POLITIKA
EMISIJA "NAČISTO" SA PETROM KOMNENIĆEM NA TV VIJESTI
Krivokapić: Katnić je spremao moje hapšenje
Premijer je kazao da je čuo i da se spremalo njegovo hapšenje zbog veleizdaje zbog potpisivanja protivustavnog Temeljnog ugovora, a na pitanje ko bi ga uhapsio, rekao je da bi to bio Specijalni državni tužilac Milivoje Katnić

Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić je kazao da ni 200 dana nije dovoljan period da se na pravi način sve analizira.
Naveo je da je program rada Vlade za 2021. takav da je sve mjerljivo i da će vladina služba prezentovati urađeno kada bude tačno 200 dana Vlade.
„Niko nije vjerovao projektnim ciljevima koje smo postavili u borbi protiv pandemije, ali evo vidi se da ćemo 15. juna imati realizovan plan od 30 odsto vakcinisanih“, kazao je Krivokapić u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti.
On je podsjetio na negativnu kampanju koja je vođena protiv Vlade kada je bila u pitanju borba sa pandemijom i da su pokazali strateško djelovanje i pomak.
Krivokapić je naveo da su kroz pakete pomoći opredijelili 160 miliona eura za pomoć privredi i građanima, a da se nada da će turistička sezona biti i bolja od projektovane budžetom.
Premijer je kazao da bi Vladu ocijenio trenutno četvorkom i da je to motivacija da budu još bolji.
Krivokapić je naveo da su se opredijelili za rizik privremenog finansiranja da bi mogli da naprave programski budžet sa softverskim rješenjima koja su postojala, ali nisu primjenjivana i da je zbog toga taj proces trajao duže.
Na pitanje koga smatra odgovornim za to što budžet još uvijek nije usvojen, Krivokapić je rekao da smatra one koji ucjenjuju Vladu u vezi sa glasanjem o budžetu.
„Demokratski front je od početka krenuo u priču koja je pomalo nekorektna. Krenuli su u optužbe odmah nakon izglasavanja Vlade, čak i tokom izglasavanja je bilo političkog licemjerja. Zakon o budžetu omogućava funkcionisanje svih građana“, poručio je Krivokapić.
Na pitanje da li on osjeća odgovornost zbog budžeta, Krivokapić kaže da su radili predano, ali da nijedno rješenje koje su predali nije prihvaćeno od strane određenih poslanika i da to nije korektno jer se radi o pogrešnim očekivanjima.
„Da ja nisam predvodio listu, ne bi se desile promjene u Crnoj Gori. Nisam ja najzaslužniji, ali sam ja uradio sve sa moje strane…“, poručio je Krivokapić.
Predsjednik Vlade kaže da se nije pokajao i da je posao vođenja Vlade najodgovorniji posao koji se može imati, a da se političke partije uglavnom vode rejtinzima.
Navodi da nema podatke zbog čega je DF odlučio da ipak glasa za budžet i da nema saznanja da je oko toga posredovao mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
Krivokapić kaže da pokojni mitropolit Amfilohije nije učestvovao u formiranju Vlade na nivou imena, ali da je bio zainteresovan da se Vlada formira, izmijeni Zakon o slobodi vjeroispovjesti, ali i da se ne smanjuju plate i penzije.
Premijer kaže da samo brine o svim građanima bez izuzetka i da ne kalkulišu kakva će biti reakcija političkih partija.
„Možda je naš najslabiji dio odsustvo promocije ostvarenih rezultata“, navodi Krivokapić.
Krivokapić je podsjetio da osim potpredsjednika Dritana Abazovića u Vladi nema političara i da oni ne razmišljaju politički.
Predsjednik Vlade kaže da je šverc cigareta vrlo prepoznatljiv u međunarodnim razmjerama i da je problem spoznao i u kontaktima sa ambasadorima Kvinte i da je poručio da Vlada to neće tretirati nikada kao državni posao.
„Ja bih volio da neko podnese krivičnu prijavu kada su pitanju te optužbe. Zbog toga nisam otišao na Odbor za bezbjednost da bi me maltretirali bespredmetnim pitanjima i notornim neistinama. Neka ponude dokaze“, naveo je Krivokapić.
Na pitanje kako je onda na sličan način optužio bivšeg šefa policije Veselina Veljovića. Krivokapić je rekao da je sadašnji savjetnik predsjednika Mila Đukanovića prošao kroz Bogetiće službenim vozilom bez ikakvih problema, a da je onda vozilo sa istim statusom bilo opkoljeno.
Naveo je da je lako povezati to što Veljović podstiče proteste komita i njihovo ponašanje na Bogetićima.
Na podsjećanje da je utvrđeno da je napravljen propust i da je zbog toga njegova kćerka dovedena u situaciju, Krivokapić je podsjetio na slučaj kada je u dvorište njegove došao muškarac i da je njegovo ponašanje ukazivalo na to da je povezan sa policijom na neki način, te da se radi o bivšom vojnom licu…
Otkrio je i da je direktor Uprave policije Zoran Brđanin rekao da je policija uradila sve, ali da tužilaštvo nije pokazalo volju da se tim slučajem detaljno bavi.
Moj stav je bio i prije kretanja u ovu priču i poslije završetka izbora da jedino ekspertska vlada Crnoj Gori može donijeti dobro i ja ostajem na tom stavu, saopštio je u intervjuu za Televiziju Vijesti Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade Crne Gore.
„Šta to znači? Ako postoji neko mjesto koje može prirodno da bude upražnjeno, onda je prirodno da treba ući neki ekspert, ali ne nikako kao što ja osluškujem određeni političari“, istakao je Krivokapić.
Novinar Televizije Vijesti Petar Komnenić je tražio pojašnjenje – da li to znači da neće bi ni Demokratski front (DF) ni drugi političari u njegovom timu.
„U Vladi u kojoj sam ja premijer neće biti niko osim eksperata“, rekao je Krivokapić.
Dodao je i da parlamentarna većina može da se odluči i za drugačiji model formiranja Vlade i da bi to bilo legitimno.
Krivokapić je rekao da za sada sva ministarstva imaju „prelaznu ocjenu“, ali nije htio da kaže koja ministarstva imaju 100 odsto ispunjen plan, a koja manje od toga, već je kazao da će to biti predstavljeno nakon 200 dana Vlade.
Na pitanje zašto nije preispitao status ministra Ratka Mitrovića, Krivokapić navodi da mu je dao još jednu šansu zato što je nelegalna gradnja bila u periodu prije nego što je postao ministar.
Krivokapić je najavio da će već na sjutrašnoj sjednici Vlade biti stavljen na moratorijum na DUP Budva Centar i DUP Bečići.
„Nema izuzetaka. Planovi su van snage dok se ne napravi dobar prostorni plan“, poručio je Krivokapić.
Naveo je da će finansijska šteta po Budvu biti oko četiri miliona eura, ali da se to mora uraditi da bi se spasila budućnost prostora.
Krivokapić je poručio da nikada neće niti on niti ostali ministri ikoga štiti.
Naveo je da i zbog problema sa ministrom pravde Vladimirom Leposavićem zakasnio Zakon o porijeklu imovine i da je to pitanje preuzeo potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, te da se očekuje da u septembru bude u skupštinskoj proceduri.
Na pitanje šta misli o presudi Ratku Mladiću, Krivokapić kaže da poštuje presudu Međunarodnog suda pravde i da je potpisan Sporazum koji to predviđa.
Krivokapić je kazao da je insistirao u razgovoru sa Vesnom Bratić da se raskine ugovor sa Vladimirom Vukovićem i da je ministarka imala isti stav.
Vuković je veličao ratnog zločinca Mladića, a prethodno je vrijeđao novinara RTCG Nebojšu Šofranca.
Krivokapić je rekao da će lično ispitati navode da je direktorica Direktorata za osnovno obrazovanje Slavica Ilinčić nazivala potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića šiptarom.
Naveo je da je postojala opcija da se protiv Nikole Kandića sprovede disciplinski postupak i privremena suspenzija, i da svaka negativna aktivnost krnji ugled vlade.
Krivokapić je naveo da je generalni sekretar Vlade Božo Milonjić bio čovjek u kog je imao veliko povjerenje.
Komnenić je pročitao saopštenje Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve (SPC) u kome se kaže: „Došao čovjek samo sa jednim razlogom, da potpiše Temeljni ugovor“.
„Ja sam u petak proslijedio direktno pismo patrijarhu, njegovoj svetosti Porfiriju u kome sam kazao naš stav vezan za Temeljni ugovor. Da postoje najmanje dva člana koja su sporna i jedan dio preambule“, rekao je premijer.
Na pitanje koji su članovi sporni Krivokapić je kazao: „Jedan se odnosio na vjerske praznike koji su bili u direktnom sukobu sa Zakonom o vjerskim praznicima u Crnoj Gori“.
Na pitanje šta je to podrazumijevalo, Krivokapić je rekao: „To je podrazumiojevalo da imamo veći broj vjerskih praznika nego što je zakonom predviđeno pri čemu su definisana tri nova praznika koja bi trebala da se slave u Crnoj Gori. Sveti Sava, Sveti Petar Cetinjski i Sveti Vasilije Ostroški. I član 7, dio koji se tiče tog jednog dijela neusklađenosti, a tiče se imovinskih pitanja koji je predviđao dodatno preispitivanje elemenata koji još nijesu katastarski upisani“.
Na konstataciju Komnenića da je neprirodno da se Temeljni ugovor bavi imovinskim pitanjima, Krivokapić je kazao da je zbog toga prirodno da se preispituje.
„Mi smo to uočili i naravno pošto je moja obaveza da štitim državu, bez obzira što sam ja vjernik, odlučio sam da zaštitim državu“, rekao je Krivokapić.
Krivokapić tvrdi da je dobio informacije nekoliko dana prije odlaska u Beograd da će biti proglašen izdajnikom crkve, a da se pokušalo i da se on prikaže krivcem u slučaju da za mitropolita ne bude izabran Joanikije.
Dodao je da je dobio informaciju da se insistira da dođe lično u Beograd i da je zbog toga otišao Vladinim avionom i da je obavijestio potpredsjednika Abazovića i da je on rekao da smatra da ne treba da sada potpiše ugovor. Abazović je ranije rekao da ne treba žuriti sa potpisivanjem ugovora, ali da nije sporno da će se potpisati.
Krivokapić je kazao da je čuo i da se spremalo njegovo hapšenje zbog veleizdaje zbog potpisivanja protivustavnog Temeljnog ugovora, a na pitanje ko bi ga uhapsio, rekao je da bi to bio Specijalni državni tužilac Milivoje Katnić.
Premijer navodi da je napominjao ministra pravde Vladimira Leposavića da može da pokrene disciplinski protiv Katnića, ali da ovaj to nije učinio.
Krivokapić je pozvao svakoga iz parlamentarne većine da pokrene proceduru preispitivanja njegovog povjerenja, a da on neće podnijeti ostavku.
Na pitanje da li Đukanovića doživljava kao konstruktivnog saradnika ili neprijatelja, Krivokapić navodi da je Đukanović pokušao svojom moći da utiče na neka rješenja, ali da to nije moglo da prođe na takav način i kao primjer naveo izbor načelnika generalštaba.
Naveo je da se nada da će Đukanović biti konstruktivniji, ali da on to nije iskazao u nekoliko slučajeva, poput razrješenja i imenovanja ambasadora.
Krivokapić priznaje da su na određenim v.d. pozicijama političari, navodi da su napravili šemu kako do najbolji kadar zauzme poziciju, ali se nakon što se formalno sve ispoštuje dobije isporučeno rješenje iz političkih stranaka.
Na pitanje šta se desilo sa spiskom kandidata Mladena Bojanića za čelna mjesta Elektroprivrede Crne Gore i da li su to eksperti koji su planirani za rukovodstvo javnih preduzeća, Krivokapić je odgovorio sa „ne“.
On je kazao da kada je čuo da će zbog većine članova Upravnog odbora, postojati potencijalna opasnost da se možda Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) proda, tada je reagovao.
„Tada sam odlučio da niko nema većinu kako ne bi mogli određeni politički aktivisti, koji su i danas dočekani od strane pojedinih ministara, i već sam upozorio određene vlade da ne mogu da pregovaraju, ako žele dobre odnose sa Vladom, sa predsjednicima Odbora direktora. To je nedopustivo“, kazao je Krivokapić.
Na pitanje da li misli na Milutina Đukanovića, predsjednika Odbora direktora EPCG, Krivokapić je odgovorio potvrdno: „Apsolutno na njega mislim.“
Na konstataciju da to znači da se spremao taj sistem za prodaju, Krivokapić je rekao da je imao informaciju, a da je stav Vlade da je EPCG najveće blago i koka nosilja i da nema govora o prodaji.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
POLITIKA
DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu
„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.
„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.
Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.
„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.
„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.
POLITIKA
Pokrenut proces izmjene Ustava, DNP glasao protiv; Knežević: Nismo u Sjevernoj Koreji
Na sjednici je obavezan Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana
Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti preksjutra

Glasovima 74 poslanika za i i tri protiv, Skupština Crne Gore pokrenula je danas proces izmjene Ustava. Protiv su glasali poslanici Demokratske narodne partije (DNP).
Sa istim brojem glasova, na današnjoj sjednici obavezan je Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana.
Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti prekosjutra.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je saopštila da joj je drago što su se dogovorili, ali i da se nada da će se u što kraćem roku dogovoriti o sudijama Ustavnog suda i Fiskalnom savjetu.
Lider i poslanik DNP-a Milan Knežević je poručio da se „nisu svi dogovorili“, te da su on i ostali poslanici te partije (Vladislav Bojović i Jelena Kljajević) jedina opozicija.
„Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Johana Satlera i Petera Feltena“, kazao je.
Šef parlamenta Andrija Mandić je poručio da je on danas htio da se glasa o sudijama, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.
Nakon pauze, poslanici su glasali za izmjene Ustava koje se tiču Centralne banke.I za taj predlog su glasala 74 poslanika, a tri su bila protiv.
Amandmani će, takođe, biti razmatrani na sjutrašnjoj sjednici Ustavnog odbora, a poslanici će se o njima izjasniti preksjutra.
Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao mandat novom poslaniku Građanskog pokreta (GP) URA Mileti Radovaniću. On je, na toj poziciji, zamijenio Miloša Konatara.
Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora – za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.
To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.
Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.
Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.
Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.
Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka – prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.
Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














