Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da ne postoji potrebna većina za njegovu smjenu.

On je kazao da registruje da sadašnju inicijativu, posebno prati „izuzetno surova i duboko neistinita politička kampanja prepuna laži i podmetačina“:

„Koja je izjavi saučešća – činu duboko ukorijenjenom u velikoj tradiciji Crne Gore – pokušala da pripiše sve ono što taj čin nije i nikada ne može biti, te da iskazuje žaljenje što je ta kampanja neistina proizvela zabrinutost i bol kod određenog broja ljudi“, saopšteno je iz Skupštine.

Mandić se danas u Beču, tokom svoje zvanične posjete Republici Austriji, sastao sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Austrije Valterom Rozenkrancom.

On je kazao i da je opoziciona inicijativa za njegovu smjenu sastavni dio demokratije.

„Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom. Istovremeno, sadašnji kreatori inicijative tada su imali apsolutnu kontrolu nad cijelom Crnom Gorom, ali i značajan politički domet izvan njenih granica“, rekao je Mandić.

Dodao je „da ti ljudi, koji su Crnu Goru sa pozicija moći toliko dugo držali zarobljenu u podjelama iz prošlosti, ne dozvoljavajući njenim građanima ni da maštaju o boljem sjutra, sada žele da nas, kada smo pred vratima Evropske unije, ponovo vrate u njihov mrak“.

„Većinska Crna Gora je tome više puta rekla odlučno ‘ne’, i to isto ‘ne’ inicijatori moje smjene dobiće, po treći put, i 24. septembra. Vjerujem da je ovo njihov posljednji pokušaj da, pod različitim izgovorima, zaustave Crnu Goru u finalnoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji. Upravo je evropski put trasa na kojoj gradimo pomirenje u Crnoj Gori. Vođeni primjerom Francuske i Njemačke, koje su svega pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata započele istorijski proces pomirenja i evropskog povezivanja, siguran sam da ćemo i mi u Crnoj Gori imati dovoljno snage, razumijevanja i mudrosti da prevaziđemo podjele iz prošlosti i dođemo do istinskog pomirenja među svim narodima koji u našoj državi žive“, rekao je Mandić.

On je u razgovoru sa Rozenkrancom ocijenio da se odnosi Crne Gore i Austrije temelje na prijateljstvu, međusobnom poštovanju i zajedničkom interesu za stabilnu, bezbjednu i evropsku budućnost Zapadnog Balkana.

Mandić je poručio da Crna Gora danas ima istorijsku priliku da završi ono što je davno započela – da postane članica Evropske unije.

„Naš cilj više nije samo da napredujemo – naš cilj je da završimo pregovore i da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije. Želimo da naša zemlja bude najbolja vijest politike proširenja“, kazao je Mandić.

Kompanija „Montenegro Bonus“, preko ovlašćenog Advokatskog društva Iustitia i advokata dr Vladana Bojića, podnijela je krivičnu prijavu protiv Olega Deripaske, Mila Đukanovića, Igora Lukšića, Aleksandra Kašćelana, Vladimira Kavarića i Srđana Kovačevića zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i organizovano kriminalno djelovanje u slučaju snabdijevanja električnom energijom Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), prenosi RTCG.

U prijavi se navodi da je sumnjivom finansijskom šemom iz 2012. godine državni budžet oštećen za desetine miliona eura radi sticanja protivpravne koristi privatnim strukturama.

U krivičnoj prijavi, u koju je Portal RTCG imao uvid, navodi se da je firma „Montenegro Bonus“ bila prinuđena da preuzme ulogu posrednika i plaća struju koju je KAP trošio, a nikada nije nadoknadio, čime je svjesno ugrožena državna imovina. Prijava obuhvata optužbe za zloupotrebu službenog položaja i organizovano kriminalno djelovanje radi sticanja protivpravne koristi privatnim strukturama.

Krivičnom prijavom su obuhvaćeni: Oleg Deripaska, državljanin Ruske Federacije, koji je kroz vlasničku i upravljačku strukturu faktički i pravno kontrolisao Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) u relevantnom periodu. Zatim, Milo Đukanović – predsjednik Vlade Crne Gore od 4. decembra 2012. godine, pod čijim je rukovodstvom Vlada vršila osnivačka i upravljačka ovlašćenja nad „Montenegro Bonusom“ i regulisala odnose između KAP-a, „Montenegro Bonusa“ i EPCG-a. Igor Lukšić koji je bio predsjednik Vlade Crne Gore u periodu tokom 2012. godine, kada je uspostavljen mehanizam snabdijevanja KAP-a preko „Montenegro Bonusa“. Zatim, prijavom je obuhvaćen iVladimir Kavarić – tadašnji ministar ekonomije u Vladi Crne Gore, Aleksandar Kašćelan, tadašnji izvršni direktor kompanije „Montenegro Bonus“ d.o.o. Cetinje, koji je kao zakonski zastupnik neposredno učestvovao u prihvatanju i sprovođenju ugovornog modela i preuzimanju višemilionskih obaveza i Srđan Kovačević, tadašnji predsjednik Odbora direktora „Elektroprivrede Crne Gore“ (EPCG) AD Nikšić.

Pored njih, prijava obuhvata i druga, za sada NN lica – visoke javne funkcionere, službena i odgovorna lica u Vladi Crne Gore, nadležnim ministarstvima, „Montenegro Bonusu“, EPCG-u, KAP-u, CGES-u, regulatornoj agenciji za energetiku i drugim organima i preduzećima, čiji će se identitet i pojedinačne radnje utvrditi tokom izviđaja.

U krivičnoj prijavi, objašnjeno je da je u drugoj polovini 2012. godine Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP), pod kontrolom Olega Deripaske, imao dug prema Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) veći od 40,7 miliona eura, zbog čega je EPCG najavila potpunu obustavu isporuke struje od 1. oktobra 2012. godine.

Kako bi se izbjeglo gašenje proizvodnih ćelija KAP-a, a na teret državne imovine, prijavljeni državni funkcioneri i odgovorna lica u preduzećima su, kako se navodi u prijavi, ubrzano „umetnuli“ stoprocentno državno preduzeće „Montenegro Bonus“ kao formalnog posrednika.

Mehanizam je funkcionisao tako što je „Montenegro Bonus“ kupovao električnu energiju od EPCG-a, zaduživao se za nju, a potom je neposredno isporučivao KAP-u, koji tu struju nikada nije platio. Time je, kako se navodi, „Montenegro Bonus“ grubo instrumentalizovan i iskorišćen kao besplatno i nenaplativo sredstvo plaćanja za održavanje privatne proizvodnje KAP-a.

Podnosioci prijave zahtijevaju istragu i finansijsko vještačenje kako bi se utvrdila precizna šteta i odgovornost svih učesnika u ovom, kako su kazali, štetnom aranžmanu.

Dokazi koje je Advokatsko društvo predalo, kako je navedeno, ukazuju na to da su državne institucije i preduzeća instrumentalizovani kako bi se pokrili dugovi privatnog investitora na račun javnog interesa.

Uloga Đukanovića

Tadašnji premijer Milo Đukanović se u krivičnoj prijavi tereti da je, kao saizvršilac ili kroz neki od oblika saučesništva, počinio kvalifikovani oblik krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 3 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Tereti se da je, u svojstvu predsjednika Vlade Crne Gore, koju je vodio od 4. decembra 2012. godine, pod njegovim rukovodstvom Vlada vršila osnivačka i upravljačka ovlašćenja nad stoprocentno državnim preduzećem „Montenegro Bonus“ i aktivno učestvovala u štetnom regulisanju odnosa na relaciji KAP – „Montenegro Bonus“ – EPCG.

Optužuje se da je sa ostalim prijavljenim funkcionerima svjesno i sa umišljajem učestvovao u održavanju i produžavanju mehanizma u kojem je „Montenegro Bonus“ služio kao formalni posrednik za snabdijevanje KAP-a strujom.

Kako se navodi u prijavi, ovaj aranžman je sprovođen i produžavan iako je Đukanoviću i Vladi bilo u potpunosti poznato da je KAP nesolventan, da je njegov dug prema EPCG-u prije uvođenja ovog modela već premašivao 40,7 miliona eura i da KAP neće niti može plaćati električnu energiju koju mu „Montenegro Bonus“ isporučuje.

Tereti se da je iskoristio svoj položaj i ovlašćenja kako bi omogućio da se državna imovina i resursi „Montenegro Bonusa“ zloupotrijebe kao „besplatno sredstvo plaćanja“ za održavanje proizvodnje u privatno kontrolisanom KAP-u, pod kontrolom Olega Deripaske.

Time je Deripaskinim strukturama obezbijeđena protivpravna imovinska korist, odnosno nastavak rada i besplatna struja, dok je „Montenegro Bonusu“ nanesena direktna višemilionska šteta – preko 10 miliona eura u spornom tromjesečju, odnosno oko 25 miliona eura u današnjoj kupovnoj moći.
Ukazuje se na sumnju da je preko zaključaka Vlade, poput onih iz novembra 2012. i kasnijih perioda, svjesno koordinisano i omogućeno prelivanje privatnog duga na državni budžet i imovinu „Montenegro Bonusa“, bez realne naplativosti instrumenata obezbjeđenja.

Obrazloženje apostrofira neuobičajenu i sumnjivu brzinu kojom je „Montenegro Bonus“, koji se do tada uopšte nije bavio trgovinom električnom energijom na tržištu, uveden u ovaj posao.

Cijeli proces se odigrao u svega nekoliko dana krajem septembra 2012. godine – od 24. septembra do 1. oktobra, kada počinje isporuka struje KAP-u.

„Ovaj vremenski sklop od svega nekoliko dana dokazuje da administrativne i regulatorne radnje nisu bile dio redovnog i pažljivog poslovnog procesa, već unaprijed pripremljen dio plana kako bi se stvorio formalni paravan za prelivanje duga na državno preduzeće“, navodi se u prijavi.

Ključni element krivične odgovornosti leži u tome što su svi akteri, kako se sumnja, postupali sa direktnim umišljajem i potpunom sviješću o neizbježnosti nastupanja štete.

Prijavljeni funkcioneri Vlade i uprave znali su da je KAP potpuno nesolventan i preopterećen dugovima, te da ne može i neće platiti isporučenu struju.

Uprkos tome što KAP nije platio ni prvi mjesečni račun, oktobarski, snabdijevanje je svjesno nastavljeno i produžavano aneksima ugovora tokom novembra i decembra 2012. godine. „Montenegro Bonus“ je preuzimao milionske obaveze prema EPCG-u bez ikakvih realnih instrumenata obezbjeđenja naplate od KAP-a.

Državni funkcioneri – Milo Đukanović, Igor Lukšić i Vladimir Kavarić – terete se da su iskoristili službeni položaj i prekoračili ovlašćenja, član 416 stav 3 KZ CG, kako bi privatnoj strukturi Olega Deripaske pribavili protivpravnu korist na štetu državne imovine.

Odgovorna lica u privrednim društvima – Aleksandar Kašćelan – terete se za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, član 272 KZ CG, jer je Kašćelan, kao izvršni direktor „Montenegro Bonusa“, svjesno potpisivao štetne ugovore i anekse suprotno interesima službe i preduzeća koje mu je povjereno.

Oleg Deripaska i njegove strukture – CEAC/En+ – terete se kao direktni korisnici ovog aranžmana koji su preko svojih kontrolisanih entiteta ostvarili neposrednu korist kroz besplatnu energiju i nastavak rada KAP-a.

Prijavom se ukazuje i na sumnju u postojanje elemenata kriminalnog udruživanja, član 401 KZ CG, zbog koordinisanog djelovanja u cilju vršenja ovih krivičnih djela.

Šteta sa kamatama i troškovima danas se procjenjuje na više od 25 miliona

Kao konačni dokaz da se ne radi o hipotetičkoj procjeni, već o nastaloj, stvarnoj šteti, obrazloženje se poziva na pravosnažnu presudu Privrednog suda Crne Gore, P-1112/15.

Tom presudom je „Montenegro Bonus“ pravno obavezan da plati EPCG-u dug za isporučenu struju u iznosu od 13.412.118,12 eura, odnosno glavnicu sa kamatama i troškovima na dan presude, što danas sa zateznim kamatama dostiže više od 17 miliona eura.

Ukupna šteta sa drugim neplaćenim isporukama energenata iz tog perioda procjenjuje se na najmanje 25 miliona eura u današnjoj kupovnoj moći.

„Srž prijave je provjerljiva i dokumentarna. Od avgusta do kraja decembra 2012. pripremljen je i sproveden mehanizam u kojem je stoprocentno državni Montenegro Bonus, uz potpuno saznanje o višesedmičnom dugu i neplaćanju KAP-a, za svega nekoliko dana regularno osposobljen da formalno preuzme mjesto kupca električne energije od EPCG-a; zatim je tri mjeseca kupovao, zauzvrat isporučivao KAP-u i fakturisao KAP-u, a KAP za to vrijeme ništa nije plaćao. Rezultat tog tromjesečnog plus jedan mehanizma jeste svakako više od 10 miliona tadašnjih eura materijalne štete za Montenegro Bonus, što podnosilac – oštećeni aproksimativno procjenjuje na najmanje 25 miliona eura današnje kupovne moći, bez drugih neplaćenih isporuka iz prve polovine 2013, konkretno prije svega juna/jula 2013, čijem se preciznom utvrđivanju može pristupiti tek vještačenjem“, navodi se u prijavi.

Izvor: Radio-televizija Crne Gore (RTCG)

Nezavisni poslanik Miodrag Laković prokomentarisao je odavanje počasti Ratku Mladiću na jučerašnjoj utakmici Crvene zvezde i Partizana u Beogradu.

„Pokojni otac je bio pasionirani navijač Crvene zvezde. Ja sam kao dječak trenirao fudbal, maštajući da ću jednog dana nositi taj dres“, napisao je Laković na mreži X.

Kaže kako danas za Crvenu zvezdu navija i njegov sin.

„Moraću da mu objasnim da treba, na žalost, da prekinemo tu porodičnu tradiciju, do nekih boljih vremena“, poručio je nezavisni poslanik.