Connect with us

POLITIKA

Izbori u Bosni i Hercegovini, dominacija nacionalnih stranaka: Dodik ubjedljivo pobijedio u Republici Srpskoj, SDA Izetbegovića najjača u Federaciji, HDZ dobio člana u Predsjedništvu

Denis Bećirović, kandidat Socijaldemokratske partije, je drugi put pobijedio Bakira Izetbegovića iz Stranke demokratske akcije u trci za člana Predsjedništva iz redova bošnjačkog naroda

Dodik i Izetbegović

Prvi put od nezavisnosti, u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine (BiH) biće dvije žene – Željka Cvijanović i Darijana Filipović, pokazuju preliminarni rezultati Opštih izbora 4. oktobra.

Na državnom nivou vode Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska stranka BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata.

U entitetu Republici Srpskoj (RS) najviše glasova je osvojio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, dok je u Federaciji BiH izvjesna pobjeda Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića.

„Ovo je rezultat sličan onome prije 20 godina. Zahvaljujemo se svim ljudima koji su bili uz nas.

„Nemojte da nas neko pita za promjenu političkih stavova. Ovo je zavjet koji smo dali narodu, i idemo dalje za dobrobit našeg naroda“, rekao je Dodik, kome je zabranjeno da obavlja funkciju predsjednika RS i obavljanje određenih dužnosti, ali je i dalje lider SNSD i nastavio aktivno da učestvuje u političkom životu i kampanjama.

Na osnovu 95 odsto prebrojanih glasova, Centralna izborna komisija je, zahvaljujući novim izbornim tehnologijama, sat vremena posle zatvaranja birališta objavila preliminarne rezultate.

Tri člana Predsjedništva, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, poslanike u 10 kantonalnih, dve entitetske i državnoj skupštini – sve su to birali na Opštim izborima glasači u Bosni i Hercegovini 4. oktobra.

Više od tri miliona birača su imali pravo glasa na izborima.

Glasalo je oko 42 odsto birača, a izlaznost je manja u odnosu na pre četiri godine, saopštio je CIK.

Bosna i Hercegovina ima dva entiteta – Republiku Srpsku i Federaciju BiH, koja je podijeljena na 10 kantona.

Jovan Kalaba, predsednik Centralne izborne komisije, pozitivno je ocijenio izborni dan.

Ključna stvar je da se nije odustajalo od izbornih tehnologija, iako je na 17 odsto bilo privremenog zaustavljanja skenera, rekao je Hasan Kamenjaković iz Koalicije za fer i poštene izbore „Pod lupom“.

„Građani BiH imaju pravo na izbore u kojima će njihov glas biti potpuno zaštićen, zato ovaj dan treba posmatrati kao početak nove ere u kojoj ćemo imati izbore bez krađa i prevara“, zaključio je.

Dario Jovanović iz koalicije je izbore nazvao istorijskim zbog novih tehnologija „koje su uspešno radile na 99, 5 odsto mjesta“.

„Imali smo najslobodnije i najpoštenije izbore do sada čije rezultate, kako vidimo, niko ne dovodi u pitanje“, rekao je.

Nove tehnologije su smanjile mogućnost manipulacije biračkim spiskom, rekli su iz nevladine organizacije Pod lupom.

Ko su novi članovi Predsedništva BiH

Denis Bećirović iz redova bošnjačkog, Darijana Filipović hrvatskog i Željka Cvijanović iz srpskog naroda, pokazuju preliminarni rezultati Centralne izborne komisije, na osnovu 95 odsto prebrojanih glasova.

Bošnjački i hrvatski član Predsedništva biraju se u Federaciji BiH, a srpski u RS.

Bećirović, kandidat Socijaldemokratske partije, osvojio je drugi uzastopni mandat kao i Cvijanović, dok je Darijana Filipović iz Hrvatske demokratske zajednice BiH prvi put članica kolektivnog šefa države.

Bećirović je drugi put pobijedio Bakira Izetbegovića iz Stranke demokratske akcije.

Slaven Kovačević iz Demokratske fronte nije uspeo da osvoji dovoljan broj glasova da nasledi Željka Komšića, koji je bio u dva uzastopna mandata član Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda.

Komšić nije osvojio mandat za poslanika u državnom parlamentu, što je jedno od iznenađenja izbora.

Ubjedljiva pobeda Dodikovog SNSD-a u Republici Srpskoj

Savo Minić, kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsednika RS, prema osvojio je 202.245 glasova i ubjedljivo vodi ispred Branka Blanuše, prema preliminarnim rezultatima.

SNSD je osvojio i najviše glasova za poslanike u Skupštini RS-a, 38,93 odsto, a iza njih su Pokret sigurna Srpska aktuelnog gradonačelnika Draška Stanivukovića sa 14,19, SDS 12,27 odsto, te druge stranke.

„Da nije bilo veličanstvene pobjede (američkog) predsjednika Donalda Trampa, koji je sklonio omraženu strukturu Džozefa Bajdena, zbog koje bismo vjerovatno bili politički mrtvaci, zahvaljujući novom ambijentu mi smo politički pobjednici.

„Zahvaljujem se i predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu koji nas je primio i poželio uspjeh na izborima, to nam je bilo važno“, rekao je Dodik posle izbora.

Predsjedniku najveće stranke u Republici Srpskoj zabranjeno je obavljanje javne funkcije u narednih šest godina, što ga nije spriječilo da se pojavi na svim bilbordima i mitinzima SNSD.

Otkako je skinut sa liste američkih sankcija Dodik često odlazi u Vašington i sreće se sa zvaničnicima SAD, održava bliske odnose sa izraelskim vlastima, kao i sa Moskvom.

Njegov sin, Igor Dodik, osvojio je najveći broj glasova za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Dok su glasači savladavali nove izborne tehnologije, u Opštini Jablanica, izbori su bili u sjenci Dana žalosti, koji je proglasio načelnik Emir Muratović, povodom godišnjice smrti 19 stanovnika u prirodnoj nesreći 2024.

U Federaciji BiH vodi SDA

Na izborima za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH vodi SDA sa osvojenih 30,54 posto glasova.

Socijaldemokratska partija (SDP) BiH za sada ima 15,36, a HDZ BiH sa koalicijski partnerima 13,69 posto glasova.

Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, rekao je da su značajno popravili izborni rezultat u odnosu na prethodne izbore.

„Ovaj put je moj rezultat u odnosu na SDA čak nešto lošiji. SDA je uspješnija od mene“, rekao je, aludirajući na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH.

Četvrta je Stranka za BiH (SBiH) sa 9,06 posto glasova, a slede Narod i pravda (NiP) sa 6,54 i Demokratska fronta sa 6,05 glasova.

U Federaciji su glasači birali poslanike Predstavničkog (donjeg) doma entitetskog parlamenta i članove skupština deset kantona.

Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji BiH se predsjednik i potpredsjednici ne biraju direktno, već ih imenuje parlament tog entiteta.

Glasanje u Beogradu i dijaspori

Pravo glasa u inostranstvu imali su 48.074 državljana BiH, koji su se registrovali na internet stranici Centralne izborne komisije.

Najviše prijava je bilo iz Nemačke, Švajcarske, Austrije i Hrvatske.

Za Opšte izbore 2026. glasanje je obavljeno u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava, među kojima je i Ambasada u Beogradu.

Nekoliko dana prije izbora nije bilo sigurno da će glasanje biti omogućeno, zbog povlačenja osoblja ambasade početkom mjeseca.

Međutim, ambasador Aleksandar Vranješ rekao je da će 51 prijavljeni državljanin BiH moći da glasa u Beogradu 4. oktobra.

Ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković povukao je osoblje iz Ambasade u Beogradu i protjerao dvojicu diplomata Srbije iz BiH posle sahrane Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge ratne zločine 1990-ih.

Mladić je sahranjen u Beogradu, uz vojne počasti i prisustvo nekoliko ministara iz Vlade Srbije.

Izvor: BBC

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Milatovićev kabinet: Svijet nije prestao da postoji odlaskom Đukanovića sa vlasti

„Evropski put Crne Gore nije počeo juče, ali nijesu ni problemi koji su ga decenijama usporavali. Politički uticaj na institucije, korupcija i organizovani kriminal nijesu nastali nakon promjene vlasti 2020. godine. Zato je teško prihvatiti da oni koji su decenijama imali gotovo sve poluge vlasti danas sebe predstavljaju kao jedino mjerilo evropskih vrijednosti“, navodi se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića

Milatović, foto: Boris Pejović

Kada bivši predsjednik Milo Đukanović kaže da svijet nije počeo 2020. godine, vrijedi podsjetiti da nije prestao da postoji ni njegovim odlaskom sa vlasti, saopšteno je danas iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

„Evropski put Crne Gore nije počeo juče, ali nijesu ni problemi koji su ga decenijama usporavali. Politički uticaj na institucije, korupcija i organizovani kriminal nijesu nastali nakon promjene vlasti 2020. godine. Zato je teško prihvatiti da oni koji su decenijama imali gotovo sve poluge vlasti danas sebe predstavljaju kao jedino mjerilo evropskih vrijednosti. A kada bivši predsjednik Milo Đukanović kaže da svijet nije počeo 2020. godine, vrijedi podsjetiti da nije prestao da postoji ni njegovim odlaskom sa vlasti“, ističe se u saopštenju.

Đukanović je sinoć na Cetinju, na Svečanom plenumu posvećenom obilježavanju dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore, između ostalog rekao da ga danas ne iznenađuje kada određeni akteri kažu da svijet počinje od njih.

Iz Milatovićevog kabineta su poručili da su tri decenije vlasti bile više nego dovoljna prilika da se izgrade nezavisne institucije, snažno pravosuđe i sistem u kojem niko nije iznad zakona.

„Politička odgovornost za ono što u tom periodu nije urađeno ne može se izbrisati promjenom političke pozicije. U Evropsku uniju se ne ulazi sa penzijama od 125 eura i platama od 300 eura, sa institucijama pod političkim uticajem i kriminalnim klanovima koji su jačali tokom njegove vlasti. Ne ulazi se ni sa aferama poput ‘Limenke’, palim državnim garancijama koje su plaćali građani, spornim koncesijama za eksploataciju prirodnih resursa i neriješenim pitanjima šverca cigareta. To su pitanja koja zahtijevaju odgovore, a ne politički zaborav“, piše u saopštenju.

Iz Milatovićevog kabineta su dodali da kada je 2020. godine došlo do promjene vlasti, Crna Gora je imala svega tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja.

„Danas ih ima 23. To jeste značajan pomak, ali ne znači da su nove vlasti bezgrešne. Ni period nakon 2020. nije bio lišen partijskog uticaja, političkih kalkulacija i propuštenih prilika. Posebno je problematično što su neki od onih koji su obećavali raskid sa starim praksama počeli da ih ponavljaju. Ipak, evropski put Crne Gore ne može biti ničija lična zasluga, kao što se ni odgovornost za njegovo usporavanje ne može pripisivati isključivo Briselu“, rekli su iz Milatovićevog kabineta.

U saopštenju se navodi da su promjene iz 2020. i 2023. godine otvorile novu fazu evropskih integracija i pokazale da evropska perspektiva države ne zavisi od političke sudbine jednog čovjeka ili jedne partije.

„Crna Gora je danas, u pojedinim važnim ekonomskim i razvojnim pokazateljima, u drugačijoj poziciji nego 2020. godine, a taj napredak ne treba ni negirati ni politički prisvajati. Zato je važno jasno razdvojiti državu od vlasti. Demokratska smjena vlasti nije rušenje države, niti gubitak političke moći znači gubitak države. Crna Gora nije prestala da postoji promjenom vlasti 2020. godine, niti njena evropska budućnost može biti bilo čije političko vlasništvo“, kazali su iz Milatovićevog kabineta.

U saopštenju piše u da evropske vrijednosti podrazumijevaju odgovornost, vladavinu prava, nezavisne institucije i jednakost svih pred zakonom.

„One ne mogu biti politička parola koju prisvajaju oni koji su nekada upravljali državom, a danas kritikuju njene probleme, niti privilegija onih koji su na vlast došli obećavajući promjene. Evropski put pripada građanima Crne Gore. Politička odgovornost za propuštene prilike mora imati ime i prezime, bez obzira na to ko je danas na vlasti. Crnoj Gori nijesu potrebni novi politički gospodari, već institucije koje će biti jače od svakog pojedinca. To je suština evropskog puta i obaveza svih koji se politikom bave“, kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Dajković: Albanski sud me osudio na tri godine zatvora zbog fotografije sa trobojkom; Ako pređem granicu, iz pritvora bih izašao u kovčegu

Tvrdi da je to zbog fotografije sa trobojkom u Skadru

Foto: Screenshot/Facebook/Vladislav Dajković

Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković kazao je da je osuđen od albanskog suda na kaznu zatvora od tri godine zbog toga što je prije šest godina napravio fotografiju u Skadru sa crnogorskom trobojkom, koju je objavio uz pozdrav svima iz „drevnog srpskog Skadra“.

Ističe da nije tekstom za koji je osuđen nikoga uvrijedio ni prijetio, već iznio samo notorne istorijske činjenice i da se neće predati albanskim vlastima, ali da ne očekuje podršku države koju ni do sada nije u ovom petogodišnjem sporu dobio.

U toj objavi, kako je dodao, napisao je i da ga za taj grad veže posebna porodična tradicija, jer je njegov prađed Luka Šutov Dajković, komandant Ceklinskog bataljona, od Esad-paše preuzeo ključeve grada, koje je potom predao kralju Nikoli.

„Sud je izrekao kaznu za krivična djela podsticanje nacionalne mržnje i razdora. Kazna je tri godine, umanjena na godinu, jer sam porodičan čovjek i bez krivičnog djela iza sebe. U obrazloženju suda navode se i podaci albanske nacionalne službe, koja me opisuje kao srpskog nacionalistu koji zagovara ideje velike Srbije i bliskog prijatelja mitropolita Amfilohija“, kazao je Dajković.

Sve to, kako kaže, navodi na zaključak da je slučaj politički motivisan. Dodijelili su mu advokata po službenoj dužnosti i rekli da postoji dogovor oko uslovne kazne samo ako dođe u Skadar.

„Rekao sam im: neka, hvala. Ne pada mi na pamet da idem u Skadar, jer sam siguran da bih odmah po prelasku granice bio odveden u pritvor, a iz tog pritvora izašao u kovčegu“, kazao je Dajković.

Naglašava da u objavi koja im je sporna nije uputio nijednu uvredu niti prijetnju na račun teritorijalnog integriteta i suvereniteta Albanije, niti bilo kojeg njenog građanina, već je, kako tvrdi, iznio samo „notornu istorijsku činjenicu“ da je Skadar vjekovima bio prestonica srpskog carstva.

„Ako ja treba da idem u zatvor zbog toga, onda treba i cjelokupan naš obrazovni sistem. Ako treba da idem u zatvor, da li će odgovarati ijedan Albanac koji radi isto uz zastave Albanije i UČK po Crnoj Gori? To su dvostruki aršini i pitam se koliko bi hiljada godina išli u zatvor Albanci u Crnoj Gori zbog ovakvog djela. Nijesam rekao da ću da rušim ili osvajam Skadar i, ako treba da idem u zatvor, neka, ali se izvinjavati neću“, kategoričan je Dajković.

U ovom petogodišnjem postupku, kako navodi, nije imao podršku države. Razgovarao je više puta sa ministrom pravde Bojanom Božovićem, koji je obećavao pravnu pomoć, ali je, kaže, nije dobio.

„Još jednom ću se obratiti ministru, pa da vidim jesam li ja to građanin drugog reda“, naveo je on.

Dajković tvrdi da je sve urađeno sa ciljem da se „jedan Srbin ućutka“ i da se pošalje poruka „pazi šta radiš, može ti se dogoditi isto“.

„Ne bih se iznenadio da crnogorske vlasti, u želji da se dodvore i Hrvatima i Albancima i Aljbinu Kurtiju i EU, pokrenu proceduru mog izručenja albanskim vlastima, ali time će samo ujediniti srpski narod. Srbi neće ćutati na to i dajem obećanje da se dobrovoljno neću predati albanskim vlastima“, naglasio je Dajković.

Kazao je da neće da igra „po njihovim notama“ i da mu je savjest čista, te da, bio u zatvoru ili ne, postoji jedan način da Srbi u Crnoj Gori opstanu – da formiraju jak srpski front, za koji smatra da je jedina zaštita od narastajuće srbofobije u Crnoj Gori i u regionu.

„Takav front može vratiti srpski jezik kao službeni, trobojku, himnu, grb, ukinuti sankcije Rusiji, preispitati odluku o nezavisnosti Kosova … Plašim se ipak da ima u Crnoj Gori dovoljno izdajnika koji su spremni da putem Interpola raspišu potjernicu kako bih se ja uhapsio i izručio“, naglasio je Dajković.

Istakao je da je u pitanju prvostepena odluka suda i da ima pravo žalbe koje će iskoristiti.   

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milatović: Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na Češku i Slovačku

Predsjednik Crne Gore je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države

Jakov Milatović, Foto: Luka Zeković

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na odnose Češke i Slovačke. On je to istakao odgovarajući na pitanja tokom predavanja na prestižnom Karlovom univerzitetu u Pragu.

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Milatović je izrazio optimizam u pogledu budućnosti odnosa dvije države, podsjećajući na istorijsku, društvenu i porodičnu povezanost njihovih građana, saopštio je kabinet predsjednika države.

Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja u Srbiji, predsjednik Crne Gore je istakao da je Studentska lista dobila snažan legitimitet građana Srbije da vodi zemlju.

On je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države.

Milatović je ponovio i podršku evropskoj perspektivi Srbije, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana, ističući značaj njihovog napretka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije