Connect with us

DRUŠTVO

SMIJENJENI ŠEF ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA I KORUPCIJE

Lazović odbio da odgovori da li je naredio da se skine zabrana ulaska u CG Belivuku

Doskorašnji pomoćnik direktora policije Zoran Lazović rekao je da će o Belivuku ću s tužiocima pričati. Tvrdi da nije naređivao Bakoviću koji je povodom ovog slučaja juče u SDT-u saslušan, dok su uhapšeni policajci pušteni na slobodu

Doskorašnji pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović nije htio da odgovori da li je on izdao nalog za ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru optuženim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, rekavši da to reći tužiocima na saslušanju, prenose „Vijesti“.

Smijenjeni šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije dodao je da je u tom predmetu izviđaj u toku i da ga neće komentarisati.

”Vrlo odgovorno ću se odnijeti prema tome. Naravno, daću izjavu nadležnim organima. Moj princip je, pogotovo kad su izjave političke, da ih ne komentarišem. Da sam odgovarao na sve izjave, ne znam gdje bi mi bio kraj”, rekao je on.

Odgovarajući Vijestima na pitanje da li je mogao narediti takođe smijenjenom šefu Sektora kriminalističke policije Enisu Bakoviću – da otvori granicu za beogradske kriminalce, rekao je da su svi pomoćnici direktora bili u istoj ravni:

”Sa istim statusom. Niko nije bio izdvojen”, kazao je on.

Baković, koji je juče saslušan po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, nakon saslušanja nije odgovarao na poziv novinarke Vijesti.

Lazović i Baković pomenuti su u toj istrazi tek nakon što su u srijedu veče, po nalogu osnovnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, uhapšeni policijski rukovodioci Aleksandar Bošković i Saša Đurović.

Oni su juče pušteni na slobodu po nalogu SDT-a.

Prema nezvaničnim saznanjima Vijesti, njih dvojica su nadređenim kolegama rekli od koga su dobili nalog da Belivuku i Miljkoviću krajem decembra prošle godine dozvole da uđu u Crnu Goru.

Uprkos tome, tužilac Radonjić tražio je od policije da načelnik Odsjeka za suzbijanje opšteg kriminaliteta u SBPK i šef jedinice za potrage budu sprovedeni u betonjerku.

Njegove kolege iz tužilaštva kojim rukovodi Milivoje Katnić, tvrde, međutim, da nema osnovane sumnje da su ta dva policajca izvršili krivično djelo.

”Analizom svih prikupljenih dokaza ocijenjeno je da nema osnovane sumnje da su A.B. i S.Đ. koji su prethodno, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišeni slobode, izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja, pa je dat nalog Specijalnom policijskom odjeljenju da se navedena lica puste na slobodu”, saopštili su juče iz SDT-a.

Objasnili su da je prijavu protiv Lazovića podnio poslanik Marko Milačić i da su po toj prijavi formirali predmet – zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije.

Taj slučaj objedinili su sa krivičnom prijavom koju je državni sekretar u MUP-u Rade Milošević juče podnio protiv službenice policije S. I.

”U Specijalnom državnom tužilaštvu povodom krivične prijave poslanika M.M. formirani su spisi predmeta protiv Z.L., zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. U toku izviđaja po navedenoj krivičnoj prijavi ovo tužilaštvo je prikupilo određene podatke i dokumentaciju. Po krivičnoj prijavi Ministarstva unutrašnjih poslova – državnog sekretara R.M., koja je podnijeta 13. 10. 2021. godine protiv službenice Uprave policije S.I., zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet koji je 14. 10. 2021. godine, nakon prikupljanja određenih podatka dostavilo ovom tužilaštvu radi ocjene da li postoji krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. Postupajući po prijemu navedenih spisa, ovo tužilaštvo je preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti dalo nalog Specijalnom policijskom odjeljenju da uzme izjavu od E.B., te zatražilo određenu dokumentaciju od Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije”, navodi se u saopštenju SDT-a.

Belivuku i Miljkoviću bila je izrečena mjera zabrana ulaska u Crnu Goru, iz razloga nacionalne i unutrašnje bezbjednosti.

Oni, ali i Nebojša Janković, Ratko Živković i još nekoliko za sada neidentifikovanih članova kavačkog kriminalnog klana, osumnjičeni su za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića.

Nakon tog zločina, iz SDT-a su saopštili da su Belivuk i Miljković ilegalno prešli državnu granicu.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić rekao je u avgustu da je kolegijum MUP-a u januaru donio odluku da se Belivuku, zvanom Velja Nevolja i Miljkoviću skine zabrana ulaska u Crnu Goru, i da su stalno praćeni.

Na tu izjavu su reagovali iz MUP-a, poručivši da Kolegijum MUP nije donio tu odluku poručivši da je zabrana ukinuta 28. decembra 2020. godine, te da su to jedino mogli uraditi bivši kolegijum ili menadžment Uprave policije.

Iz SDT-a nakon toga su saopštili da je Katnić pogriješio i da je odluku o skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću donio menadžment Uprave policije.

Belivukova grupa i u Srbiji je optužena za više zvjerskih ubistava.

Radonjiću nije oduzet predmet

Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva, državna tužiteljka Lepa Medenica, kazala je Vijestima da tom tužilaštvu nije dostavljen zahtjev za izuzeće državnog tužioca Vukasa Radonjića, niti su mu oni oduzeli predmet.

”Već je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici predmet formiran po prijavi državnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova dostavilo na nadležnost i dalje postupanje Specijalnom državnom tužilaštvu, budući da je povodom predmetnog događaja u SDT-u ranije formiran predmet”, objasnila je Medenica.

“Nema potrebe da strahujemo”

Milačić je 17. septembra podnio krivičnu prijavu protiv Lazovića zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Iz njegove stranke tada su objasnili da je Milačić to učinio zbog Lazovićevih navoda od 28. januara – kada je kao pomoćnik direktora policije na konferenciji za štampu izjavio da nema potrebe da se strahuje od prisustva srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnoj Gori.

Lazović je, kako podsjećaju, tada rekao: “Istog momenta kada smo saznali da su došli u Crnu Goru, mi smo sve uradili, doveli njih i njihove domaćine u OB Kotor, obavili informativne razgovore, tražili da nam kažu razloge dolaska. Ako nijesu neprijatelji Crne Gore, nema potrebe da od bilo koga strahujemo. Belivuk i Miljković će biti pod prismotrom Sektora za borbu protiv kriminala 24 sata i naravno da ćemo ih u svakom pokušaju sprovođenja kriminalne aktivnosti spriječiti”.

Iz Prave tvrde da su navodi Lazovića da nema potrebe da se strahuje od njihovog prisustva netačni i planski izrečeni u cilju omogućavanja njihovog ulaska u Crnu Goru, a da je on morao imati saznanja o kakvim se licima radi.

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije