MUZIKA
"CILJ DA GRAD ŽIVI TOKOM CIJELE GODINE"
Merlin napravio spektakl u Budvi: U gradu tokom praznika bilo više desetina hiljada gostiju
U Budvi je tokom praznika boravilo najmanje 55.000 gostiju
Neka večeras sa ovog posebnog mjesta, iz ovog prelijepog grada ode iskrena želja za mir, ljubav i sreću svim dobrim ljudima svijeta, poručio je Dino Merlin na samom kraju spektakularnog nastupa, kojim su završena trodnevna novogodišnja dešavanja u Budvi.
Tokom dvosatnog koncerta, koji je počeo u ponoć, publika je sve vrijeme pjevala poznate hitove jedne od najvećih zvijezda Balkana, a originalni nastup sarajevskog kantautora, koji je svakog puta drugačiji, uz fantastične muzičare i prateće vokale na sceni, upotpunili su svjetlosni efekti, laseri, baloni, konfete… sve baš onako kako to samo Dino zna.
Vrhunac koncerta bio je vatromet koji je osvijetlio je hiljade posjetilaca na glavnom trgu ispred Starog grada i potvrdio riječi Dina Merlina koje je tog dana izrekao medijima:
„Budva je decenijama kontinuirano i planski stvarala jedan dobar brend i želim da on dugo traje, jer je evidentno da svi imaju dobre vibracije od toga“.
Prije nastupa velike muzičkezvijezde, tokom treće novogodišnje noći, koncerte su održali budvanski bendovi Refugee Jesus & Apostles i Izi bejb & Jack Lupino, nakon kojih su nastupile Sara Jo i Senidah.
„Nekoliko novih godina sam provela u Budvi i zaista svaka čast organizatorima, jer je nama izvođačima veoma bitno da nam se da prostor da pokažemo sebe kao performere. Kad god imamo priliku da nastupamo na ovakvim binama, mi smo maksimalno srećne“, istakla je Sara Jo, koja je, atraktivnim nastupom sa svojim plesačicama, donijela Budvi sinoć jednu potpuno drugačiju energiju.
Jučerašnji dan obilježio je i koncert klasične muzike pod nazivom „Muzika raspoloženja“ koji je na jednom mjestu okupio vrhunske muzičare u Mediteranskom revijskom orkestru kojim je dirigovao Vili Ferdinandi, kao i renomirane soliste – Jadranku Jovanović, Fabia Armiliata, Marka Kalajanovića, Marijanu Šovran, Emiliju Minić i Lanu Asiju Dabović, a na velikoj novogodišnjoj sceni prvi put je debitovao i mladi budvanski pijanista i kompozitor – Nemanja Radulović.
„Čestitam i zahvaljujem organizatorima koji su ovaj događaj podigli na visoki nivo. Ove godine je posebna pažnja posvećena koncertu i nama solistima, a raduje me i činjenica da je među publikom sve veći broj djece koji dolaze sa roditeljima, jer su oni naša budućnost“, rekla je nakon koncerta kotorska sopranistkinja Marijana Šovran.
Kao što su organizatori – Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva i najavili na samom početku – bili su ovo dani o kojima će se dugo pričati.
Budva koja je ove godine imala najraskošniji novogodišnji imidž u Crnoj Gori, tokom tri dana organizovanja dnevnih i noćnih koncerata u koje je zakoračila iz niza malih i lijepih događaja u okviru manifestacije „Budi u Budvi“, neće prestati da iznenađuje ni u periodu koji slijedi.
„Budva otvara poglavlje jedne drugačije turističke priče, u mnogim segmentima. U godini pred nama radićemo mnogo na razvoju naše turističke destinacije, na razvoju kulturološke priče koja nas vodi ka evropskoj prijestonici kulture, ali i na novom konceptu organizacije događaja, koji za cilj imaju da naš grad živi tokom 12 mjeseci na veliku radost njegovih stanovnika i svih gostiju koji Budvu vole kao mi“, poručuju iz Turističke organizacije opštine Budva uz najljepše želje svima u 2023. godini.
„Vijestima“ je u TO Budva nezvanično rečeno da je u Budvi tokom praznika boravilo 55.000 gostiju.
Međutim, tačan broj gostiju ne može se precizno reći jer nijesu uračunati gosti iz susjednih gradova i cijele Crne Gore kojih je bilo više desetina hiljada.
MUZIKA
Da li je Prija nova turbo folk heroina i moderna zamjena za Cecu?
Neki kažu da je ona glas jedne generacije žena. Drugi da je nadoknada za Cecu. Aleksandra Prijović je fenomen zbog kojeg se mnogi češkaju po glavi. Sada je nastupila u najvećoj dvorani Njemačke
Pada kiša i hladno je, ali pred najvećom koncertnom halom Nemačke odjekuju visoke potpetice i smijeh. Miješaju se „naški“ i njemački dok Lankses Arena u Kelnu čeka nastup Aleksandre Prijović.
„Ona ima i tužne i srećne pjesme. Kako god da se osjećaš, uvijek možeš Priju da slušaš“, kaže nam jedna djevojka iz Hrvatske koja živi u Oberhauzenu.
Žena sa 14-godišnjom ćerkom kaže da su iz Skoplja, a do Kelna su zapucali iz Belgije sa još nekim prijateljicama. „Pjesme, sam njen lik, mladost, ljepota, sve ima. Mi nemamo prilike da slušamo naše zvijezde posljednjih godina. Zato smo i došli ovdje u Keln.“
Više je žena, razumije se. Ali tu je i Mesid Karjašević koji živi u tridesetak kilometara udaljenom Bonu, a rodom je iz Janje u BiH. „Ja sam došao jer je žena htjela doći, bio sam primoran“, kaže iskreno.
„Ali, generalno, ona je jedna od najvećih balkanskih zvijezda, ima dobre pjesme, dobro pjeva, zašto da ne dođem? Ima harizmu. Mnogi misle da je popularna zbog Brene, ali ima nešto svoje i mislim da je zato popularna i zato je ovdje gdje je trenutno“, priča on reporterki DW.
Priča o „svekrvi“ Lepoj Breni prati Aleksandru Prijović, baš kao što mnogi zasluge pripisuju njenom mužu, Filipu Živojinoviću. To nju tek ponekad naljuti.
Ali, došla je do najveće arene u Njemačkoj, a to ne biva tek tako. Mnogo je koja turbo-folk zvijezda – posprdno nazvana „cajka“ – punila diskoteke od Ciriha do Hamburga.
Ali, ako kod Aleksandre Prijović (29) nije jasno da li je to uopšte još turbo-folk, ono je jasno da njena popularnost daleko nadilazi memljive klubove čije gazde znaju da je dobar posao dovesti gastarbajterima cajke.
Pa, šta je ova mlada žena raspuklog glasa i spektakularnog nastupa? I zašto je popularna toliko da se neki stariji i tobože kulturniji češkaju po glavi i nikako ne mogu da shvate šta se zbiva?
Da li je Prija, kako je zovu, glas nove generacije žena ili svojevrsna nadoknada za Svetlanu Cecu Ražnatović onima u regionu koji Cecu iz, hm, razumljivih razloga nisu mogli tako javno da slušaju?
Generacija „pozitive“
Pisac Muharem Bazdulj u šali kaže da je o fenomenu Aleksandre Prijović napisao priču još prije pet godina – „before it was cool“.
To ga je toliko zanimalo, kaže, da je otišao na koncert u beogradsku Arenu kao na istraživačku ekspediciju. Za oko mu je zapao najveći broj mladih žena – ne tinejdžerki, nego onih koje se vrte oko pevačicinog „dejtonskog godišta“ (1995).
„Po stajlingu, odeći, stavu, djelovale su kao one relativno uspješne žene na početku karijere koje rade po bankama i osiguravajućim kućama, čitaju knjige po preporukama uticajnih bukstagramerki i generalno su u fazonu urednog i ugodnog života“, navodi Bazdulj za DW.
U njegovoj generaciji, kaže on, pa sve do možda onih koji su rođeni sredinom osamdesetih, romantizovana je „boemija“, ljude je vuklo „crnilo“ iz pjesama Džeja ili Sinana Sakića, autodestruktivni životi pevača i pevačica, dim kafane i „tama na rubu grada“.
„Kod ovih rođenih od sredine osamdesetih i mlađih, vidim zaokret ka pozitivi. Čak i kod umjetničkih tipova, to su neki skroz strejt životni izbori: ceđeni sokovi, teretana, dobra odjeća, siti-brejk turizam. Mislim da je Aleksandra Prijović njihova generacijska pjevačica“, navodi Bazdulj.
„Nisam ti bila dovoljno loša“
Aleksandra Prijović bila bi danas najpopularnije dijete Sombora da nije izvjesnog košarkaša Nikole Jokića.
Ali, rasla je u hrvatskom Belom Manastiru, nedaleko od Osijeka, gdje je pohađala osnovnu školu koja se danas zove „Dr Franjo Tuđman“.
Onde se preselila sa majkom nakon razvoda roditelja. Slučajno je rođena poslije samog kraja rata 1995. i maltretiranja od strane vršnjaka nikad nije pripisivala svom porijeklu.
Školu je batalila da se pridruži ponekad surovom cirkusu Zvezda Granda, ali je bljesnula posebno poslije prvog (2017) i još jače drugog od tri studijska albuma „Zvuk tišine“ (2022).
Za Bazdulja, sve staje u njen stih „nisam ti bila dovoljno loša da bih ti dobra bila“. On je iz pjesme „Telo“ koja kreće kao balada, ali ubrzo dobija turbo-melos. „Telo“ jer je pjevačica, odnosno lirski lik, spoznala da je svom dragom bila samo tijelo i da mu dobro stoji uz odijelo.
O sličnome je pisao i Miljenko Jergović na svom blogu kad je prošle godine Prijović, na nevjericu mnogih, rasprodala pet zagrebačkih Arena zaredom.
Za Jergovića, ona je inkarnacija Cece za nove generacije. „Snažna, ali duboko ranjena žena, suprotstavljena vlastitoj hudoj sudbini, ulozi koja joj je u društvu namijenjena, muškarcu koji ju je izdao, ili vlastitoj suparnici – iz Cecinih turbofolk epova, u Prijinoj je inkarnaciji dodatno emancipovana, samostalna, slobodna.“
I tako, prema Jergoviću, Prijović biva modernija nadoknada za Cecu. Koja se, da ne bude zabune, u Hrvatskoj takođe masovno sluša, ali nikad u životu ne bi mogla da dođe u Zagreb.
„Nevjesta rata, Arkanova udovica ima to neotklonjivo simboličko opterećenje za one Hrvate koji je obožavaju, koje stvara gotovo frojdovsku situaciju istovremenog svenarodnog privlačenja i odbijanja“, piše Jergović.
Svjetska, a balkanska
Doduše, možda je nefer Priju stalno mjeriti Cecom. Obje su došle niotkuda, ali je velika razlika u načinu na koji su stekle popularnost, a i drugo je vrijeme.
Pa opet, ne može da se ne primjeti sličnost u modernoj produkciji i bogatstvu žanrova. Recimo, u hitu „Dam, dam, dam“, Prijović pjeva o muškarcima koji traže neobavezne veze na jednu noć i kaže: „Tebi je logično, a meni toksično“.
Ritam podsjeća na američki pop i na ono „što je sad popularno u svijetu“. Tek, glas je balkanski, vibrira, daleko je od idealnog, ali je baš kako treba da privuče publiku.
„Njen uspjeh je spajanje popularnosti cajki kao balkanskog fenomena sa izuzetno visokom produkcijom i kvalitetnim marketingom. Skupi spotovi je približavaju pop mejnstrimu, čime privlači mlađu publiku, dok narodnjačkim prizvukom pridobija folkere“, kaže nam sociolog Dario Hajrić.
„Negdje između ta dva, gubi se i onaj osjećaj stigme koji slušanje cajki obično nosi sa sobom, jer je pakovanje previše kvalitetno da se posmatra kao prosta pučka zabava, a i dalje dovoljno autentično da se ne doživljava kao generičko“, navodi on za DW.
Nikakve kontroverze
Nefer bi bilo Aleksandru Prijović gledati i samo kao proizvod njene produkcije, mada bez toga ne može. Ona je fina, vaspitana, od nje se nikada neće čuti izjave koje dijele ili, daleko bilo, nekoga vrijeđaju.
Moguće da Priji posao donekle olakšava to što su – osim iščuđavanja nekih starijih generacija kako tolika zvijezda može da nikne, a da oni za nju nisu ni čuli – prošla vremena iznurujućeg Kulturkriega između rokera i narodnjaka gdje je ono drugo uvijek bilo „fuj i bljak“.
„Ne vuče za sobom bagaž i kontraverze estrade devedesetih“, priča Hajrić koji se sam svakako broji u rokere. „Možda vas njena muzika ne zanima, ali nećete se ni podsmijevati prijatelju koji ide na njen koncert.“
Prijović je tokom aktuelne turneje rasprodavala po više puta dvorane u cijeloj bivšoj Jugoslaviji i zemljama gastarbajtera, ali je najveći ršum napravila u Zagrebu. Prije toga niko nije rasprodao pet Arena zaredom.
Tu stvar su pratila i rutinska sablažnjavanja, ankete u kojima čitaoci portala većinski takvu muziku smatraju bezvrijednom. U Hrvatskoj je čak bilo, tu i tamo, pokušaja, uspješnih i neuspješnih, da se zabrane nastupi „cajki“ iz Srbije.
O tome je Jergović pisao: „Nemaju oni s Prijom estetskih nesporazuma, niti sami imaju ikakvih estetskih nazora i kulturnih potreba. Njima ona je ono što zapravo i nije: cajka, srpska pjevaljka, Srpkinja, Srbijanka…“
Pa opet, takve pridike za Prijović nisu bile nikakva smetnja. Naprotiv, svako sablažnjavanje je samo dodatno privlačilo pažnju, a to za posao ne može biti loše.
Od pjevača koji su karijeru počeli poslije Jugoslavije, teško da ima veće zvijezde. Doduše, Aleksandru Prijović tek čeka test vremena.
U kelnskoj Areni štimung je bio na nivou, dijaspora je dala sve od sebe. No, hala nije bila puna – možda oko sedam hiljada ljudi. Gornji prstenovi dvorane nisu ni bili predviđeni za prodaju.
Može biti da je sedamdesetak evra za kartu bilo previše, a i na zapadu Njemačke je počeo jesenji školski raspust.
Prijović turneju „Od istoka do zapada“ nastavlja u Čikagu, opet Sarajevu i Zagrebu i na kraju, u decembru, završava u beogradskoj Areni. Karte za taj posljednji koncert planule su još krajem septembra – u roku od jednog dana.
Izvor: Deutsche Welle
MUZIKA
Tužna vijest: Preminuo legendarni rok muzičar, Bora Čorba
„Sa tugom i žalošću obaveštavamo vas da nas je napustio naš prijatelj i brat, Borisav Bora Đorđević“, objavila je Riblja čorba
Legendarni roker, frontmen grupe „Riblja čorba“, Bora Đorđević, preminuo je danas, 4. septembra, u 73. godini.
Bora je preminuo u bolnici u Ljubljani, gdje je bio smješten zbog ozbiljnih problema koje je imao sa plućima.
Zvanična stranica grupe „Riblja čorba“ objavila je vijest o njegovoj smrti.
„Poštovani prijatelji, sa tugom i žalošću obavještavamo vas da nas je napustio naš prijatelj i brat, Borisav Bora Đorđević. Počivaj u miru dragi naš Boki. Borisav Bora Đorđević. 01.11.1952- 04.09.2024.“, piše u objavi na Fejsbuku.
Poslednji put se u javnosti pojavio 1. jula, kada je održao poslednji koncert.
Borislav Bora Đorđević poznat i kao Bora Čorba je srpski pisac, pjesnik, glumac i rok muzičar, te frontmen benda Riblja čorba. Rođen je 1. novembra 1952. godine u Čačku. Mladost je proveo u Beogradu, a poslednje godine života, proveo je u Ljubljani.
Muzikom se bavi od trinaeste godine. Bio je član mnogih bendova u Čačku, a prve godine u Beogradu obilježio je rad sa grupama Zajedno, Hajduk Stanko i jataci i Suncokret. Od 1978. godine je frontmen benda Riblja čorba sa kojim je tokom više od četiri decenije rada snimio dvadesetak studijskih albuma, te objavio isto toliko snimljenih koncerata i kompilacija.
Bend Riblja čorba smatra se jednim od najznačajnijih rok bendova s ovih prostora. Njihovi albumu prodavani su i u više od pola miliona primeraka, a veliki uspjeh imali su i u inostranstvu. Održali su brojne koncerte u Americi i Australiji, a čak i mlađe generacije dobro znaju njihove najveće hitove.
Bora je objavio i desetak knjiga, a njegova zbirka poezije „Pusto ostrvo“ je 2018. godine osvojila nagradu Akademije „Ivo Andrić“.
Bora Đorđević je muzičku karijeru započeo 1965. godine u Čačku. Sa gitaristima Borkom Ilićem i Prvoslavom Savićem, te bubnjarem Acom Dimitrijevićem osnovao je bend koji se zvao Hermelini. Bora je svirao bas i pjevao, a uglavnom su nastupali u Čačku i okolnim mjestima. Prvi put su svirali u školi, a na repertoaru su bile popularne rok pjesme tog vremena. Nakon toga je pjevao i svirao u bendovima Dječaci sa Morave,Vjesnici ljubavi, Safiri i Čačanski plemići. U bendu Poslednji ostatak romantičnog svijeta (PORS) svirao je i pjevao sa Radomirom Mihajlovićem Točkom koji je kasnije postao popularan kao frontmen benda Smak.
MUZIKA
Desingerica mora da napusti Crnu Goru: Otkazan mu boravak
Prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“, Despić nije imao urednu dozvolu za rad ali ni prijavljeno boravište na Crnogorskom primorju, gdje je ovog ljeta nastupao gotovo svake večeri
Beogradski reper Dragomir Despić (31), poznatiji pod muzičkim imenom Desingerica, mora da napusti Crnu Goru jer mu je Uprava policije privremeno otkazala boravak u našoj zemlji.
Prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“, Despić nije imao urednu dozvolu za rad ali ni prijavljeno boravište na Crnogorskom primorju, gdje je ovog ljeta nastupao gotovo svake večeri.
„Žao mi je što se sinoć nismo vidjeli na Top Hillu, jer sam imao nekih papiroških problema. Budva i Crna Gora su moja druga kuća i naravno da nećemo da kršimo zakone te države“, kazao je Despić u obraćanju publici na društvenim mrežama.
Muzičku karijeru počeo je 2022. godine i za kratko vrijeme pridobio je pažnju mlađe publike ali i regionalnih medija.
Zbog kontroverznih nastupa ovog ljeta često su se mogli čuti javni pozivi da se Despiću zabrani nastup u Crnoj Gori zbog „promocije pogrešnih vrijednosti“.
Krajem jula, posle nastupa gde je, pored udaranja patikom po glavi, „pljuvanja“, uvrstio i rendanje kačkavalja po publici, oglasila se potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić, koja je tražila da se beogradski izvođač zabrani u Budvi.
„Moramo postaviti jasne kriterijume kada su u pitanju događaji koji se održavaju u našem gradu“, poručila je potpredsednica opštine Budva. „Poruke i “vrijednosti” koje propagira pomenuti izvođač smatramo krajnje neprimjerenim i nedopustivim. Grad Budva je grad koji podržava različitosti, ali neprimereno ponašanje nikada neće tolerisati i neće dopustiti da se takve poruke plasiraju našoj omladini“, navela je Dokić.
Njen apel nijesu uslišili budvanski ugostitelji jer je Desingerica nastupao gotovo svakog dana.
- BALKAN I SVIJET3 дана ranije
Muškarac pucao u sina, ćerku i suprugu u Beogradu
- HRONIKA3 дана ranije
Povrijeđena jedna osoba u udesu na auto-putu
- BALKAN I SVIJET7 сати ranije
Obračun klanova u Skadru, grad potpuno blokiran: Ubijene dvije osobe
- HRONIKA2 дана ranije
Težak udes na putu Cetinje-Podgorica: Poginula jedna osoba
- POLITIKA1 дан ranije
Mandić o uklanjanju zastave: To nije zvanična zastava Crne Gore, već zastava Ranka Krivokapića
- DRUŠTVO4 дана ranije
Načelnik Generalštaba Vojske CG: Večeras će u svim kućama na području Sokolca kod Bijelog Polja noćiti naši vojnici kako bi zaštitili uplašene građane