Connect with us

DRUŠTVO

DIREKTORKA BANKE HRANE

Marina Medojević: Dodatak od 30 eura porodice ne može izbaviti iz siromaštva

„Mi smo država velikih socijalnih razlika sa visokom stopom nezaposlenosti od preko 20 odsto, a ova odluka je nepravedna“, kazala je ona

Marina i Nebojša Medojević

Direktorka Banke hrane Marina Medojević oglasila se povodom najave da će od ponedeljka 4. jula roditelji moći da podnesu zahtjeve za ostvarivanje prava na dječji dodatak, navodeći da taj dodatak od 30 eura mnoge porodice neće izbaviti iz siromaštva.

Saopštenje Medojević prenosimo u cjelosti:

Od ponedeljka, 4. jula svi roditelji i staratelji djece do 18 godina starosti moći će da u Centru za socijalni rad u opštini prebivališta podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na dječiji dodatak.

Ova vijest bi bila odlična da je u Crnoj Gori mala razlika među prihodima zaposlenih i da je njihov standard dobar kao i da imamo mali broj porodica sa djecom, među nezaposlenima.

Kako smo država velikih socijalnih razlika sa visokom stopom nezaposlenosti od preko 20 odsto, odluka da sva djeca nakon 18 godina dobiju isti iznos dječijeg dodatka je nepravedna.

Iznos dodatka za djecu od 30 eura ne može porodicu izbaviti iz siromaštva, niti omogućiti zadovoljavanje razvojnih potreba djece. Samo djeca korisnika socijalne pomoći do koje se teško stiže zbog krutih i teško ostvarljivih uslova čak i u vremenu velike krize u kojoj živimo,imaju 44 eura i to ne za svu djecu u porodici, nažalost. Popuštanje kriterijuma dodjele socijalne pomoći, kako bi dostupnost sistemu socijane zaštite bila veća je obaveza naše države.

Kod nas mali broj zaposlenih ima prosječnu platu od 707 eura, a čak ni ona nije dovoljna za minimalnu potrošačku korpu od 740 eura, koja znači biološki opstanak porodice tj. 2211 K cal po osbi. U njoj nije uračunata renta ili kirija kako bi minimalna potrošačka korpa bila niža i što bliža prosječnoj plati.

Još 2015. godine kada je renta ulazila u sastav minimalne potrošačke korpe iznosila je 199,7 eura, što bi današnju minimalnu potrošacku korpu dovelo do skoro 1000 eura. Kako kod nas največi broj zaposlenih prima minimalnih 450 eura, možemo zaključiti da ni dva zaposlena u porodici ne dostižu takvu potrošacku korpu.

Kao i u mnogim uređenim, socijalno odgovornim država visina dječijeg dodatka mora biti zavisna od prihoda i imovine porodice u kojoj žive. Logično, porodica koja ima manje, dobila bi veći dječiji dodatak za svako dijete bez izuzetka, kako bi se koliko toliko pomoglo djecu da rastu zdrava i da mogu da se školuju, a i da ne bi ponavljala sudbinu svojih roditelja.

Najveći problem sistema socijalne zaštite kod nas je što se za davanja za materijalno ugrožene izdvaja svega 25% odnosno 14,5 miliona godišnje od ukupnih 58 miliona eura opredijeljenih za materijalna davanja.

Uvođenjem univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina i davanja za materijalno ugrožene čini da svega oko 6% ukupnih izdvajanja za materijalna davanja.

Potrebno je hitno povećati visinu materijalno obezbjeđenje porodice i dječijeg dodatka kako bi se vratilo dostojanstvo porodica u stanju nemaštine, kao i obuhvat socijalno ugroženih građana sa materijalnim obezbjeđenjem kroz izmjene kriterijuma za ostvarivanje ovog prava

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije