EKONOMIJA
Kamionima će blokirati granicu: Rožajci će blokirati prilaze prema Dračenovcu, Beranci će biti u rezervi
Prevoznici iz čitave Crne Gore najavili Upravi policije blokadu više puteva.
U planu blokade Debelog brijega, Ilinog brda, Vraćenovića, Ranče, Meteljke, Dobrakova, Dračenovca, Kule i Božaja, kao i prilaza Luci Bar.
Iz odbora Privredne komore smatraju da bi duže blokade i prekid prevoza tereta mogle ugroziti snabdijevanje građana i privrede

Udruženje Međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore organizovaće blokade magistralnih puteva u blizini devet drumskih graničnih prelaza, kao i prilaza Luci Bar od 12 časova 26. januara. Protest će kako je najavljeno trajati do ispunjenja zahtjeva.
Blakade se organizuju kao dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka – rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i zbog toga što Ministarstvo finansija juče nije prihvatilo njihove zahtjeve o povećanja iznosa povrata akciza na gorivo koje imaju njihove kolege u regionu, bržem povratu iznosa PDV-a na 30 do 60 dana jer sada čekaju godinama, kao i da se produži rad carinskim i fitosanitarnih inspekcija kako bi bili prilagođeni potrebama prevoznika kao poreskih platiša.
Protest je prijavjen Upravi policije, iz koje “Vijesti” očekuju odgovore u vezi sa ovim protestom. Crnogorski prevoznici su protest upozorenja održali vožnjama kroz Podgoricu krajem decembra.
Prevoznici su o protestu juče obavijestili i Privrednu komoru. Iz više odbora PKCG “Vijestima” su juče saopštili da će ove blokade i prekid teretnog transporta izazvati probleme u snabdijevanju privrede, ali i trgovačkih lanaca, jer je Crna Gora izuzetno uvozno zavisna kada je u pitanju snabdijevanja prehrambenih namirnica, roba široke potrošnje, ali i sirovina za domaću proizvodnju.
Strahuju od gubitka posla
U protestu će kako je “Vijestima”, saopšteno iz ovog Udruženja, učestvovati 137 firmi registrovanih za prevoz tereta sa više stotina vozača podijeljenih u nekoliko grupa.
Slične proteste juče su najavili i prevoznici iz BiH i Srbije, a oni će većinom blokirati puteve prema susjednim članicama EU.
ETIAS Uredba, čija primjena počinje od 10. aprila, prevoznicima iz regiona omogućava da u 180 dana mogu najviše 90 dana boraviti-raditi u zemljama Šengen zone, a ukoliko su zbirno u svim svojim turama za 90 dana imali duži boravak, dobijaju zabranu ulaska. Prevoznici smatraju da će im to onemogućiti rad, odnosno da neće biti konkurentni sa prevoznicima iz članica EU i da će ostati bez posla i prihoda za svoje porodice.
Organizovane grupe za blokade
Prevoznici će magistralne puteve, prema informacijama “Vijesti”, blokirati u neposrednoj blizini graničnih prelaza tako što će na svako od tih mjesta postaviti po četiri tegljača (dva po smjeru) na kojima će stajati transparent udruženja sa porukom o zahtjevima.
Tako će, prema pripremljenom planu, prevoznici iz Nikšića zauzeti pozicije na graničnim prelazima Vraćenovići i Ilino brdo prema BiH, dok će njihove kolege iz Bijelog Polja “zauzeti” granični prelaz Dobrakovo.
Prevoznici iz Podgorice, Zete i Danilovgrada zaduženi su za granični prelaz Božaj prema Albaniji, a iz Pljevalja za prelaze Ranče prema Srbiji i Metaljka prema BiH.
Prevoznici iz Bara blokiraće prilaz Lucu Bar, a sa Cetinja i drugi sa primorja će se pozicioniratina u blizini graničnog prelaza Debeli brijeg prema Hrvatskoj. Njihove kolege iz Rožaja blokiraće prilaze graničnim prelazima Dračenovac prema Srbiji i Kula prema Kosovu. Beranci će biti u rezervi i po potrebi pomoći na Dobrakovu, Dračenovcu i Kuli.
Odbor prevoznika formirao je kordinatore timova za prelaze i regione, kao i organizovanje smjena kako bi se u slučajevima umora i iscrpljenosti mijenjale postave vozača i kamiona.
Novi propis važi od 10. aprila
Predstavnici udruženja prevoznika tereta u međunarodnom drumskom saobraćaju iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine održali su u Beogradu zajedničku konferenciju za novinare na kojoj su najavili zajedničke blokade granica zbog ograničavanja trajanja boravka profesionalnih vozača iz regiona u zemljama Šengen prostora na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Cilj protesta je, kako su rekli na konferenciji za novinare i kako je prenijela agencija Beta, da se ukaže na dugoročne posljedice koje će početi da trpi privreda ne samo zemalja koje nisu obuhvaćene tim sporazumom, već i zemalja EU koje su potpisnice sporazuma kada se novo pravilo ulaz/izlaz (EES) 90/180 koje je uvedeno početkom oktobra 2025, počne da striktno primjenjuje od 10. aprila ove godine.
Neđo Mandić iz Udruženja prevoznika Srbije je rekao da “posljedice te norme još nisu eskalirale, ali će biti katastrofalne za privredu i stanovništvo, kada 10. aprila istekne probni period i počne dosljedna primjena”.
“Uzoravali smo godinama na posljedice približavanja šengenskog prostora našim granicama. Kada je počela primjena EES norme počele su češće kontrole, ali oni koje smo upozoravali na posljedice nisu mrdnuli prstom, na naše dopise odgovarali su da nemaju problem sa prevozom”, rekao je Mandić.
Dodao je da većina velikih firmi ima matične kompanije u EU i da su udruženja transportera sigurna da imaju mogućnost da svoj interes zaštite kod Evropske komisije (EK).
Šengen postao suprotan samom sebi
Podsjetio je da je Šengenski sporazum o slobodnom kretanju roba i kapitala potpisan 1985. godine i da se broj zemalja sa pet povaćao na 29 i “sporazum je došao do granica zemalja na Balkanu”.
“Ideja da se Šengenskim sporazumom olakša kretanje robe i kapitala je postala suprotnost samoj sebi i sada otežava rad transportnih firmi jer izjednačava profesionalne vozače sa svima ostalim putnicima i dužinom njihovog boravka u tim zemljama”, rekao je Mandić.
Istakao je da je “došlo vrijeme za dopunu Šengenskog sporazuma” i “transportne firme predlažu da EK i eksperti do kraja marta ove godine nađu rješenje, a da se do tada profesionalni vozači tretiraju kao prekogranični radnici koji ne podležu evidenciji i EES normi”.
Za mjesec bi mogli raditi svega 10 dana, Vlada CG ne vidi problem
Mandić je naveo da prema novom pravilu profesionalni vozači iz regiona od 90 dozvoljenih dana boravka u zemljama Šengena efektivno mogu da iskoriste mjesečno deset dana, jer se svaki izlaz i jedan minut poslije 12 sati tretira kao cijeli dan.
Pored toga, kako je rekao, vozači moraju da poštuju trajanje odmora u toku vožnje, a i vrijeme gube u čekanju na granicama, pa efektivno mogu da rade svega desetak dana u toku jednog mjeseca.
Predstavnik Udruženja međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore Đorđije Lješnjak tada je rekao da se to udruženje priključilo protestu prevoznika iz Srbije i BiH jer su se obraćali svojoj vladi, koja im je odgovorila da taj problem za Crnu Goru ne postoji, pošto se zemlja približava ulasku u EU.
“Dok mi uđemo u EU, u Crnoj Gori neće postojati međunarodni transport. Vlada pokušava da potpisivanjem bilateralnih sporazuma, kao sa Njemačkom koja je priznala naše vozačke dozvole, umanji taj problem i time omogući da se naši vozači isele u Njemačku, a da se u Crnu Goru uvezu radnici sa Bliskog istoka”, rekao je Lješnjak.
EKONOMIJA
„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.
Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.
„Nema posla.“
„Nema kadra.“
Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?
Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.
Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.
„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.
Ali znamo li koliko imamo znanja?
Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.
Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?
I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.
„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.
Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.
Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:
„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:
Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?
Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.
Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.
EKONOMIJA
Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura
„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.
Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.
Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.
„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.
U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.
EKONOMIJA
Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.
Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.
Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“
Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.
„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:
„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.
Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.
Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“
Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“
Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“
„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru










