto: Savo Prelević
Napominje da je o tome razgovarala sa direktorom Uprave i saopštila mu da je neophodno da se pokrene reforma baze podataka što prije.
”I da se javnost upozna sa činjenicom da je imovina pojedinih lica skrivena iza fiktivnih matičnih brojeva. Ovo je pogotovo značajno u poslovanju, s obzirom na to da je veliko pitanje da li ta lica kada, recimo, uzimaju kredite ili slično, zaista prikažu svu svoju imovinu. Međutim, ono što Savjet najviše interesuje je pitanje sakrivanja imovine visokih državnih funkcionera i, naravno, lica koja su povezana sa organizovanim kriminalom”, upozorava Ćalović Marković.
Kaže da je o tome razgovarala i sa ministrom finansija Milojkom Spajićem, te da ga je upoznala sa značajem ovog problema i “potencijalnog uticaja na borbu protiv korupcije na visokom nivou”.
”Zaista mislim da to mora da bude prioritet i očekujem da ćemo konačno imati najavu iz nadležne Uprave i Ministarstva finansija na koji način će se realizovati ta reforma i očistiti katastar od fiktivnih matičnih brojeva”, zaključila je Ćalović Marković.
Uprava: Planiramo sveobuhvatnu reformu
Iz Uprave su “Vijestima” još odgovorili da je nekadašnji Republički zavod za geodetske i imovinsko-pravne odnose još 1996. godine u rad uveo softver za potrebe vođenja katastarskih evidencija, koji je kasnije naslijedila nekadašnja Uprava za nekretnine.
”Upisani privremeni brojevi nastali su u periodu prije 2011. godine. Od uvođenja notarijata 2011, svi notarski akti sadrže podatke o matičnom ili broju pasoša za fizička lica, odnosno PIB-u ili mb-u za pravna lica i shodno tome isključivo se vrši upis navedenih podataka, a ne privremeni brojevi”, navode iz Uprave.
Obećavaju da će u narednom periodu rad Uprave biti usmjeren “ka stalnom poboljšanju kvaliteta i ažurnosti postojećih evidencija o nepokretnostima i unapređivanju procesa rada”.
”S tim u vezi, Uprava planira da izvrši sveobuhvatnu reformu katastra nepokretnosti i otkloni sve postojeće nedostatke koji su nastali u prethodnom periodu, kako bi se u potpunosti osujetile bilo kakve protivpravne radnje zbog nepostojanja matičnog broja koji jedinstven za svako fizičko lice, odnosno PIB-a koji se dodjeljuje svakom pravnom licu posebno. Konkretne aktivnosti koje sprovodimo na sređivanju katastarskih evidencija su bitan preduslov za utvrđivanje zakonskih ciljeva i mjera za njihovo efikasno sprovođenje, pa će u skladu sa tim Uprava za katastar i državnu imovinu po službenoj dužnosti preduzimati neophodne radnje”.
Na čelu bivše Uprave za nekretnine skoro 10 godina bio je Dragan Kovačević, protiv koga je nedavno Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu. Kovačević je uhapšen u decembru prošle godine, ali je kasnije pobjegao iz države, nakon što je nakratko pušten iz pritvora.
Njemu, još osam osoba i jednoj kompaniji se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja, protivpravno zauzimanje zemljišta, krivično djelo – iznuda putem podstrakavanja, krivično djelo – iznuda u saizvršilaštvu, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave, utaja poreza i doprinosa i krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave…
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta








