Manjinska vlada je neprirodno iznuđeno rješenje kojim treba na neki način popuniti aktuelno stanje. Čini mi se dok ne čujemo, ne samo sastav, nego i program, nećemo znati ni kako će se pojedini poslanici opredjeljivati, ocijenio je nekadašnji crnogorski premijer Igor Lukšić.

Lukšić je u „Drugačijoj radio vezi“ na Anteni M govorio o Ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), nasljeđu kabineta Zdravka Krivokapića i šansama manjinske vlade, kao i projektima Evropa sad i Otvoreni Balkan.

„Temeljni ugovor nije potpisan jer su postojala određena rješenja koja su sporna“

Komentarišući zašto Temeljni ugovor nije potpisan u vrijeme kada je on bio predsjednik vlade, kaže da komunikacija koju su imali sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i Eparhijom budimljansko-nikšićkom nije dovela do rezultata, te da su u draftu koji je poslala crkva tada ukazali na nekoliko stvari koje su bile sporne.

Kaže da razgovori tada nijesu dovedeni do kraja, da je to trajalo i prije nego što je on preuzeo dužnost, te da su postojala određena rješenja koja su bila sporna.

Lukšić navodi da je tadašnji ugovor govorio o odnosu pravoslavne crkve u Crnoj Gori i države, što je mnogo bolji način formulacije i definisanja odnosa nego danas jer, kako navodi, u Crnoj Goti žive i pravoslavni Crnogorci i pravoslavni Srbi, „i valjda je interes svih, a posebno crkve, da se svi osjećaju komforno“.

„Problem je bio i tada i danas što je na neki implicitan način, i ako smo na to ukazivali, crkva prenebregavala okolnost da je Crna Gora nezavisna država. To znači da je djelovanje prešpartano sa nekoliko eparhija – mitropolijom i tri eparhije. Meni se čini da je apsurdno da u registru vjerskih zajednica, u Ministarstvu pravde, imate posebno zavedene četiri vjerske zajednice“, rekao je Lukšić.

Stava je da bi ga tada potpisao mitropolit Amfilohije, kao predsjednik episkopskog savjeta.

Ne zna, kako kaže, da li bi to bilo finalno, jer naglašava,nijesu se mogle te razlike premostiti tako lako. Dodaje da jesadržaj preambule bio identičan kao ovaj danas.

„Važno čuti šta je ambicija i prioritet“

Upitan da li vjeruje da će se desiti manjinska vlada, koliko bi mogla da traje i šta bi trebalo da budu njeni prioriteti, Lukšić kaže da skoro postoji konsenzus da treba birati novu vladu.

Ko nas je, kako kaže, naopako, „među najmanjim klubovima pretenduje se da preuzmu izvršnu vlast“.

„To je, očigledno, neprirodno iznuđeno rješenje kojim treba na neki način popuniti aktuelno stanje. Čini mi se dok ne čujemo, ne samo sastav, nego i program, nećemo znati ni kako će se pojedini poslanici opredjeljivati. Vrlo važno je čuti šta je ambicija i prioritet, da li je to vlada koja traje ili da se pripreme izbori“, rekao je on.

Dominira stav, kako ističe, da bi izbori bili najčistije rješenje da se izađe iz krize.

„Siguran sam da je potrebno da DPS i DF sjednu i razgovaraju, to bi bio doprinos smirenju tenzija i traganju za rješenjima koja će biti održiva. Mislim da to mora da se desi što skorije“, rekao je on.

„Moguće da ćemo uskoro morati da se zadužujemo ili posežemo za promjenama stope PDV-a“

Između ostalog, Lukšić je govorio i o projektu Evropa sad.

Smatra da ćemo imati veliku stopu inflacijer što će generisati veće poreske prihode.

Program, kaže, generalno nije loš kao zamisao – da je potrebno preispitati poresku politiku, da li može biti podsticajna za ekonomski rast i razvoj.

Zabrinjavajuće, kako kaže, je to da nije čuo odgovor kako će da se odrazi na poslodavce koji isplaćuju 250 ili 350 eura, gdje će imati povećanje troška.

Oni će, kako kaže, povećati cijene.

Ukazao je na zamke tog programa, te istakao da slijedi rast kamatnih stopa na globalnom nivou, što može da utiče na hlađenje svjetske ekonomije. Posljedično će to da se odrazi, kako smatra, na crnogorsku ekonomiju i uslovi sporiji rast.

To opet znači, prema riječima Lukšića, da je vrlo moguće „da ćemo u nekom skorijem roku morati da se zadužujemo ili možda ponovo da posežemo za promjenama stope PDV-a“.

„Kako kažu ljudi, što ne platite na mostu, platite na ćupriji ili obrnuto. Matematika je jasna, u ovom geometrijskom sistemu u kojem funkcionišemo teško možemo izmisliti neki “perpetum mobile“, dodaje on.

Problem ukidanje graničnih prelaza

Lukšić je u emisiji komentarisao i Otvoreni Balkan.

Smatra da problem može biti želja da se ukinu granični prelazi, što možeCrnoj Goribiti problem.

„Ako želite da uđete u EU možda prije nego neke zemlje, a i realnije je da su takve okolnosti, kako biste mogli skinuti granične prelaze pa ih poslije vraćati ako bipostaličlanica pa morate obezbijediti tu granicu sa EU“, istakao je Lukšić.

To su, smatra, na izgled tehnička pitanja, ali su i suštinska – skopčana sa pitanjima bezbjednosti.

„Niko se ne protivi regionalnoj saradnja ali sva pitanja moraju biti predmet analize i promišljanja a ne pukog iznošenja stavova – za i protiv“, zaključuje Lukšić.