DRUŠTVO
PREDSJEDNIK ATLAS GRUPE O BUDUĆEM IZBORU GUVERNERA CENTRALNE BANKE
Knežević: Radoje Žugić je privatni guverner porodice Đukanović
„Žugić se grčevito bori da ostane u fotelji guvernera Centralne banke Crne Gore i u trećem mandatu, bez obzira na ograničenje od dva mandata prema Zakonu o CBCG. Ironija je da sebe samog preporučuje, pošto ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio Skupštini da bude ponovo izabran za guvernera. Hvaleći sebe, Žugić je ne trepnuvši izjavio, da nije umješan niti odgovoran za bilo koje afere koje mu se stavljaju na teret!?“

Predsjednik Atlas grupe dr Duško Knežević oglasio se povodom budućeg izbora guvernera Centralne banke Crne Gore.
„Radoje Žugić se grčevito bori da ostane u fotelji guvernera Centralne banke Crne Gore i u trećem mandatu, bez obzira na ograničenje od dva mandata prema Zakonu o CBCG. Ironija je da sebe samog preporučuje, pošto ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio Skupštini da bude ponovo izabran za guvernera. Hvaleći sebe, Žugić je ne trepnuvši izjavio, da nije umješan niti odgovoran za bilo koje afere koje mu se stavljaju na teret!?“, kazao je Knežević.
Samo u slučaju stečaja Atlas banke i IBM banke Žugić je više puta prekršio zakon i izvršio krivična djela za koja tek treba da mu se sudi, kazao je Knežević i dodao da je stečaj u Atlas banci uveden uprkos činjenici što je u zapisniku o kontroli Atlas banke iz novembra 2018. godine konstatovano da je Banka poštovala izrečene mjere od strane CBCG.
Izvještajem o kontroli Atlas banke konstatovano je sljedeće:
„Banka je kontinuirano pod mjerama Centralne banke i njeno poslovanje se prati na dnevnom nivou od dana 06.11.2015. godine. Rješenjem donijetim dana 08.03.2017. godine „P“ 03-75-3/2017, od Banke se zahtijevalo otklanjanje nepravilnosti u poslovanju. Kontrolom je utvrđeno da je Banka postupila po mjerama Centralne banke… Banka je izvršila traženi iznos za dokapitalizaciju od 10 miliona eura“.
„I pored činjenice i nalaza kontrole, CBCG donijela je rješenje o uvođenju stečaja u Atlas banci, suprotno zakonu. Kao dodatni argument koji je CBCG iskoristila kao razlog za uvođenje stečaja jeste blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura. Ovakva odluka donijeta je na paušalno izvedenim zaključcima CBCG a prije pravosnažne presude koji se vodi protiv rješenja tadašnje Poreske uprave i Ministarstva finansija“, kazao je Knežević.
Predsjednik Atlas grupe naglašava da je u postupku koji je vođen pred Upravnim sudom Crne Gore, početkom novembra 2021. godine donijeta prva presuda u korist e-commerce klijenata Atlas banke, kojim se obaraju rješenja Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina, po kojima je obračunat porez na dobit e-commerce klijentima Atlas banke.
„Ovim se Upravni sud Crne Gore jasno odredio prema postupanju Uprave prihoda i carina i Ministarstva finansija prema svim klijentima koji su koristili e-commerce uslugu Atlas banke, a kojima je Specijalno državno tužilaštvo blokiralo sredstva u iznosu od 64 miliona eura kod ove banke sa argumentom da se radi o utaji poreza. Ovakva presuda upućuje na to da su osnovani navodi akcionara Atlas banke da je blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura u 2018. godini izvršena bez zakonskog osnova i sa namjerom da se Banci nanese šteta, što je u konačnom dovelo do stečaja u Atlas banci“, podvlači on.
Knežević navodi da činjenica da je sud poništio rješenje tadašnje Poreske uprave i Ministarstva finansija govori u prilog tome da CBCG nije imala osnov da predmetno rješenje uzme kao mjerodavno, kao i to da nije imala osnov da zahtjeva da Banka iznos od skoro 64 miliona isključi iz obračuna likvidne aktive na osnovu zahtjeva SDT.
„Pored sveobuhvatne kontrole, CBCG sprovodila je i ciljnu kontrolu platnog prometa koja je obuhvatila i obavljanje platnog prometa e-commerce klijenata. Zapisnikom o kontroli nijesu konstatovane nepravilnosti kao ni bilo koju sumnja u poslovanju na osnovu koje bi se moglo zaključiti da se radi o povredi zakona u smislu prekršaja, a posebno krivičnog djela, što je kasnije tvrdilo SDT. Do danas nije podignuta optužnica u predmetu e-commerce-a, niti je bilo koje lice od 400 pravnih i fizičkih lica koja su bila obuhvaćena istragom, ni prvostepeno ni pravosnažno osuđena. Sve ovo govori u prilog da je CBCG postupala protivzakonito i na osnovu nepotpunih i proizvoljnih zaključaka i nalaza prema volji pojedinaca u vrhu tadašnje vlasti. Za razliku od Atlas banke koja je svoju e-commerce uslugu obavljala u potpunosti usklađeno sa pravilima kartičnih asocijacija Visa i Master Card, međunarodnim propisima, pozitivnim propisima države Crne Gore, druge banke koje su kopirale model e-commerce-a bile su u poziciji da prihvataju samo klijente koji posluju u industrijama koje Atlas banka nije prihvatala kao regularne i koje nijesu bile usklađene sa politikama koje propisuju kartične ascocijacije. Neke od tih banaka i danas obavljaju djelatnosti po istom modelu koji je tada preuzet od Atlas banke, ali za te banke e-commerce usluga bila je regularna a ista usluga koju je pružala Atlas banka – nije prema mišljenju Žugića i tadašnjeg GSDT-a. Uloga Žugića u spašavanju Prve banke 2008. godine vjerovatno je bila presudna i za njegovu današnju poziciju, kao i za sve druge funkcije koje je obavljao u međuvremenu. Za Žugića ni danas vjerovatno nije nemoralno to što je novcem građana u iznosu od 44 miliona eura finansirao opstanak Prve banke. U odnosu na Atlas banku on svoje postupanje vjerovatno ne bi nazvao nemoralnim i svoj pristup prema Prvoj banci ne bi smatrao selektivnim. Očigledno je da su u slučaju Žugića moralni principi nestali i da postoji samo jedan cilj – bezuslovno služenje porodici Đukanović“, podvlači Knežević.
Kao dokaz kriminalnog djelovanja tima sektora za kontrolu Centralne banke koji je vodio postupke kontrole, stoji činjenica da je Tanja Terić koja je bila vođa tima za kontrolu u Atlas banci, u toku postupka kontrole zloupotrijebila službeni položaj zbog čega se protiv nje vodi krivični postupak, kazao je Knežević i dodao da u tom periodu, po instrukcijama Žugića, privremena uprava Centralne banke u Atlas banci je izvršila nezakonitu isplatu 21,8 miliona evra povlašćenim klijentima, među kojima je bio značajan broj VIP klijenata dobro kotiranih i povezanih sa DPS-om, a koji podaci i dan danas nijesu poznati građanima i oštećenim klijentima iz čijih depozita su ta sredstva protivzakonito isplaćena.
Tanja Terić je, kako Knežević kaže, za sada jedina osumnjičena u ovom predmetu a da su aposleni u Atlas banci koji su nakon uvođenja privremene uprave izvršavali naloge privremene upravnice Tanje Terić jedini su koji imaju informacije o depozitima koji su protivzakonito isplaćivani, budući da su izvještaji CBCG o privremenoj upravi u Atlas banci proglašeni tajnim i kao takvi nedostupni javnosti.
„Neistine koje Žugić iznosi na tako drzak način naočigled činjenica koje su široj javnosti poznate godinama i o kojima mediji duže vremena izvještavaju, vrijeđa inteligenciju i laičke javnosti, a stručnoj javnosti i iskusnijim poznavaocima prilika u Crnoj Gori govori o tome da se iza očajničkog držanja za fotelju krije krupni rizik od razotkrivanja osjetljivih informacija i to se ovakvim beskrupuloznim lažima pokušava kamuflirati. Nije trula samo fotelja dr Radoja Žugića. Truo je i Savjet CBCG koji je vrhovno tijelo monetarne vlasti. U Savjetu CBCG, tik uz Žugića, sjedi Ruždija Tuzović, bivši član Odbora direktora Plantaža, kojem je iz ovog državnog preduzeća isplaćeno 193 hiljade eura za vrijeme njegovog mandata, a koji je podrškom bivšem rukovodstvu davao podršku i zahvaljujući kojem se danas Plantaže nalaze na izdisaju. Uloga Žugića bila je da bude privatni guverner porodice Đukanović, da vjerno služi njihovim interesima i da izvršava naloge za koje je dobio sve funkcije i bogatstvo koje je u toku svoje karijere stekao, i tu svoju najvažniju funkciju je dosledno izvršavao“, zaključio je Knežević.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA1 дан ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














