Najnoviji podaci o prosječnim godišnjim neto zaradama u Evropi za 2024. godinu, predstavljeni kroz grafikon, još jednom otkrivaju duboke razlike u standardu građana evropskih zemalja.

Zemlje sa najvišim primanjima – Švajcarska, Island i Norveška – nijesu članice Evropske unije, dok su neke od članica EU i dalje pri samom dnu liste. U regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora se ističe kao lider.

Mjesečne neto plate: dominacija Švajcarske

Da bi poređenje bilo lakše razumljivo, godišnje neto plate iz grafikona podijelili smo sa 12 i dobili prosječne mjesečne neto zarade (izražene u eurima):

Švajcarska: 85.631 € godišnje → 7.136 € mjesečno

Island: 57.573 € → 4.798 €

Luksemburg: 50.410 € → 4.200 €

Holandija: 47.892 € → 3.991 €

Norveška: 47.232 € → 3.936 €

Irska: 46.208 € → 3.851 €

Danska: 43.913 € → 3.659 €

Austrija: 41.747 € → 3.479 €

Njemačka: 39.594 € → 3.299 €

Francuska: 32.354 € → 2.696 €

EU prosjek: 29.573 € → 2.464 €

Italija: 24.797 € → 2.066 €

Grčka: 18.709 € → 1.559 €

Hrvatska: 13.810 € → 1.150 €

Rumunija: 12.655 € → 1.055 €

Turska: 11.440 € → 953 €

Bugarska: 11.074 € → 923 €

Zanimljivo je da su plate na sjeveru Evrope mnogo veće nego plate na jugu u zemljama gdje je jaka turistička djelatnost.

Crna Gora ispred komšija

Prema zvaničnim podacima Monstata, prosječna neto plata u Crnoj Gori u aprilu 2024. iznosila je 1.003 eura, što ovu zemlju čini najjačom ekonomijom po visini plata u regionu Zapadnog Balkana. Prestigli smo Srbiju (890 eura), Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje se nijesu našle ni na listi prikazanoj u grafikonu.

Porezi i doprinosi čine veliku razliku

Ove razlike u neto platama često nijesu samo rezultat nominalno viših bruto zarada, već i različitih poreskih politika i sistema socijalnih doprinosa. Na primjer:

U Švajcarskoj i Norveškoj, porezi su progresivni, ali ne opterećuju drastično ni srednji sloj.

U Njemačkoj i Francuskoj, iako su bruto zarade visoke, snažni porezi i doprinosi značajno „pojedu“ neto iznos.

U zemljama poput Bugarske i Rumunije, porezi su proporcionalno niski, ali su i ukupna primanja znatno niža.

U Crnoj Gori, uprkos ukidanju doprinosa za zdravstveno osiguranje u okviru programa „Evropa sad“, i dalje ostaju doprinosi za penziono i invalidsko osiguranje, kao i porez na dohodak. Ipak, reforme iz 2022. godine značajno su povećale neto plate građana, naročito onima sa najnižim primanjima.

Crna Gora, iako van EU i još uvijek zemlja u tranziciji, uspjela je da neto platama prestigne mnoge članice Unije. Međutim, razlike u životnom standardu, troškovima stanovanja, zdravstvu i obrazovanju i dalje su značajne. Kada se sve uzme u obzir, visina plate je važna, ali nije jedini pokazatelj kvaliteta života.

Izvor: RTCG

Bivši zakupci plaža u Ulcinju pregovaraju sa kompanijom „Eagle Hills“ biznismena iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohameda Alabara, nakon što je on izjavio da će im ustupiti devet dobijenih kupališta. Očekuju da će to biti riješeno do kraja mjeseca, budući da već kasne sa pripremama za sezonu.

Zakupac Albert Kastrati istakao je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti da će zbog povećanja cijena zakupa morati da podignu cijene usluga, iako su svjesni da to možda neće biti dobar poslovni potez.

„Cijene zakupa su gotovo pet puta veće nego ranije. Naši gosti su mahom iz regiona i biće jako teško ostati konkurentan. Ako povećamo cijene usluga, možda ćemo izgubiti goste – ali jednostavno nemamo izbora“, rekao je Kastrati.

Tokom praznika bilo je nešto više posjetilaca, ali sada je Velika plaža gotovo prazna.

„Ova situacija je sigurno uzdrmala one koji su planirali da dođu. Ipak, poručujemo gostima da su dobrodošli. Mi ćemo dati sve od sebe da ih dočekamo kao i prethodnih godina, možda i bolje“, zaključio je Kastrati.

Muhamed Alabar, investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stigao je u subotu u Kolašin, gdje je boravio do danas oko 15 sati. Sa njim su gradom prošetali predsjednik i potpredsjednik Opštine – Petko Bakić (Demokrate) i Vasilije Ivanović (Pokret Evropa sad).

Alabar je došao u Kolašin nakon što je u četvrtak, tokom RE:D konferencije u Podgorici, dobio poziv od čelnika lokalne izvršne vlasti “da dođe i upozna se sa potencijalima koje Kolašin nudi”.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, za dolazak Alabara u Kolašin najzaslužniji je Ivanović, kojem se investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i najavio.

Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora.

Ivanović nije želio da da izjavu za Vijesti povodom posjete Alabara, ali nije ni demantovao nezvanične informacije da investitor za nekoliko dana ponovo dolazi u Kolašin.

Bakić i Ivanović su u četvrtak investitoru iz UAE, kako je zvanično saopšteno, predstavili “dva ključna razvojna projekta koji se odnose na područja Sinjajevine i Bjelasice”. Kolašinci su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike, sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala naše opštine.

Navodno, riječ je o ideji projekta radnog naziva Bjelasica 365, kao i sličnom vezanom za Sinjajevinu. Međutim, sa idejama koje su prezentovane Alabaru nijesu upoznati svi predstavnici kolašinske vlasti, ali ni građani, jer te ideje nikada nijesu zvanično prezentovane u Kolašinu.