Connect with us

POLITIKA

"SPAJIĆ MOŽE DA SE KANDIDUJE ZA PREDSJEDNIKA SRBIJE, ALI NE I CRNE GORE! IMA DVOJNO DRŽAVLJANSTVO"

Medojević pokazao posjedovni list: Spajić u “Beogradu na vodi” ima stan vrijedan pola miliona eura

Spajić, kako tvrdi Medojević, u ovoj zgradi od decembra prošle godine ima stan i garažu od 12m2, čija je vrijednost, kako ističe, oko pola miliona eura

Spajić (foto: Pobjeda) i Medojević

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević pokazao je večeras posjedovni list na ime Milojka Spajića, predsjednika Evrope sad, za stan od 88 kvadrata u zgradi u “Beogradu na vodi”.

Spajić, kako tvrdi Medojević, u ovoj zgradi od decembra prošle godine ima stan i garažu od 12m2, čija je vrijednost, ističe, oko pola miliona eura.

Kako je rekao, Spajić ima stan na adresi, Hercegovačka 13A. Pokazao je izvod iz katastra Republike Srbije, izvađen na dan 27. decembar 2022. godine, gdje se vidi stan od 88 kvadrata, tada i registrovan.

“Vlasništvo privatno 1/1, vlasnik Spajić Vladimira Milojko. Da, to je on. Tu je i matični broj. Ovdje imate vrlo važnu stvar za predsjedničke izbore, nije stavio adresu u Podgorici. Njegova adresa je Beograd, Srbija, Topalovićeva ulica”, kazao je Medojević.

Medojević, gostujući u emisiji “Slobodna zona” na Prvoj TV, tvrdi i da je Spajić kupio u mjestu Muo kod Kotora vilu koja vrijedi oko milion eura, na ime svoje vanbračne partnerke, koja je, kako takođe tvrdi, već renovirana.

Spajićeva vanbračna partnerka, kako ističe Medojević, navodno radi u ambasadi Evropske unije u Beogradu gdje ima platu do 5.000 eura, te da ona nije mogla izdvojiti dva miliona eura za nekretnine koje se vode na njeno ime.

Medojević je rekao da “nije siguran” da li je stan u “Beogradu na vodi” koji se od decembra lani vodi na ime Milojka Spajića, isti onaj koji se ranije vodio na njegovu vanbračnu partnerku, ili je to novokupljena nekretnina.

Medojević pita odakle Spajiću dva miliona eura u godinu dana, u vrijeme kada je bio na poziciji ministra finansija u Vladi Zdravka Krivokapića. 

“Ja njega optužujem za tešku korupciju. On se kanididuje za predsjednika države da bi dobio imunitet i po tome je sličan svom prethodniku Milu Đukanoviću. On je imao namjeru da bude premijer, odjednom odluka da bude predsjednik. O ovim stvarima već se vode izviđaji”, kazao je Medojević.

Kako kaže, dokazi su jaki i sigurno Spajića, tvrdi, čekaju ozbiljni krivični postupci.

Medojević, takođe, tvrdi da Spajić ima adresu u Beogradu, te da je državljanin Srbije.

“Spajić bi mogao da se kandiduje za predsjednika Srbije, ali ne i Crne Gore”, tvrdi Medojević.

Medojević je rekao i da je DRI dao dva negativna izvještaja na rad Ministarstva finansija u vrijeme kada je ovaj resor vodio Spajić, jer je, kako kaže, Spajić “potrošio 50 miliona eura više nego što je bilo u budžetu”.

Medojević je pokazao i dokument kojim, navodno, Spajić daje nalog za popust od 3,5 miliona eura prilikom posla o prodaji obveznica u decembru 2020. godine, i pita o kakvom popustu se radi.

“Kome je Milojko Spajić davao popust na državne obveznice od 3,5 miliona eura bez zaključka Vlade?”, pitao je Medojević.

“Sumnja je osnovana da je on postupao koruptivno”, kazao je Medojević.

Pokazao je i rješenje da je u Crnu Goru došlo 745, a ne 750 miliona eura,  te da o tome kome se isplaćuje pet miliona eura, nema zaključka Vlade.

Medojević je kazao da je dokumentaciju koju posjeduje predao SDT-u uz krivičnu prijavu.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Direktorica ASK-a puštena da se brani sa slobode

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana

Perović, Foto: Boris Pejović

Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović puštena da se brani sa slobode, odluka je sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, prenosi RTCG.

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana.

Policija je osumnjičenu direktorku ASK-a danas dovela u zgradu Višeg suda, a oko 20.30 časova, saslušanje je završeno.

Perović je juče nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.

Perović je uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj.

Tokom saslušanja, kako nam je saopšteno, ona je negirala krivicu.

Advokat Nikola Martinović kazao je da direktorici ASK-a SDT stavlja na teret donošenje rješenja o zaradama, odnosno naknadama koje je imao Savjet agencije i donošenje rješenja o varijabilama za zaposlene u agenciji.

„Dakle, prisustvovao sam jednom saslušanju u kojem Specijalno državno tužilaštvo pokušava da vodi upravni postupak o tome da li su rješenja koje je Jelena Perović donosila zakonita ili nisu zakonita. Jelena Perović je negirala u cijelosti krivično djelo, nema ništa da krije, odgovarala je na svako pitanje tužioca i naravno saopštila mu je da sve ono što je donijela postoji u formi rješenja, postoji i u elektronskoj i u papirnoj arhivi agencije“, kazao je advokat.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) blokirali su prije nekoliko dana zgradu Agencije za sprečavanje korupcije, a nakon pretresa prostorija koje ona koristi i službenog automobila ona je uhapšena.

„Nakon pretresanja kancelarije i službenog vozila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode J.P., direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije, zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, saopšteno je juče iz SDT-a.

Optužbe protiv uhapšene direktorice Agencije za sprečavanje korupcije posebno su bile u fokusu javnosti sredinom marta ove godine, kada je budžetska inspekcija Ministarstva finansija objavila nalaze poslije kontrole rada te Agencije.

Prema tom izvještaju, uočene su ozbiljne nepravilnosti kako u radu direktorke tako i same Agencije, zbog čega je, nakon što je Ministarstvo finansija dostavilo kompletnu dokumentaciju u Specijalnom državnom tužilaštvu formiran predmet.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić pita: Šta Mandić radi na vježbama Vojske Srbije

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović na to je odgovorio: „Pitajte ga kad bude predsjedavao“

Nikolić

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao je na današnjem skupštinskom zasjedanju potpredsjednika parlamenta Borisa Pejovića (Pokret Evropa sad) šta predsjednik Skupštine Andrija Mandić radi na vježbama Vojske Srbije na Pešterskoj visoravni i koga tamo predstavlja.

Nikolić je napomenuo da je važno da crnogorska javnost zna odgovor na to pitanje, posebno u svjetlu, kako je rekao, upozoravajućih tonova koji su se sinoć mogli čuti na mitingu u Banjaluci, saopštio je DPS.

“Sinoć se u Banjaluci prijeti secesijom Bosne i Hercegovine, i najavljuju neki potezi koji mogu destabilizovati region u kojem živimo, i u tom smislu je posebno problematično šta Mandić kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore radi na vojnim vježbama srpske vojske”, rekao je Nikolić.

Pejović nije imao odgovor na pitanje Nikolića.

„Nemam informaciju, niti mogu onda dati odgovor. Predlažem da to pitanje postavite kad gospodin Mandić bude predsjedavao parlamentu i vjerujem da ćete dobiti odgovor“, rekao je on.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije