Connect with us

DRUŠTVO

Kompanija „13. jul Plantaže“: Ne kradite i ne pecajte našu ribu

Državni ribnjak na Marezi pretrpio veliku štetu, analiza obnove proizvodnje kada se voda povuče.

„Uputili smo poziv nadležnim institucijama da se uključe i u okviru svojih ovlašćenja preduzmu mjere kako bi se spriječilo neovlašćeno otuđivanje ribe”, saopšteno je „Vijestima“ iz kompanije “13. jul – Plantaže”.

Odmah nakon što su bazeni poplavljeni, na kanalima Mareze i okolnim poplavljenim površinama pojavilo se na desetine “ribolovaca” koji su hvatali odbjeglu ribu

Mještani pecaju ribu u kanalu koju je poplava preselila iz ribnjaka, Foto: BORIS PEJOVIC

Ribnjak “Plantaža” na Marezi pretrpio je veliku štetu zbog poplava kada se u protekla tri dana voda iz kanala Mereze izlila i poplavila ribnjak, što je omogućilo miješanje raznih kategorija ribe iz više bazena i njihov prelazak u kanale i okolne poplavljene livade.

Iz kompanije su “Vijestima” kazali da će se šteta tek procijeniti kada se voda povuče, kao i da su uputili poziv nadležnima da spriječe nelegalni ribolov na kanalima i krađu njihove ribe.

Ribnjak je izgrađen 1957. godine, u sklopu tadašnjeg velikom Agrokombinata “13. jul”. Kapaciteta je 100 hiljada kilograma konzumne pastrmke, a sadašnji vlasnik “Plantaže” su prošle godine od njena prodaje prihodovali 550 hiljada eura. Riblja mlađ iz ovog ribnjaka koristi se i za poribljavanje više crnogorskih rijeka i jezera. Ribnjak je imao zaokružen sistem proizvodnje od matičnog jata, ikre, ličinke, mlađi pa do konzumnih kategorija.

“Cijelo područje Mareze, kao i širi dio Podgorice, pretrpjelo je štete usljed obilnih padavina i izuzetno visokog vodostaja. U takvim okolnostima došlo je do izlivanja vode i ribe iz sistema ribnjaka u okolne kanale, što je prouzrokovalo štetu u ribnjačkoj proizvodnji. U ovom trenutku, usljed miješanja svih kategorija ribe i činjenice da se voda još nije u potpunosti povukla, nije moguće utvrditi ni količinu ni strukturu ribljeg fonda koji je izašao iz sistema, niti dati preciznu procjenu obima štete. Tek nakon stabilizacije stanja i detaljnog pregleda kompletnog sistema biće moguće iznijeti pouzdane podatke”, naveli su iz “Plantaža” na pitanje “Vijesti” kolika je pričinjena šteta, koliko je ribe izgubljeno, konzumne i mlađi, kao i da li se proizvodnja može obnoviti.

Upozorenje za “ribolovce”

Odmah nakon što su bazeni ribnjaka poplavljeni, na kanalima Mareze i okolnim poplavljenim površinama pojavilo se na desetine “ribolovaca” koji su hvatali odbjeglu ribu. Iz “Plantaža” ističu da to nije ničija riba već da je ona vlasništvo te državne kompanije.

“Zbog ekstremnog povećanja nivoa vode došlo je do prelivanja ribe u dovodne i odvodne kanale. Iako se riba trenutno nalazi u otvorenom vodotoku, želimo jasno istaći da ta riba nije ničija, već je dio proizvodnog fonda koji je usljed više sile dospio van sistema ribnjaka. Apelujemo na građane da se ponašaju odgovorno i oprezno i da se uzdrže od hvatanja i prisvajanja ribe, imajući u vidu da se radi o proizvodnom fondu. Ujedno, uputili smo poziv nadležnim institucijama da se uključe i u okviru svojih ovlašćenja preduzmu mjere kako bi se spriječilo neovlašćeno otuđivanje ribe”, saopšteno je iz ove kompanije “Vijestima”.Iz Glavnog grada su prije dva dana saopštili da je glavni uzrok poplava na Marezi uzurpiran i zatrpan kanal.

Taj kanal dug 8,5 kilometara izgrađen je šezdesetih godina prošlog vijeka, a njegova uloga je bila da višak vode sa Mareze odvede kroz Tološe, Pavlovine i Donju Goricu, do bivšeg starog ribnjaka koji se nalazi na Morači ispod sadašnjeg stadiona “DG Arena”, kao i da se koristi za navodnjavanje zemljišta u ovom nekada razvijenom poljoprivrednom kraju.

Mehanizacija podgoričkih komunalnih preduzeća i Vojske već tri dana čisti kanal, kako bi pokušala da vrati njegovu stvarnu funkciju.

Zatrpan kanal uzrok poplava

Direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić je početkom decembra prošle godine tražio da se hitno očisti kanal jer je on uzrok i zamućivanja pijaće vode sa glavnog gradskog vodoizvorišta na Marezi, jer nakon jakih kiša zamućena vode ne otiče već se vraća na izvorište.

On je još tada u jutarnjem programu TV Vijest kazao da je kanal zatrpan na nekoliko mjesta, a najviše na njegovom kraju gdje je kod ušća Mareza na njemu napravljen i dio privatnog stadiona “DG arena”.

“Sve je moguće, uključujući rušenje stadiona ili uklanjanje lokalnog puta preko kanala, ukoliko postoji volja i poštuju se zakoni države. Prije 50 godina neko je napravio kanal tako da mašina može da uđe i očisti ga jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Funkcija ovog kanala je ključna za rad vodoizvorišta i ribnjaka”, kazao je tada Nišavić.

Komunalna preduzeća su prije dva dana uklonila više nasipa na kanalu, kao i nasip koji je bio dio lokalnog puta u Donjoj Gorici, a Vojska je na tom mjestu napravila pontonski most. Juče je počelo čišćenje kanala i uklanjanje dijela sportskog terena u Donjoj Gorici koji je izgrađen na njemu, kao i dijela ogradu kod “DG arene”. Iz Glavnog grada su saopštili da neće ukoloniti dio tribina i reflektor koji su izgrađeni na mjestu bivšeg kanala, već da će napraviti novi kanal koji će zaobići stadion.

Ovaj stadion je izgrađen na zemljištu od 26 hiljada kvadrata koje je bivša uprava “Plantaža” 2019. godine prodala privatnom klubu FK “Podgorica” za 775 hiljada eura i to na rate na pet godina.

Za obnovu proizvodnje trebaće i vrijemeIz kompanije “Plantaže” ukazuju da će se plan obnove proizvodnje uraditi kada se voda povuče, zaštiti preostali riblji fond i napravi stručna procjena.

“Ribnjačka proizvodnja je sistem koji se uz odgovarajuće sanacione mjere i vrijeme može obnoviti. Trenutni prioritet je stabilizacija situacije, procjena štete i zaštita preostalog fonda, nakon čega će se, na osnovu stručnih procjena, sagledati dalji koraci”, naveli su iz ove državne kompanije na pitanja “Vijesti”.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja za 2024. godinu, ukupni prihodi kompanije od prodaje ribe iznosili su 545 hiljada eura, dok su u 2023. bili 473 hiljade.Prema dugoročnim razvojnim planovima kompanije, predviđeno je širenje i modernizacija ribnjaka na Marezi.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije