HRONIKA
ITALIJANSKI SUDIJA
Kako je sudija Borselini, čuveni borac protiv mafije, ubijen eksplozivom proizvedenim u Beranama
To nije iznenađenje, s obzirom na činjenicu da je tih godina Crna Gora bila utočište za odbjegle italijanske mafijaše

Eksploziv, koji je prije više od tri decenije korišten prilikom ubistva čuvenog italijanskog sudije Paola Borselina na Siciliji, proizveden je u Beranama.
To nije iznenađenje, s obzirom na činjenicu da je tih godina Crna Gora bila utočište za odbjegle italijanske mafijaše.
Italijanski list La Gazeta del Mezođorno, koji je tada prenio tu informaciju, pozvao se na navode neimenovanog pokajnika iz mafijaških redova „Sakre Korone Unite“ koji je tvrdio da je eksploziv stigao iz bivše Jugoslavije, najvjerovatnije iz Crne Gore.
Ovaj mafijaš pokajnik je rekao da je u to vrijeme u Crnoj Gori boravilo mnogo italijanskih mafijaša, bjegunaca od pravde koji su bili zaštićeni od vlasti u Crnoj Gori, što je bila usluga za veliku količinu novca koji je u Crnu Goru dospijevao od šverca cigareta.
Sagovornik Portala RTCG podsjeća da je od 1992. pa sve negdje do 1997. godine u Crnoj Gori boravio veliki broj pripadnika dvije italijanske mafijaške organizacije – Kamore iz Napulja, i Sakre Korone Unite (Udruženja Sveti Vijenac ili Sveta Ujedinjena Kruna). Oni su predvodili švercerske poslove sa cigaretama, drogom i oružjem.
Prema njegovim riječima. svi italijanski mafijaši i mafijaški bosovi u Crnoj Gori su boravili u tom periodu, uglavnom na području Bara i Herceg Novog.
Tada im je iz nekih razoga otkazano „gostoprimstvo“ pa su se preselili prema Albaniji i drugim za šverc značajnim destinacijama.
„Znajući sve to, nije uopšte nemoguće da je ekpsloziv koji je korišten u atentatu na italijanskog sudiju Paola Borsalina stigao iz Crne Gore“, kaže ovaj sagovornik.

(Foto: Guliver)
Sudija Borseino ubijen je 19. jula 1992. godine sa Siciliji, u stravičnoj eksploziji u Palermu. Tada su u atentatu poginuli i njegova supruga i tri člana ličnog obezbjeđenja.
Borsalino je zajedno sa kolegom Đovanijem Falkoneom, koji je takođe ubijen dva mjeseca ranije, pokrenuo najveći proces u italijanskom sudstvu protiv organizovanog kriminala, tokom kojeg je uhapšen veliki broj mafijaških šefova.
Na temeljima Borsalinovog rada, pisali su mediji, formirana je Istražna direkcija za borbu protiv mafije (DIA).
Da je eksploziv iz Crne Gore vrlo tražen na crnom tržištu govori i slučaj kada je albanska policija saopštila da je eksplozivna naprava kojom je, 2011. godine, ubijen 33-godišnji sudija Skerdilajd Konomi, takođe najvjerovatnije napravljena u Crnoj Gori.

(Foto: Privatna arhiva)
Konomi je stradao kada je u centru Valone u Albaniji odletio u vazduh njegov automobil „mercedes“.
Policija je tokom uviđaja pronašla djelove mobilnog telefona koji nije bio sudijin, i magnet kojim je plastični eksploziv bio pričvršćen za auto. Albanske vlasti tada su zvanično saopštile da je Konomi stradao kao žrtva sve jače želje mafije i organizovanog kriminala da utiču na pravosudini sistem te zemlje.
Prema nekim pouzdanim informacijama, najveći broj podmetnitih eksplozija u susjednoj Albaniji dogodi se upotrebom ovog eksploziva. Dobro obaviješteni izvor tvrdi da je ovaj ekploziv u obračunima albanskih mafijaških grupa i terorističkim napadima u toj zemlji upotrijebljen čak preko osamdeset puta.
Plastični eksploziv iz Berana postavljan je pod automobile, u kućama, preduzećima. Pojedini albanski kriminalci, uhvaćeni sa eksplozivom, inspektorima su čak i priznali da su ga kupili u Crnoj Gori.
Na osnovu jedinstvenog hemijskog sastava sa veliko vjerovatnoćom utvrđeno je, recimo, da je eksploziv koji je korišćen u pokušaju atentata na bivšeg makedonskog predsjednika Kira Gligorova, proizveden u Beranama.
Atentat na Glogorova izvršen je oktobra 1995. godine uz pomoć parkiranog auta-bombe koji je ekslodirao preko puta Hotela Bristol u Skoplju, u trenutku kada su pored njega prolazila kola u kojima je bio makedonski predsjednik. On je tada zadobio teške povrede, a njegov vozač i jedan slučajni prolaznik su stradali.
Dnevnik „Blic“ prenio je svojevremeno izjavu bivšeg načelnika za istraživanja eksploziva Milovana Azbejkovića koji je bio ubijeđen da je i u terorističkim napadima u Londonu 2005. godine korišćen plastični vojni eksploziv iz Crne Gore.
Azbejković je rekao da su samo četiri zemlje na svijetu proizvodile plastični eksploziv, ali da je naš bio bolji i od američkog C-4.
On je objasnio da se taj eksploziv proizvodio u vojnoj fabrici u Beranama sve do 1991. godine, odnosno početka građanskih ratova, te da se od tada ne proizvodi, ali da ga ima u vojnim magacinima, i na crnom tržištu po cijeni od dvije do pet hiljada dolara.
Azbejković je tvrdio da ga je tokom rata bilo „na svakom mjestu, u svačijim rukama, i van svake kontrole“. Prema njegovom mišljenju posebno ga je mnogo bilo na Kosovu, gdje je ilegalna trgovina oružjem razvijena u kanalima mafije.
I danas ima indicija da se plastični i druge vrste eksploziva i eksplozivnih materijala sa naših prostora, u kriminalnim krugovima, za koje granice ne postoje, razmnjenjuju za heroin na Kosovu i u Albaniji. Kosovski i albanski kriminalci dalje eksploziv prodaju terorističkim organizacijama širom svijeta.
O tome su pisali i inostrani mediji pozivajući se na strane obavještajne službe.
„Policijske akcije rijetko daju rezultate, ali je u septembru 2008. godine u Prištini uhapšeno osam osoba sa ukupno deset kilograma eksploziva iz Berana“, kaže ovaj sagovornik.
On podsjeća i da je dvadeset dva kilograma plastičnog eksploziva iz Berana zaplijenjeno u policijskoj akciji pod nazivom „Grom“, gdje je prekinut lanac šverca oružja sa Balkana do Francuske, kao i da u toj zemlji preko trideset odsto nelegalnog eksploziva potiče sa prostora Balkana.
Preko određenih kanala kriminalnih organizacija beranski plastični eksploziv PEP završavao je i u rukama terorista sa Bliskog Istoka. U Siriji ga je koristio i švercovao jedan čuveni sirijski krijumčar oružja.
Beranski vojna fabrika „Polieks“ je otvorena početkom osamdesetih godina prošlog vijeka u sklopu vojne fabrike u Vitezu, i za potrebe ondašnje JNA proizvodio je plastične eksplozive, detonatore i bombe. Nastavio je da radi i nakon raspada SFRJ.
„Polieks“ je kasnije privatizovan, preorijentisao se na proizvodnju privrednih eksploziva i uvedena stroga kontrola prometa proizvoda, ali su na crnom tržištu još mogu naći zaostale zalihe nekada vrlo čuvenog plastičnog eksploziva PEP, za koji je bivši načelnik za istraživanje eksploziva Milovan Azbejković rekao da je moćniji i od američkog C- 4.
Izvor: RTCG
HRONIKA
Vesna Medenica tužila državu: Tvrdi da je patila zbog zabrane napuštanja Kolašina, nije mogla ni na more, ni na svadbu
Bivša predsjednica poručila da joj je povrijeđeno pravo na slobodu kretanja

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica tvrdi da je joj sudska mjera zabrane napuštanja Kolašina izazvala duševni bol i patnju, a to je ilustrovala i konstatacijama da za tih 27 mjeseci nije mogla poći u “ujčevinu na svadbu”, ali ni sa unučićima na more.
Prvostepeno osuđena na 10 godina zatvora zbog protivzakonitog uticaja, tužila je državu nakon što joj je sudski organičena sloboda kretanja, a na ročištu pred podgoričkim Osnovnim sudom juče je podsjetila da je u pritvoru najprije provela sedam mjeseci, nakon čega je donijeta odluka da se brani sa slobode.
“I mjesec dana sam bila slobodni građanin. Napominjem da se prezumpcija nevinosti, koju su svi što se tiče mog postupka kršili bez obzira na profesionalizam i obaveznost, ipak mora i u ovom postupku uzeti u obzir”, rekla je ona juče.
Kazala je i da bi njen iskaz juče, vjerovatno bi drugačiji i kvalitetniji, “da sam bila u prilici da sve još jednom sagledam”: “Ali bol je ostao i dalje”.
Potom je prepričala tok svoje karijere, zaključno sa činjenicom da je do kraja 2007. bila na čelu Državnog tužilaštva, a da je potom izabrana na mjesto predsjednika Vrhovnog suda.
“I u jednom i u drugom slučaju, u istoriji tih institucija, postajem prva žena na njihovom čelu. Nema potrebe (da kažem) šta sam sve radila i koje sam rezultate postigla, ali oni su bili moja jedina preporuka za napredovanje”.
Nakon priče i o sportskim rezultatima, rekla je da će vještaku medicinske struke ostaviti da zakijuči da li je ona 27 mjeseci bila nezakonito ograničena u svojoj slobodi kretanja i koliko je to uticalo na njen duševni mir, s obzirom na širinu poznanstava i njenu ličnost…
Dodala je da je nakon penzionisanja, na Univerzitetu “Donja Gorica” rukovodila pravnom klinikom, podsjećajući da je krivični postupak protiv nje pokrenut godinu i po nakon odlaska sa funkcije.
Ni do ljekara
Istakla je i da potiče iz ugledne kolašinske porodice, iz koje je, kako tvrdi, ponijela moralne vrijednosti i izgradila karakter. Podsjetila je na porodični i lični društveni angažman, brojna priznanja i status počasne, odnosno zaslužne građanke Kolašina.
“Biti ograničen u kretanju i da ne mogu izaći iz Kolašina, za mene je prestavljalo veliku sramotu kao nekoga ko ima plaketu zaslužnog građanina, a taj zaslužni građanin nije mogao da ode kod ljekara što neće tražiti dozvolu a prije toga da se prijavi policiji da izlazi iz Kolašina”, kazala je.
Medenica je dodala da je jedno vrijeme mogla glavom da plati, jer se konstantno žurila da se vrati do određenog vremena.
“Ovakve porodice imaju obavezu jer mi smo imali puno tragedija, pogotovo moja porodica… Imala sam obavezu i vratiti onima koji su pružili ruku saosjećanja”.
Ona je rekla da je zbog sudske mjere propustila sahrane bliskih osoba…
“I možete zamisliti kako sam se osjećala kao jedna bezvrijedna osoba, koja ne zaslužuje ni zakon da se primijeni kao na ostale građane Crne Gore… Ovo kad kažem, mislim na devet odluka Ustavnog suda kojima je utvrđeno da je moje pravo na slobodu kretanja povrijeđeno”…
Tvrdi da ju je posebno povrijedilo to dok je gledala kako redovni sudovi ne uvažavaju stav Ustavnog suda – jedinog suda iz domena zaštite ljudskih prava, a onda i kako su prepisivali prvostepena i drugostepena rješenja – čak i zareze:
“Čime je očigledno pravljena erozija u primjeni i prava i narušavanja pravne sigurnosti. Za svih ovih 27 mjeseci ja nisam mogla poći u ujčevinu, puno je svadbi bilo, to je mlada genreracija koja je stasala, ni na jednoj nije bilo mene… Naučila sam da stalno idem na more, što je koristilo liječenju mojih osnovnih tegoba – oboljenju kičme i ruku i degenerativnog atritisa…. već četiri godine nisam sa svojim unučadima mogla poći na more. Ostajala sam u Kolašinu sama, a njih sam tjerala da uživaju u životu kad ja ne mogu”.
Ona je rekla da se nakon svega osjeća tužno: “I pokušavam da suze potisnem, jer nisam slabić, ali svaki čovjek ima dušu. E, moja je bila povrijeđena sve to vrijeme, cijeli Kolašin je znao da ne mogu da izađem i da sam kao u getu, u Kolašinu primorana da boravim”…
Od hapšenja do tužbe
Medenica je uhapšena 17. aprila 2022. na Aerodromu Podgorica, dok je pokušavala da se ukrca na let za Beograd. Tada je osumnjičena da je član kriminalne organizacije koju je, prema SDT-u, formirao njen sin Miloš Medenica…
Ubrzo nakon hapšenja, određen joj je pritvor, a potom je prebačena u Istražni zatvor u Spužu.
Prema detaljima optužnice, ona je od 2019. do 2021. koristila položaj kako bi posredovala da pojedini predmeti pred Višim i Vrhovnim sudom budu završeni u korist firmi “Fab Live” i “Cijevna Commerce”, bez obzira na činjenično stanje, ali i da je posredovala da se jedan predmet okonča u korist firme “Carine”. U optužnici se tvrdilo i da je za takvo posredovanje davan mito, a da joj je u tome pomagao njen sin i drugi okrivljeni.Suđenje toj grupi u početku trajalo je dugo zbog čestih odlaganja, a u jednom trenutku počelo je iznova zbog promjene krivičnog vijeća.
Prvostepena presuda izrečena je 28. januara 2026. godine – Viši sud u Podgorici tada je Medenicu prvostepeno osudio na 10 godina zatvora. Međutim, sud je istovremeno oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, a osudio je za dva slučaja protivzakonitog uticaja, oba povezana sa mitom i uticanjem na sudske odluke. Sud joj je odredio i zabranu napuštanja mjesta boravišta i oduzimanje pasoša.
Za nju je posebno navedeno da je koristeći službeni položaj i pretpostavljeni uticaj, posredovala i uticala na druge sudije, a u predmetu “Carine” sud je ukazao i na njene kumovske veze sa vlasnikom te firme.
Nakon te presude, uslijedio je novi obrt oko pritvora. Krajem februara 2026. Medenica je ponovo uhapšena u Kolašinu, pošto je nakon žalbe SDT-a donijeta odluka da joj se odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
Sramota pa pet litara ulja
Medenica je rekla da za 27 mjeseci nije mogla da rješava ni zdravstvene probleme, a onda je prepričala doživljaj sa kolegom iz Turske, zbog kog se, tvrdi, sramila.
“Došao je predsjednik Vrhovnog suda Turske, jer sam mnogo konferencija organizovala… On je došao sa svojom porodicom i svojim prijateljima u Crnu Goru, jer mu se dopala i bio je na primorju i zvao me da dođem da ručamo u ‘Splendid’… Sramota me bilo da kažem da ne mogu, pa sam njih zvala kod mene, jer se nešto dobro ne osjećam, a on je znao za moje tegobe i operacije, pa kako su bili u velikom društvu nije htio privatiti poziv. Onda je u ambasadi Turske u Podgorici ostavio za mene kao poklon pet litara maslinovog ulja i njihove sapune koji su bili od maslina, nisam mogla ni da pođem, za to je pošla je moja kćerka”, ispričala je Medenica u sudnici.
Pišu: Tina Popović, Danilo Mihajlović (Vijesti)
HRONIKA
Ukinut pritvor direktoru „Carina“ Čedu Popoviću
Podsjetimo, 26. marta, rešenjem predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom Vesne Gazdić Popoviću je određeno do 30 dana zatvora, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo građenje objekta bez prijave dokumetnacije.
Kako je tada saopšteno iz Suda, u pitanju je izvođenje radova na lokacijama Kumbor i Baošići kao i izvođenje radova na nasipanju plaže u Baošićima.

Uhapšenom biznismenu Čedu Popoviću iz Podgorice ukinut je pritvor, potvrdio je Portalu RTCG njegov advokat Dražen Medojević.
Popović je osnivač i izvršni direktor privrednog društva ‘Carine’ d.o.o. Podgorica, kako su „Vijesti“ ranije objavile.
„Pritvor je ukinut danas oko 16 h“, kazao je Medojević.
Podsjetimo, 26. marta, rešenjem predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom Vesne Gazdić Popoviću je određeno do 30 dana zatvora, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo građenje objekta bez prijave dokumetnacije.
Pritvor je određen zbog postojanja okolnosti koje očigledno ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela.
Kako je tada saopšteno iz Suda, u pitanju je izvođenje radova na lokacijama Kumbor i Baošići kao i izvođenje radova na nasipanju plaže u Baošićima.
„Sudija za istragu je prilikom određivanja pritvora imala u vidu da jedna od lokacija (plaža) predstavlja kulturno dobro i da je integralni dio zaštićene okoline prirodnog i kulturnog istorijskog područja Kotora upisanog na listu svjetske baštine UNESCO-a, kako je to konstatovano rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor. Rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor od 11. februara 2026. godine naložena je obustava radova na ovoj lokaciji do sticanja pravnog i stručnog osnova za njihovo sprovođenje, te je navedeno da je neophodno pribaviti konzervatorske uslove, izraditi konzervatorski projekat i prijaviti radove, te je rješenjem iste uprave od 16. februara 2026. godine naloženo vraćanje u prvobitno stanje“, podsjećaju u saopštenju.
Od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara propisani su konzervatorski uslovi za potrebe izrade UT uslova za uređenje dijela obale u Baošićima na predmetnoj lokaciji, između ostalog: sačuvati vrijednosti i karakteristike originalnog uređenja obale sa karakterističnim sistemom ponti, mandraća i kupališta bez promjene naslijeđene linije obale; očuvati graditeljsko nasljeđe duž cjelokupne obale sa pripadajućim pontama i mandraćima i mediteransku vegetaciju koja ih prati, zadržati sva prirodna šljunkovita kupališta, ne pretvarati ih u betonska vještačka kupališta, radove izvoditi upotrebom tradicionalnih materijala, lokalnog kamena i primjeniti tradicionalne tehnike obrade i ugradnje itd, za šta prema stanju u spisima predmeta postoji osnovana sumnja, da osumnjičeni nije ispoštovao i da su radovi i pored zabrane, nastavili da se izvode.

Dodali su da je ocijenjeno da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni u dužem vremenskom periodu, ignorisao zabrane građenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i na ovaj način pokazao kontinuitet i upornost, budući da je su radovi izvođeni na gradilištu u Kumboru i Baošićima.
„Ove radnje nisu jednokratne, već su trajale u dužem vremenskom periodu i nakon izdatih zabrana. Sud je cijenio činjenicu da je zabrana građenja na jednoj lokaciji, shodno rješenju urbanističko građevinske inspekcije na snazi još od 1. oktobra 2024. godine i da navedena zabrana od tog datuma, pa do danas traje. Cijenjeno je i da osumnjičeni ima jak finansijski motiv da nastavi da izvodi radove na predmetnim lokacijama, posebno pri činjenici da je veći dio hotela po sopstvenom kazivanju osumnjičenog rasprodat, da je vrijednost investicije 80 miliona eura i da je krajnji rok završetka radova do kraja juna 2026. godine kada je planirano otvaranje hotela i primanje gostiju“, naveli su tada u Osnovnom sudu.
HRONIKA
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
Vehid Murić je, prema zvaničnom saopštenju Uprave policije, prije dvije noći ubio braću Denisa (28) i Nezrina Hota (35) iz Rožaja i Kenana Miraljemovića iz Novog Pazara…

Dvadesetpetogodišnji Vehid Murić iz Rožaja, osumnjičen za trostruko ubistvo u podgoričkom naselju Stari aerodrom, doveden je na saslušanje u Više državno tužilaštvo u Podgorici.
Murić je, prema zvaničnom saopštenju Uprave policije, prije dvije noći ubio braću Denisa (28) i Nezrina Hota (35) iz Rožaja i Kenana Miraljemovića iz Novog Pazara…
On je, kako se sumnja, nakon što je ubio tri osobe u Podgorici, otišao u rodno Rožaje gdje je sinoć i uhapšen.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” četvorica građevinskih radnika živjela su skupa u iznajmljenom stanu u podgoričkom naselju Stari aerodrom, u Zmaj Jovinoj ulici.
Navodno, dvadesetpetogodišnjak, koji je molerske radove izvodio na teritoriji Glavnog grada, kao i trojica ubijenih, prekjuče se, uoči trostrukog ubistva, raspravljao se njima, a potom i potegnuo nož.
Da je za sobom, u iznajmljenom stanu ostavio tri leša, saznalo se juče, nakon što je njegova porodica prijavila da je svraćao u Rožaje i priznao im da je okrvavio ruke.
“Vijestima” je iz više izvora rečeno da je Murić nakon zločina pobjegao u Rožaje, svratio u porodičnu kuću i majci rekao da je počinio zločin.
Navodno, tada je i izvršio nasilje nad njom, a zatim odmah pobjegao.Porodica je, prema istim informacijama, pozvala policiju.
HRONIKA1 дан ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA1 дан ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA13 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje










