Connect with us

POLITIKA

BIVŠA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Marović savjetuje Milatovića: Posjetiti Kosovo, ne gubiti vrijeme na Otvoreni Balkan, osujetiti da DF uđe u Vladu

Dala tri savjeta novom predsjedniku

Jovana Marović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović trebalo bi da što prije posjeti Kosovo, kako bi otklonio sumnje da će se dovoditi u pitanje crnogorsko priznanje te države, da ne gubi vrijeme na inicijativu Otvoreni Balkan i osujeti ulazak Demokratskog fronta (DF) u novu Vladu.

To je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ocijenila bivša potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović.

Ona je, upitana da li očekuje da će novi predsjednik države uvažiti njene savjete, kazala da Milatović, uzimajući u obzir nadležnosti, ne odlučuje o tim stvarima i da je poenta savjeta da on u javnim nastupima objasni koji je to pravac kojim ide njegov pokret Evropa sad.

„Međutim, u samom pokretu postoje, koliko možemo čuti, drugačiji stavovi, tako da je teško procijeniti koliko može uopšte uticati na partijsku politiku“, navela je Marović.

Ona je podsjetila da je Milatović ranije rekao da je za njega Otvoreni Balkan pozitivna inicijativa.

„Smatram da priključivanjem gubimo dragocjeno vrijeme koje bismo mogli iskoristiti za ispunjavanje obaveza u procesu evropskih integracije“, istakla je Marović.

Što se tiče savjeta da bi trebalo posjetiti Prištinu nakon Brisela, Marović je kazala da je uvijek ključno pitanje nakon promjena kakve će odnose novi predsjednik i Vlada imati sa Srbijom i Kosovom.

„Izbor Kosova za drugu posjetu bi značio samo to da se žele njegovati dobri odnosi sa svim susjedima, što bi, u krajnjem, bila potvrda onoga što je predsjednik rekao odmah nakon izglasavanja – da nema promjena u vanjsko-političkoj orijentaciji“, rekla je Marović.

Ona je, na pitanje da li misli da će Milatović imati političke snage da se odupre zahtjevu da revidira odnos prema Kosovu, rekla da to ne zavisi samo od njega, ali da svaki zaokret znači i gubitak podrške međunarodne zajednice, što se dugoročno nikome „ne isplati“.

Komentarišući stav oko učešća DF-a u Vladi, Marović je rekla da je Crnoj Gori potrebno da gradi novu strukturu na vlasti koja će biti „građanske i evropske orijentacije“, a da Front ima drugačije stavove u odnosu na ono što je i zvanična vanjsko-politika orijentacija Crne Gore, ali i dio agende koju treba ispuniti u procesu integracija.

Tu, kako je rekla, prvenstveno misli na stav o genocidu u Srebrenici, o priznanju Kosova, sankcije prema Rusiji, pa čak i na stavove koji se odnose na prava žena, LGBT populacije i slično.

„To su sve stvari oko kojih mi više ne treba da vodimo polemike u javnosti i u vezi sa kojima ne bi trebalo da čujemo različite stavove iz Vlade. One su odavno definisane“, navela je Marović.

Ona je kazala da sa premijerom Dritanom Abazovićem nije bilo sporenja oko pitanja Otvorenog Balkana, budući da ta inicijativa nikada nije bila na dnevnom redu Vlade.

„Premijer je u više navrata govorio da ćemo na osnovu argumenata, odnosno valjane analize, koja će sa svih aspekata analizirati OB, donijeti konačnu odluku da li ćemo se priključiti ili ne. U javnim nastupima je bio pozitivniji od mene u odnosu na tu inicijativu, ali to ne znači mnogo kad odluka nije donesena“, navela je Marović.

Kako je istakla, njen stav je zasnovan na saznanjima, istraživanju i analizi koju je Ministarstvo objavilo, a koja se njime bavila samo s aspekta evropskih integracija.

„Smatram da strateški, ali ni suštinski ne postoje razlozi zbog čega bismo uopšte razmatrali tu inicijativu u ovom trenutku. Mi smo već integrisani u okviru drugih organizacija i inicijativa u određenim oblastima koje su i dio OB, a podsjetiću i da smo ratifikovali tri sporazuma u okviru Berlinskog procesa, a koja bi trebalo da vode zajedničkom regionalnom tržištu-„, rekla je Marović.

Marović o predsjedničkim izborima: Mi nismo nikad ni izašli iz devedesetih

Prema njenim riječima, Otvoreni Balkan ne nudi ništa novo, a inicijativa je i krnja, jer u njoj učestvuju samo tri države, a učešće jedne je sporno i potencijalno potpuno isključeno.

„To je jedna neuređena inicijativa, nema institucionalni okvir, monitoring mehanizme, mehanizam za rešavanje sporova“, dodala je Marović.

Ona je kazala da Srbija želi da unaprijedi inicijativu OB koju je pokrenula i ima najviše interesa u okviru nje jer je jedino Srbija uklonila najveći dio barijera zato što je to njen ekonomski interes – najviše izvozi.

Marović je kao jedan od razloga zbog čega mislim da OB nije dobar navela da on ne nudi okvir za demokratizaciju, jer zarad „ekonomskih interesa“ u drugi plan stavlja demokratiju.

„Dodatno, Crna Gora je najviše odmakla u procesu demokratizacije, i u tom segmentu, stanje je lošije u svim državama regiona. Isto tako, smatram da je jedno reći da su odnosi sa Srbijom prijateljski, a sasvim nešto drugo da su odnosi sa (Aleksandrom) Vučićem prijateljski“, kazala je Marović.

Govoreći o stranim uticajima, Marović je rekla da je teško mjeriti koji je uticaj najveći i najopasniji – srpski, ruski ili kineski.

„Opasni su svi uticaji koji negativno utiču na demokratiju, koji koriste saveznike u samoj Crnoj Gori za određenu agendu koja je problematična, koja usporava i onemogućava demokratske procese. Smatra da sva tri uticaja imaju potencijalno negativan uticaj na procese u Crnoj Gori“, rekla je bivša potpredsjednica Vlade.

Ona je kazala da je Crna Gora uvela sankcije Rusiji i uskladila se sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

„Ali određeni koraci u praksi su problematični, poput recimo ekonomskog državljanstva, budući da je tokom prošle godine 110 pasoša dodijeljeno ruskim državljanima. Rusija je još pri vrhu po investicijama“, navela je Marović.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije