Connect with us

DRUŠTVO

KANDIDATI ZA TS MORAJU DA IMAJU NAJMANJE 10 GODINA ISKUSTVA

Kavarić, advokat Mitropolije, kandidat za Tužilački savjet

Izmjenama u Zakonu o Državnom tužilaštvu promijenjena je struktura Tužilačkog savjeta, koji bira specijalnog tužioca i ostale tužioce, pa će imati 11 članova – po pet iz redova tužilačke organizacije i uglednih pravnika i jednog predstavnika Ministarstva pravde

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu raspisao je oglas za izbor četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i jednog iz nevladinog sektora, u skladu sa izmijenjenim Zakonom o Državnom tužilaštvu.

Podgorički advokat Dalibor Kavarić, pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske i član njenog pravnog savjeta, potvrdio je za „Dan“ da će biti jedan od kandidata koji će aplicirati za mjesto u Tužilačkom savjetu iz reda uglednih pravnika.

Kavarić je rođen 1975. godine u Podgorici, a diplomirao je na Pravnom fakultetu 2003. godine. Govori dva jezika i trenutno je na postdiplomskim studijama u Rimu.

Kandidati za Tužilački savjet moraju da imaju najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, da uživaju lični i profesionalni ugled i da nijesu osuđivani za krivična djela koja državne tužioce čine nedostojnim za obavljanje tužilačke funkcije u skladu sa ovim zakonom. Konkurs je otvoren deset dana.

Izmjenama u Zakonu o Državnom tužilaštvu promijenjena je struktura Tužilačkog savjeta, koji bira specijalnog tužioca i ostale tužioce, pa će imati 11 članova – po pet iz redova tužilačke organizacije i uglednih pravnika i jednog predstavnika Ministarstva pravde.

Ovim izmjenama predviđeno je da se većina sastava Tužilačkog savjeta – pet pravnika i predstavnik Ministarstva pravde – biraju prostom većinom u Skupštini, te da njihovim izborom prijevremeno prestaju mandati aktuelnim članovima TS, što je jedno od rješenja koje je kritikovala i Venecijanska komisija. Ministar pravde bira jednog člana Tužilačkog savjeta.

Prema zakonu, iz redova uglednih pravnika ne može bit izabrano za članstvo u Tužilačkom savjetu lice koje je bračni ili vanbračni supružnik ili srodnik poslanika, člana Vlade i predsjednika Crne Gore ili lica koje bira, imenuje ili postavlja Skupština, predsjednik Crne Gore ili Vlada, u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva ili srodnik po tazbini do prvog stepena.

Konkurs za jednog člana Tužilačkog savjeta kojeg predlažu nevladine organizacije otvoren je 30 dana. Važe isti uslovi, s tim što organizacije koje predlažu kandidata moraju da biti registrovane najmanje tri godine, da u osnivačkom aktu i statutu imaju kao osnovne ciljeve i djelatnosti pitanja iz oblasti vladavine prava, rada državnog tužilaštva ili borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i da su se u prethodne tri godine kontinuirano bavile tim pitanjima.

Takođe, NVO bi morala da je u prethodne tri godine, prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za člana Tužilačkog savjeta, realizovala projekte u oblasti vladavine prava, rada državnog tužilaštva ili borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Odbor za politički sistem obustavio je postupak izbora vrhovnog državnog tužioca jer se stupanjem na snagu izmjena zakona obustavljaju početi postupci izbora funkcionera u tužilaštvu.

Zakon usvojen 12. maja

Parlamentarna većina je u aprilu predložila nove izmjene ovog zakona, nakon što prethodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nije podržala Venecijanska komisija (VK).

Zakon je usvojen 12. maja, ali je predsjednik države Milo Đukanović odbio da ga potpiše.

Vladajuća većina je zakon ponovo usvojila 27. maja, bez prisustva opozicije. Zbog tužilačkog zakona, DPS bojkotuje Skupštinu od 17. maja, jer je, kako su kazali, vladajuća većina odbila njihovu ponudu da se usvajanje zakona odloži i da se pokrenu razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu.

VK je dostavila mišljenje i na revidirani predlog izmjena zakona o tužilaštvu, u kojem je pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo upozorila na moguću politizaciju Tužilačkog savjeta.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije