Connect with us

DRUŠTVO

POSKUPLJENJE NIJE POSLJEDICA SKOKA CIJENA GORIVA

Metar drva u Podgorici do 70 eura, na jesen će biti i skuplja: Potražnja je velika, a crnogorske šume „istrošene“

U glavnom gradu od 57.346 domaćinstava, njih 29.463, odnosno više od polovine, za grijanje koriste drva

Ogrjev skuplji bar za trećinu nego lani u isto vrijeme

Metar cijepanih drva za ogrjev već je dostigao cijenu od 70 eura, a do početka grejne sezone za očekivati je da budu i znatno skuplja.

Nekoliko prodavaca u Podgorici kaže da poskupljenje nije posledica skoka cijena goriva, već činjenice što je, kako tvrde, potražnja velika, a crnogorske šume “istrošene”, pišu „Vijesti“.

Pojedini građani već su kupili drva, strahujući da će u septembru ili oktobru njihova cijena biti još veća.

”Kupio sam već sada osam metara drva, platio sam ih po 65 eura, cijepana. To sam uradio, jer sam se raspitivao koliko koštaju, pa su mi svi rekli da su poskupila i da će još, pa sam odlučio da ih trgujem”, kazao je Radovan Marković iz Podgorice za ovaj medij.

Prodavci drva na Zabjelu, na mini-obilaznici, kazali su “Vijestima” da trenutno nemaju drva za ogrjev, da su ih rasprodali.

”Prodao sam iscijepana bukova drva za 70 eura. Tolika je cijena, jer je doći do drveta i naći radnu snagu teško. Trenutno drva nema, biće za dvije sedmice”, kaže jedan od njih.

Drugi prodavac priča da metar cijepanih bukovih i cerovih drva kod njega košta isto po 65 eura.

”Da pođete na sjever vidjeli biste da je šuma potrošena. Vidite na Veruši, po pogledu bi rekli da ima šume, ali kada se uđe unutra, onda se vidi da je kvalitetno drvo posječeno”.

On ističe da će metar koštati i 80 eura, kada bude povećana potražnja.

Za metar bukovih iscijepanih prethodnih godina je trebalo izdvojiti do 50 eura.

Metar drva u Podgorici se u septembru 2016. mogao kupiti za 45 eura, a u junu i julu je koštao 37 ili 38 eura.

Početkom ljeta te godine za metar bukovih drva trebalo je izdvojiti od 33 do 35 eura, a za cerova 37.

Nestašicu drva u Crnoj Gori prethodnih godina je izazvala i odluka Albanije da uvede moratorijum na sječu, pa su u toj susjednoj državi za metar plaćali od 50 do 90 eura.

U glavnom gradu od 57.346 domaćinstava, njih 29.463, odnosno više od polovine, za grijanje koriste drva.

Prema podacima iz lokalnog energetskog plana Glavnog grada, u Golubovcima i Tuzima 21.593 domaćinstva koriste drva za grijanje, a ostatak na području grada.

”Domaćinstva potroše 142.685 metara kubnih drva, od čega 102.136 u Tuzima i Golubovcima. U Podgorici građani potroše za drva godišnje 9.020.361 euro, odnosno u Tuzima i Golubovcima 6.817.372”, navodi se u planu.

Osim drveta, u Crnoj Gori je skuplji i pelet, sada košta i 330 eura po toni, a donedavno se mogao trgovati za 270. Prošle godine koštao je 180 eura.

Prema podacima Monstata, u ovom trenutku proizvodnja peleta u Crnoj Gori daleko premašuje potrošnju. Osamdeset odsto proizvedenog peleta se izveze iz Crne Gore, kazao je nedavno direktor Direktorata za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Otašević.

”Jedan od nedostataka u ovom momentu je što imamo velike kupce sa strane, koji plaćaju avansno i naši proizvođači imaju sigurne kupce i plaćanje unaprijed, tako da ta proizvodnja i promet ide mnogo brže”, kazao je Otašević.

Navodi da u zemlji postoji 10 privrednih društava koji proizvode pelet i imaju pogone za proizvodnju oko 226.000 tona godišnje, za šta je potrebno oko 450.000 kubika biomase.

”Podaci Monstata pokazuju da je u 2020. godini proizvodnja bila oko 87.000 tona. U izvoz je otišlo oko 69.000 tona, a u domaću potrošnju oko 19.000 tona. Domaćinstva su koristila oko 15.500 tona peleta na godišnjem nivou. Prema studiji potrošnje goriva koja je rađena 2011. godine poslije popisa imali smo podatak da 142 domaćinstva u Crnoj Gori koristi pelet kao energent”, rekao je Otašević.

On je kazao da pelet u Srbiji košta od 350 do 400 eura po toni, a slične su cijene i u ostalim zemljama koje imaju manju proizvodnju od zahtjeva tržišta.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije