Connect with us

POLITIKA

"BULAJIĆ NEĆE ZAKAZATI SJEDNICU JER ČUVA USTAV"

Knežević: Građani nisu 30. avgusta glasali da Abazović i Joković pođu sa DPS-om

Jedan od lidera DF-a je poručio da ukoliko se Ibrahimović odluči da zakaže sjednicu Skupštine kreću protesti i blokade

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević kazao je da se u Ukrajini radi o „vojnom sukobu“.

„Sve ono što se dešava u Ukrajini ne može da predstavlja iznenađenje imajući u vidu šta se dešavalo 2014. godina kada je legitimno izabrani predsjednik Viktor Janukovič svrgnut pod uticajem zapada i nekih nacističkih grupacija unutar Ukrajine“, rekao je Knežević gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti.

Dodao je da poštuje teritorijalni integritet i Rusije i Ukrajine.

„Moramo više precizirati šta znači međunarodno pravo. Da li je to da se svakoj pokrajini ili regiji garantuje pravo na nezavisnost ili se svakoj državi garantuje pravo na teritorijalni integritet i suverenitet. Agresije su počele negdje 1999. napadom na Jugoslaviju, pa zatim napadom NATO-a na Irak, Siriju, Libiju…“, naveo je Knežević.

Dodao je da je protiv uvođenja sankcija Rusiji.

„Zabrinut sam da će ova kriza i vojni sukob između Ukrajine i Rusije imati refleksije i na ugrožavanje eventualno građanskog mira i stabilnosti u Crnoj Gori, a da ne govorim o ekonomskim parametrima“, rekao je jedan od lidera DF-a.

Naveo je i da iskazuje žalje i nada se da će „sukob između Ukrajine i Rusije biti zaustavljen“.

„I da će doći do mirovnog sporazuma. Ovo što se desilo nije iznenađenje i Ukrajina je ostavljena na cjedilu i ovo je rezultat licemjerstva zapada koji je želio da se obračuna sa Rusijom žrtvujući Ukrajince. Iskazujem žaljenje i ne opravdavam ubistvo bilo kojeg civila“.

Istakao je da iskreno žali zbog svega što se dešava u Ukrajini…

Na pitanje urednika emisije da li podržava predsjednika Rusije Vladimira Putina i njegove poteze, odgovorio je:

„Svako ko počini zločine protiv civila treba da odgovara, bio to Putin ili Knežević… Ruska država je proklamovala vojnu doktrinu zaštite svojih nacionalnih interesa posebno u oblastima gdje žive Rusi. Rusija se u ovom trenutku ponaša kao SAD i NATO…“.

Dodao je i da podržava sve onamo što je uradio Putin da bi Rusija postala stabilna i jaka država…

„Ne podržavam nikakve vojne intervencije ni Rusije ni SAD na bilo koju državu… Imamo činjenicu da Njemačka nije uvela sankcije Rusiji za gas ili gorivo i niko ne pita Šolca da li podržava Putina… Makron svaki dan razgovara sa Putinom… Plašim se da će se ova kriza u Ukrajini izuzetno reflektovati na Crnu Goru i da je neophodno da svi mi uradimo nešto što bi išlo u pravcu nacionalnog konsenzusa. Nisam proruski nastrojen, to što se ja zalažem za najbolje odnose sa Rusijom to ne znači da je meni milija Rusija od Crne Gore“, rekao je Knežević.

On je dodao da je Crna Gora značajnoj mjeri zavisna od ruskih turista, investicija, kapitala.

„Upravo ovi koji sad samo što nijesu poslali vojsku na Moskvu su 2005. i 2006. zahvaljujući Putinu dobili državu… I Milo Đukanović i Milan Roćen, sjećate se svih telefonskih razgovora… Volio sam Rusiju i 2005. i 2006. kao što je volim i 2022. godine“, naveo je Knežević.

„Sporno što je ANB pratila Bulajića“

Odgovarajući na pitanja o susretu potpredsjednika Skupštine Strahinje Bulajića sa ruskim obavještajcima, od kojih je jedan proglašen personom non grata, Knežević je naveo da Bulajić po prirodi posla ima kontakte sa diplomatskim korom.

„Gospoda koju ste pomenuli su predstavnici Ambasade Rusije. Nekoliko dana prije toga bili su na sastanku u Mitropoliji. Nekoliko dana poslije toga razgovarao je sa njima o Danilovgradu o aktivnostima Međunarodne pravoslavne skupštine, ne znam šta je tu sporno“,

Knežević je rekao da mu je sporno što je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) pratila Bulajića.

Naveo je da oni koji povezuju blokade Demokratskog fronta sa početkom rata u Ukrajini „očigledno probali ove banane iz Volija“.

„Ne mislite da je valjda Putin zvao mene noć pred invaziju i početak sukoba u Ukrajini da mi kaže „mi sjutra krećemo u Ukrajinu, ti zauzmi raskrsnicu kod aerodroma“.

Na pitanje da li su se pokajali što su baš tog dana organizovali blokade, Knežević je kazao da nijesu znali da će tog dana da se to desi.

„Direktor ANB-a je pod pritiskom agenta CIA i MI6 proglasio Antipina za personu non grata. Vukšić je po nalogu tih agenata sproveo praćenje Bulajića“, reka je Knežević.

On je naveo i da je koalicija „Za budućnost Crne Gore“ „pod pritiskom crkve i jednog bratstva u Lastvi“, Vukšić postavljen na čelo lokalne liste.

Na pitanje zašto je DF odjednom „rasadnik izdajnika“, odgovorio je:

„Naša želja i širina da dođe do rušenja DPS-a je bila tolika da smo prihvatili i Zdravka Krivokapića i Dejana Vukšića i stranke koje nemaju mandate da ne bi došlo do prosipanja glasova. Imali smo razgovore sa našom crkvom koja nam je nudila savezništvo…“

„Abazović i Joković nijesu dobili mandat da uspostavljaju hibrid od Vlade“

Knežević je kazao da se Bulajić ponaša u skladu sa Ustavom Crne Gore i da neće zakazati sjednicu Skupštine „na kojoj bi se formirala drugačija većina od postizborne“.

„Građani nijesu 30. avgusta glasali da Dritan Abazović i Vladimir Joković poslije godinu dana pođu sa DPS-om, SDP-om i SD-om. Ako je Abazović spreman da u okviru aktuelne parlamentarne većine se dogovorimo o izboru nove vlade, Bulajić će zakazati sjednicu Skupštine odmah nakon završetka ove emisije. Problem je što Abazović želi sa DPS-om, SDP-om i SD-om promijeni izbornu volju, a to može da uradi samo na izborima…“, rekao je Knežević.

Dodao je da Abazović i Joković „nijesu dobili mandat da uspostavljaju hibrid od Vlade“.

Upitan da li manjina poslanika ima pravo da blokira rad Skupštine, Knežević je odgovorio da je izborna volja iznevjerena onoga trenutka kada je iz Vlade izbačen DF i napravljena koalicija URA i NVO „Ne damo Crnu Goru“ Zdravka Krivokapića.

Knežević je rekao i da je „odmah za raspisivanje izbora“.

„Abazović da vrati mandat Đukanoviću, a Joković nama“

Knežević je rekao i da ukoliko potpredsjednik Skupštine Ervin Ibrahimović zakaže sjednicu da će „dobiti krivičnu prijavu“.

Istakao je da ako se formira manjinska vlada da će pozvati Demokrate i sve snage koje se protive tome, da formiraju organizacioni odbor „koji će početi vaninstitucionalnu borbu protiv očigledne političke korrupcije“.

„Svi zajedno možemo doći do kritične mase koja će izvršiti demokratski pritisak na Abazovića i sve koji žele da prekroje izbornu volju i da kroz taj pritisak dovedemo do spremanja uslova za formiranje vlade nacionalnog jedistva i da se dogovorimo kada će biti izbori…“, naveo je Knežević.

Govoreći o stavu potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak koja je kazala da poštuje odluku SNP-a i da Bulajić treba da zakaže sjednicu, Knežević je naveo da „ona ima pravo na svoj stav, ali da Bulajić čuva Ustav i da neće zakazati sjednicu“.

„I ona je potpredsjednica Skupštine, pa neka to uradi ona. Smatramo da Bulajić čuva Ustav i zakone Crne Gore“, rekao je Knežević.

Na pitanje ukoliko Bulajić odbije zakaže sjednicu, a „najavljena većina“ to uradi preko Ibrahimića, kakav će biti odgovor biti, Knežević je kazao da Abazović „može čekati Godoa što se tiče Bulajića i DF-a“ da on zakaže sjednicu Skupštine.

„Pozivam ga da vrati mandat Milu Đukanoviću, a i Joković bi trebao da vrati mandat jer je na našoj listi nastupao sa anti DPS pozicija…“, rekao je Knežević.

„Ako Ibrahimović zakaže sjednicu krenućemo u proteste i blokade“

Naveo je da ukoliko se Ibrahimović „odluči da zakaže sjednicu da će svi oni koji su protiv prekrajanja izborne volje napraviti organizacioni odbor i krenuti u proteste i blokade“.

„Želimo da objedinimo sve subjekte, da zajednički napravimo velike skupove kako bi došli do kritične mase. Ljudi žele da nas vide ujedinjene. Političke razlike treba da ostavimo po strani ukoliko želimo da sačuvamo izbornu volju građana“.

Knežević je kazao da u sporazumu koji bi potpisali činioci nove vlasti nema ni Otvorenog Balkana, ni Temeljnog ugovora ni popisa, „niti bilo čega zbog čega bi Joković radio kate“.

„Dali su figurativno „starom mačku“ Milu Đukanoviću da im čuva očišćenog krapa na časnu riječ da ga neće probati“.

Knežević je kazao da želi dobre odnose sa SAD i svima, „ali na nivou partnersta“.

„Ali ako neko misli da me vuče za uši i da mi naređuje, ja ne želim takav vid partnerstva. Neko je to prihvatio…“, rekao je Knežević.

„Spremni da sarađujemo sa svima, ali ne želimo da idemo u ambasade po mišljenje“
Na pitanje kada je posljednji put razgovarao sa nekim visokim izaslanikom, odgovorio je da je prošlog ljeta razgovarao sa visokim zvaničnikom ambasade SAD.

„Iimali smo otvoren razgovor. Spremni smo da sarađujemo na principijelnom nivou, ali nijesmo spremni da idemo svaki čas u ambasadu da slušamo i tražimo mišljenje koga da postavimo na neku poziciju“.

Knežević je rekao da se svaki put kada su (Andrija) Mandić i on pošli za Beograd „to izazivalo senzaciju“…

„Drago mi je što su Abazović, Joković, pola Vlade Krivokapića bilo u Beograd i sreli sa patrijarhom Porfirijem. Ne znam šta je bio predmet razgovora Abazovića i patrijarha. Abazović mi je kazao da su njegove namjere da odmah potpiše Temeljni ugovor i da je to rekao patrijarhu Porfiriju“.

„Ne mogu da budem zadovoljan načinom na koji je otišao Katnić“

Knežević je kazao da je Katnić „ispraćen sa slikom i satom u penziju“, a da mu je govor „održao njegov zamjenik Saša Čađenović“.

„On (Čađenović) je saopštio da će nastaviti njegovim puitem i kandidovao se za glavnog speciolanog tužioca. Ne mogu da budem zadovoljan načinom na koji je otišao Katnić zato što je trebao najmanje disciplinski da odgovara, jer smo mi podnijeli podneske vezano za zloupotrebe u „državnom udaru“. Nakon disciplinskog odgovaranja treba da odgovara krivično-pravno i on i Čađenović. Dobili smo nove dokaze o zloupotrebama koje su radili Katnić i Čađenović, pokazaću ih kada dođe vrijeme za to i tu ćete vidjeti šta su bili u stanju da urade kako bi se došlo do ustavne zabrane Demokratskog fronta, a porodice Mandića i moja unište kroz taj postupak“, rekao je Knežević.

„Crna Gora je iznad svih nas i nemamo pravo da je žrtvujemo zbog bilo čega“

Knežević ke rekao da Demokratski front Crnu Goru doživljava kao svoju kuću…

„Crna Gora se nalazi u ozbiljnoj krizi koja može da kulminira zbog sukoba u Ukrajini. Neophodno je i da politički akteri pokažu mudrost i opdgovornost i da poručimo da mir i stabilnost nemaju cijenu i da niko od nas nema pravo da ugrozi te vrijednosti… Vjerujem da u Crnoj Gori ne postoji nijedan politički činilac koji bi to ugrozio… Crna Gora je iznad svih nas i nemamo pravo da je žrtvujemo zbog bilo čega“, poručio je Knežević.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije