Služba zaštite i spašavanja Podgorice pronašla je tijelo muškarca koji je sinoć skočio u rijeku Moraču.

Tijelo je locirano ispod Nikšićkog mosta, a izvlačenje je u toku.Na terenu je ekipa od šest vatrogasaca sa tri vozila, piše Dan.

Oni su čamcima stigli do tijela nastradalog muškarca.

,,Tijelo nastradalog muškarca locirano je ispod Nikšićkog mosta. Naši operativci su čamcima stigli do tijela. Izvlačenje je u toku. Šiblje dodatno otežava pristup tijelu”, kazao je za „Dan” Marko Radulović, rukovodilac operativnih jedinica Službe zaštite i spašavanja Podgorice.

Crnogorska policija, u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB), rano jutros u Risnu uhapsila je Mihaila i Valeriju Zvinčuk, koje mediji označavaju kao vođe ruske mreže „Rybar“, kao i još tri osobe.

Mihail Zvinčuk, suosnivač jednog od najpoznatijih proruskih kanala na Telegramu, nalazi se pod sankcijama Evropske unije EU i Ukrajine, a njegovo djelovanje na Balkanu ranije je povezivano sa širenjem ruske propagande i planovima za obuku medijskih kadrova.

Prema pisanju dnevnih listova Pobjeda i Vijesti, akcija je usmjerena na hapšenje vođe i pripadnika ruske hibridne mreže „Rybar“ u Crnoj Gori. Među uhapšenima su Mihail i Valerija Zvinčuk, kao i još tri saradnika.

Mihail Zvinčuk je osnivač i glavno lice ruske medijske platforme „Ribar“ (Rybar), čiji Telegram kanal prati više od 1,3 miliona ljudi. Riječ je o vojnom blogeru i bivšem pripadniku pres-službe ruskog Ministarstva odbrane, čije se djelovanje godinama dovodi u vezu sa širenjem proruskih narativa.

Sofisticirana digitalna oprema, dronovi, elektronski uređaji i telefoni pronađeni su kod Zvinčuka, i osoba privedenih s njim u jutrošnjoj akciji na području Bokokotorskog zaliva, saznaju „Vijesti“ iz bezbjednosnog sektora.

U toku je kriminalistička obrada privedenih, a opsežnu akciju na području Bokokotorskog zaliva sprovode službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat, u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Prema dostupnim informacijama, Zvinčuk je bivši oficir ruske vojske, a pojedini izvori njegovo djelovanje povezuju sa ruskim vojnim i bezbjednosnim strukturama. U dostavljenim informacijama označen je i kao pukovnik GRU zadužen za hibridne operacije, što za sada nije nezavisno potvrđeno.

Pod sankcijama EU i Ukrajine

Zvinčuk je odranije poznat međunarodnoj javnosti kao ruski propagandista. Ukrajina ga je sankcionisala u januaru 2023. godine, dok ga je Evropska unija EU stavila na listu sankcija u junu iste godine.

Prema obrazloženju EU, sankcije su uvedene zbog aktivnosti povezanih sa podrškom postupcima koji podrivaju i ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.

Američke vlasti su u oktobru 2024. godine ponudile nagradu do 10 miliona dolara za informacije o osoblju kanala „Rybar“, prema ranije objavljenim informacijama.

Ova platforma, koja se predstavlja kao izvor vojnih analiza i informacija, predmet je brojnih kritika zbog širenja dezinformacija i proruskih narativa. Njeni sadržaji naročito su prisutni od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Planirali medijsku školu u Republici Srpskoj

Djelovanje „Rybara“ na Zapadnom Balkanu ranije je dokumentovao istraživački portal Detektor, koji je objavio da je ova ruska organizacija planirala saradnju sa institucijama Republike Srpske na pokretanju medijske škole.

Prema pisanju Detektora, Agencija za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske potvrdila je da radi na izradi sporazuma o saradnji sa ruskom medijskom organizacijom. Jedan od planiranih ciljeva bilo je otvaranje škole za moderne medije, uz obuke iz digitalnog novinarstva, multimedijalne produkcije, marketinga, društvenih mreža i medijske analize.

Predlog za otvaranje škole, kako je navedeno u odgovoru Agencije, došao je od predstavnika „Rybara“.

Mihail Zvinčuk je, prema istom istraživanju, najmanje dva puta boravio u Banja Luci, gdje se sastajao sa predstavnicima institucija Republike Srpske i razgovarao o mogućoj saradnji.

„Rybar“ kao sredstvo ruskog uticaja

Stručnjaci koji se bave analizom dezinformacija upozoravali su da „Rybar“ nije samo vojni informativni kanal, već i platforma preko koje se mogu širiti politički narativi u skladu sa interesima Moskve.

Olena Čuranova, novinarka ukrajinske redakcije StopFake, koja se bavi razotkrivanjem dezinformacija, ranije je ukazala na povezanost Zvinčuka sa ruskim vojnim strukturama i izrazila sumnju da rusko Ministarstvo odbrane dostavlja informacije koje kanal objavljuje.

„Naravno, sada kaže da ne radi“, kazala je Čuranova, govoreći o Zvinčukovoj vojnoj prošlosti.

Digitalna forenzičarka Nataša Kilibarda ocijenila je da postoje indicije koje upućuju na moguće veze između sadržaja koji objavljuje „Rybar“ i struktura u Rusiji.

„Ali naziru se tragovi u smislu ne samo narativa nego i pristupa i davanja informacija. Odakle izvor tih informacija? A jedini trag koji bi mogao da bude jesu Moskva i Kremlj“, kazala je Kilibarda za Detektor, ukazujući i na sumnje u vezi sa finansiranjem platforme.
Prema njenim riječima, iskustvo i metode koje je „Rybar“ razvio tokom rata u Ukrajini predstavljaju se kao model koji bi mogao biti prenesen na medijske i političke aktere u regionu.

Uticaj na Zapadnom Balkanu

Prema ranijim objavama „Rybara“, predstavnici ove organizacije održavali su obuke i predavanja o korišćenju Telegrama i vođenju medijskih kanala, uključujući aktivnosti u Srbiji i Republici Srpskoj.

U aprilu i junu 2024. godine Zvinčuk je, prema pisanju Detektora, održavao predavanja u beogradskom hotelu „Moskva“. Kanal je ranije objavio i informacije o obukama za više stotina ljudi na Balkanu, iako novinari Detektora nijesu uspjeli da potvrde sve navode o njihovom održavanju u Republici Srpskoj.

Čuranova je upozorila da Rusija nastoji da utiče na informacioni prostor država u kojima postoje politička pitanja važna za Moskvu, uključujući odnos prema NATO-u.

„Balkan je veoma važan region za Rusiju“, poručila je ona.

Djelovanje „Rybara“ na Balkanu tako je postalo predmet pažnje istraživačkih novinara i stručnjaka za dezinformacije, koji upozoravaju na mogućnost prenošenja metoda ruske informacione propagande na lokalne medije i druge aktere.

Piše: Aleksandra Obradović (CdM)

Požar u dijelu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u Podgorici ugašen je, kazao je „Vijestima“ načelnik Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.

Dio KCCG-a, ranije danas je evakuisan zbog požara na Poliklinici te zdravstvene ustanove.

Prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“, danas u Poliklinici neće biti pregleda, a zaposleni su i dalje ispred zgrade KCCG-a.Preme istim informacijama, i dalje su tu službe zaštite i spašavanja, ali i pripadnici Uprave policije koji rade uviđaj.

Bojanović je ranije potvrdio „Vijestima“ da su u KCCG upućena tri vozila sa deset vatrogasaca.

Nakon toga, naknadno je došlo još jedno vatrogasno vozilo sa još dva pripadnika službe da pomognu u gašenju požara.

Direktor KCCG-a Saša Radović kazao je medijima da je oko osam sati i 45 minuta primijećen dim na prvom spratu Poliklinike.

„Službe Kliničkog centra su odmah krenule u evakuaciju, tako da smo Polikliniku zatvorili i evakuisali. Mislim da je Služba zaštite i spašavanja došla u rekordnom roku. Mislim da nije prošlo bukvalno ni deset minuta. Već su izašli na teren i locirali da je požar krenuo u donjim spratovima, u zoni rentgena. Nemamo nikakvih podataka da je bilo ko ugrožen trenutno, niti da je došlo do povrede zaposlenih, niti pacijenata koji su boravili na polikliničkom dijelu“, kazao je Radović.

Naglasaio je da je KCCG morao da izmjesti odjeljenje intenzivne njege, jer se dim širio kroz cijelu zgradu kroz ventilacijalne prostore.Precizirao je i da je KCCG morao da zaustavi i elektivni program u operacionim salama.

„Očekujemo u narednih sat vremena da se saniraju izvori požara i da se nakon toga pristupi ponovo rehabilitaciji svih prostora, kako bismo se što prije vratili radovnom radu“, rekao je Radović.

Na pitanje novinara, je li bezbjedno u ovom trenutku u KCCG, Radović je kazao da jeste.U vezi sa mogućim uzrocima požara, Radović navodi da će istraga pokazati da li se radi o neispravnim elektroinstalacijama ili je „eventualno nešto drugo uzrok“.

Piše: Tina Popović (Vijesti)