Connect with us

DRUŠTVO

BRAĆA SINANAJ

Kako su braća iz Plava ostvarila američki san: Od konobara do vlasnika lanca restorana u Njujorku

2005. su braća Sinanaj uspjela da sakupe dovoljno novca, zahvaljujući i ulaganjima u nekretnine, i otvore svoj prvi restoran na Menhetnu

Braća Sinanaj ispred svog restorana na Menhetnu, Foto: Printscreen/YouTube/Glas Amerike

Šefket Džek Sinanaj, jedan od trojice braće vlasnika lanca restorana u Njujorku, u Ameriku je došao kao dvadesetogodišnjak, 1991. godine iz Plava – u potrazi sa boljim životom, kao i mnogi prije i posle njega. U Americi je već bio njegov stariji brat Rustem Ras, a krajem 90-tih im se pridružio i najmlađi Džafer Džef Sinanaj.

„Došao sam ilegalno, i trebalo je da platim 9.000 dolara…Teško je bilo da se nađe posao bez znanja jezika. U današnje vrijeme djeca više znaju engleski, a mi ga nismo znali. Kad sam našao posao, radio sam za 15, 20 dolara na dan. I to je bilo zaista teško. Ti zamišljaš Ameriku drugačije, da će biti više para, da pošalješ familiji, pomogneš porodici u Crnoj Gori“, priča Džek Sinanaj za Glas Amerike.

Po dolasku u Ameriku, Sinanaj je kratko radio kao građevinski radnik u Konektikatu, a zatim je obavljao različite poslove u restoranima u Njujorku. 2005. je sa braćom uspio da sakupi dovoljno novca, zahvaljujući i ulaganjima u nekretnine, i otvori svoj prvi restoran na Menhetnu, a godinu kasnije je dobio američko državljanstvo.

„Prve dvije tri nedelje je bilo teško, imali smo po 20, 30 ljudi, a veliki restoran sa puno radnika koje treba isplatiti. Međutim, dobili smo dobre kritike u Tajmautu, zatim posle 8 nedelja i u Njujork tajmsu, a onda je počelo da dolazi po 300 ljudi naveče…Najteža stvar je da opstaneš i zadržiš mušterije, da dovedeš nove“.

U Njujorku, braća Sinanaj nisu se zaustavila samo na jednom restoranu. Tokom narednih godina otvorili su 15, među kojima je i italijanski u partnerstvu sa poznatim glumcem Čazom Palminterijem.

Braća Sinanaj i poznati italo-američki glumac Čaz Palmintijerifoto: Printscreen/YouTube/Glas Amerike

Neke su morali da zatvore zbog, kako kaže Džek, povećanja kirije na Menhetnu sa najmanje 200.000 dolara na milion 700 hiljada godišnje. Sada radi 8, među kojima je i popularni lanac restorana – Empire Steak House – sa ogrankom i u Tokiju.

Restorane, kako kaže Džek, posjećuju glumci, muzičari, političari – među kojima su nedavno reper 50 Cents, zatim predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson, njegova prethodnica Nensi Pelosi, bivša državna sekretarka Hilari Klinton…

Braća Sinanaj dio su velike crnogorske dijaspore u Njujorku i okolini, te širom Amerike koja, kako za Glas Amerike kaže vršilac dužnosti generalnog konzula Crne Gore Amer Cikotić, sigurno broji više desetina hiljada.

„Radi se o ljudima koji su došli najviše 60, 70-tih i kasnije 90-tih, koji su u početku – citiraću jednog prijatelja, privrednika iz Njujorka koji je kazao: Kad smo došli, radili smo najteže poslove u zgradama i restoranima, a nakon 20 godina smo postali vlasnici tih zgrada i restorana…Na Menhetnu su među četiri najbolja steakhousa, dva u vlasništvu ljudi porijeklom iz Crne Gore. Druga generacija su i advokati, privrednici, ljekari“, kaže Cikotić za Glas Amerike.

Mnoge imigrante, ne samo iz Crne Gore već i iz drugih zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, Sinanaji zapošljavaju u svojim restoranima u kojima radi više od 230 ljudi.

„Milo ti je da pomogneš našem narodu, a i dobri su radnici“, kaže Džek Sinanaj koji nerijetko svojim radnicima pomaže u kuhinji, gde sprema specijalitet restorana – biftek.

Dok planira otvaranje novih restorana, Sinanaj uživa u životu u Njujorku, ali ne zaboravlja ni odakle je došao.

„Svako ljeto idem sa djecom u Crnu Goru skoro dva mjeseca, da upoznaju našu kulturu naš narod…Nema ljepšeg mjesta, samo fale poslovi i pare“.

Sinanaj bi volio da posluje u Crnoj Gori, ali smatra da bi trebalo da bude mnogo manje birokratskih prepreka za investitore. U Americi, svoj uspjeh pripisuje upornosti i radu.

„Moramo više da guraš, da ti nije mučno da se digneš, radiš…Ja kada sam radio za drugog, i kad su me pitali oćeš li da radiš sjutra, ja sam rekao da. Uvijek ćeš te pare za nešto da iskoristiš“, kaže on.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije