Na lokalnim izborima u Gusinju do 12 sati glasalo je 18,38 odsto upisanih birača, rečeno je „Vijestima“ iz Opštinske izborne komisije (OIK).

Predsjednik OIK-a Sanid Redžepagić rekao je agenciji „Vijestima“ da je pravo glasa do 12 sati iskoristilo 849 građana.

On je kazao da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno.

Na izborima u Gusinju učestvuje pet lista, a pravo glasa ima 4.618 građana.

Na čelu liste grupe građana Pokret za Gusinje je Fadil Uljaj, dok listu koalicije Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata i Socijaldemokratske partije “Srcem za Gusinje” predvodi dosadašnji predsjednik Opštine Sanel Balić.

Nositeljka liste Demokrata je Minela Čekić, a na čelu liste “Zajedno za Gusinje” Albanskog foruma i DUA-e je Salih Đonbalaj.

Demir Bajrović je nosilac liste DPS-a “Gusinje može bolje – Demir Bajrović“.

Birači glasaju na deset biračkih mjesta, koja će biti otvorena do 20 sati.

U 2006. godini smo uspjeli da dočekamo otcjepljenje Crne Gore od Državne zajednice Srbije i Crne Gore što je bio posljednji uslov za ulazak u posljednju fazu odvajanja Kosova i Metohije (KiM) od Srbije, saopštio je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić se kako prenosi Radio televizija Srbije (RTS) obraća javnosti iz Palate Srbija „povodom situacije na Kosovu i Metohiji“.

Vučić je izjavio da Srbija nije donijela odluku o okupaciji Kosova i Metohije, navodeći da su srpski pravni eksperti bili apsolutno protiv toga, jer bi se time, kako je naveo, teritorija Kosova i Metohije priznala kao druga država, a njihove oružane snage legalnim.

Vučić je novinarima u Beogradu rekao da ni formiranje tzv. Vojske Kosova ili drugih albanskih oružanih grupacija ne dovodi do toga da se dio teritorije može smatrati dijelom teritorije pod okupacijom, posebno zbog toga što je formiranje takvih oružanih formacija nelegalno, odnosno „u oštroj suprotnosti sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN i drugim pravilima međunarodnog prava“.

„Ako bi bila proglašena okupacija, oružanim grupama Albanaca na Kosovu i Metohiji, bez obzira na njihov naziv, bi se priznao status legalne oružane sile. Mi ne smijemo da im damo status legalne oružane sile. To je prvi i ključni razlog zašto ne proglašavamo okupaciju danas. Nećemo da im damo bilo kakav pravni legalitet i legitimitet, jer ga nemaju“, naveo je predsjednik Srbije.

Okupacija ili ratna okupacija, prema njegovim rečima je moguća samo u međunarodnim oružanim sukobima.

„To bi značilo da mi priznajemo teritoriju Kosova i Metohije za teritoriju druge države. Zato ne prilazimo mjerama proglašavanja okupacije. Teritorija se može smatrati okupiranom ukoliko je pod vlašću vojne sile druge države. Okupacija je pojam međunarodnih oružanih sukoba, odnosno oružanog sukoba najmanje dvije države. Ona nije pojam nemeđunarodnih oružanih sukoba, odnosno oružanog sukoba unutar jedne države“, kazao je Vučić.

Naveo je da je prema srpskom zakonodavstvu, svaki građanin Srbije koji potpiše ili prizna kapitulaciju ili prihvati ili prizna okupaciju Srbije ili nekog njenog djela – kazniće se sa najmanje 10 godina zatvora.

„Drugim riječima, samo priznanje okupacije, odnosno proklamovanja dijela teritorije pod okupacijom je i krivično djelo“, dodao je Vučić.

Potezi Srbije

On je iznio poteze Srbije:

– Povratak na „status kvo“

– Kosovo i Metohija kao područje posebne socijalne zaštite,

– Otpornost srpskih insitucija na KiM

– Uspostavljanje posebnog tužilaštva

– Odluka o nelegalnosti svih organa i instucija obrazovanih na teritoriji KiM nakon nelegalno jendnostrano proglašene nezavinosti i nepostojanju svih njihovih akata koji su donieti ili će tek biti donijeti

RTS prenosi da „Vučić ističe, sumirajući istorijski kontekst dešavanja na Kosovu i Metohiji, da smo stanovništvo gubili još od šezdesetih…“

„Osamdesetih su Albanci vidjeli svjetlo na kraju tunela, o devedesetim ni da ne govorim, a onda je došla demokratska vlast koju je želio demokratski Zapad“, rekao je Vućić.

Istakao je da je prije toga na delu bila agresija protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), mimo odluke Savjeza bezbjednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN), u kojoj su stradali Srbi, ali i Bošnjaci, pa i Albanci.

Vučić je rekao da je potpuno jasno da je Srbija protivpravno, na najbrutalniji mogući način, mimo prava, mimo zakona, mimo odluke SB UN, bila napadnuta 1999. godine.

„Zapad je samo čekao demokratsku vlast u Srbiji, da ode Milošević, pa su mislili – lako ćemo riješiti pitanje Kosova“, istakao je predsjednik Srbije.

Naveo je da smo onda, 2003. godine već izgubili SRJ, zajedničku državu Srbije i Crne Gore.

„Da bismo stvorili Državnu zajednicu SCG, i iz federalnog, prešli u konfederalno uređenje, što je bio početak kraja zajedničke države. Zatim su 2004. sproveli Martovski pogrom uz ćutanje demokratskog svijeta. U 2006. godini smo uspjeli da dočekamo otcjepljenje Crne Gore od Državne zajednice Srbije i Crne Gore što je bio posljednji uslov za ulazak u posljednju fazu odvajanja Kosova i Metohije (KiM) od Srbije“, sumirao je Vučić.

Ne postoji rješenje za kosovsko-metohijski problem koje bi zadovoljilo Srbe

Vučić je izjavio da smatra da ne postoji rješenje za kosovsko-metohijski problem koje bi bilo zadovoljavajuće za Srbe.

„Rješenje za kosovsko-metohijski problem, koje bi bilo zadovoljavajuće za Srbe ne postoji. Nema tog rješenja. Ne postoji taj čudotvorac koji Srbima može da donese dobro rješenje za Kosovo i Metohiju. Ja priznajem“, rekao je Vučić novinarima u Beogradu, prenosi agencija Beta.

Naveo je da zna sve probleme koje imaju Srbi na Kosovu i Metohiji, od pravnih, političkih, do ekonomskih, ponavljajući da „zna da nema dobrog rješenja, i da neće da laže i obmanjuje bilo koga“.

Govoreći o Briselskom sporazumu, naveo je da je 2013. godine znao da će se Srbija tog sporazuma u budućnosti „držati kao pijani plota“, i da će to biti „spasonosna grana“.

„I znao sam da Albanci to neće poštovati… Ali smo mi pokušavali da kažemo da je Srbija za mir, dijalog i da Srbija smatra da kompromis nije loša riječ“, naveo je Vučić.

Prema njegovim riječima, Srbija je tada dobila neke garancije kako će i šta biti.

„Sve što smo razumjeli da je potpisano i da će makar potpis EU da garantuje provođenje u djelo tih normi, danas vidimo da to nije slučaj, da ni njhov, ni prištinski, ni naš potpis na Briselskom sporazumu, na aneksima iz 2015. godene ne znači apsolutno ništa“, kazao je predsjednik Srbije.

Optužio je Prištinu da od tada kreće uzurpacija prava, rušenje tog sporazuma, pogoršanje životnog položaja Srba na Kosovu i Metohiji, kao i njihovo „tiho i glasno protjerivanje“.

„I želja da se po svaku cijenu jednom zauvijek završi nestankom Srba, jer to je jedina garantija da će Kosovo biti nezavisno, ili kako Albanci to smatraju – slobodno“, rekao je Vučić.

On je rekao da je to „posebno u posljednjem periodu izraženo, u eri Aljbina Kurtija (premijer Kosova), koji zbog toga postaje njihov heroj i to mu je jedina politka“.

„U narednom periodu možemo da očekujemo samo lošije vijesti, pošto im dolaze izbori, a ne bolje i pošto ne može da se pohvali velikim investicijama i velikim znanjem u ekonomiji, šta drugo da radi, već da goni i progoni Srbe“, naveo je Vučić.

Ocijenio je da Srbija nema pravo da bude razočarana svime što je doživjela od kolektivnog zapada, ali da mora da razumije da su njihovi interesi po pitanju Kosova i Metohije potpuno drugačiji.

Za napredak u dijalogu potrebno formanje ZSO, izbori na severu Kosova, oslobađanje uhapšenih

Vučić je saopštio i da formiranje Zajednice srpskih opština na Kosovu i raspisivanje slobodnih i demokratskih izbora na Sjeveru spadaju u zahtjeve Beograda za normalizaciju situacije i napredak u dijalogu s Prištinom.

On je u obraćanju javnosti tu ubrojao i povratak Srba u kosovske policijske organe na Sjeveru kao i povlačenje specijalnih snaga kosovske policije sa tog područja.

„Tražimo da se vratimo na sve ono što je postignuto i dostignuto u procesu dijaloga“, kazao je Vučić.

Naveo je Beograd smatra da je za bilo kakav ozbiljan napredak u dijlogu potrebno i održavanje slobodnih i demokratskih izora u Leposaviću, Zubinom Potoku, Zvečanu i Sjevernoj Mirovici.

Kako je kazao, to treba uraditi uz učečće misije OEBS-a i kontrolu EU.

Zatražio je i formiranje, u skladu sa odredbom Briselskog sporazuma i formiranje regionalnog direktorata Sjever gdje će među policajcima biti Srbi.

Povratak srpskih sudija i tužilaca na pravosudne funkcije i povlačenje specijalnih snaga kosovske poclije sa sjevera iz „nelegalno sagrađenih baza“ su takođe među zahtjevima, kazao je on.

Naveo je da tu spada i njihvo povlačenje iz svih insticija koje su, kako je naveo, od 1999. godine nelegalno zatvarali a koje su pružale usluge građanima.

Kazao je da tu spada i „hitno neodložno i konačno formiranje ZSO“, te istakao da to treba da bude urađeno da bi mogli, kako je naveo, konačano da razgovaramo.

„Neodložna primjena garancija EU i SAD od 8. decembra 2022. i momentalno oslobađanje svih političkih zatvorenika „, je, po Vučiću, takođe među zahtjevima Beograda.

Naveo je da je 86 osoba uhapšeno, i da su to osobe koje su bili na barikadama, te dodao da hoće da uhapse sad 98 osoba.

Kurti šalje batinaše na provociraju Srbe na sjeveru, da bi ih prebijali

Vučić je izjavio da do incidenata u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice dolazi tako što kosovski premijer Aljbin Kurti pošalje „petoricu batinaša“ iz kosovske policije da se „šepure i da provociraju“, a da onda „dođu neka druga dvojica i isto tako na albanskom prijete, dobacuju i psuju“, na šta odreaguju Srbi.

„A onda oni izvade značke i kažu, e mi smo policija, i pretuku ih“, rekao je Vučić u obraćanju iz Palate Srbija.

On je kazao da su mladići koji su uhapšeni prije nekoliko dana u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice uhapšeni na takav način, da bi ih policija „ubacila u kola i pretukla ih“.

Vučić je ocijenio i da će Kurti „otvoriti most na Ibru“, koji spaja južni dio Kosovske Mitrovice u kome žive Albanci, sa sjevernim dijelom, u kome žive Srbi.

„Otvaraće most na Ibru, što je dokaz da žele sukobe, i uradiće to“, kazao je Vučić.

On je istakao da Srbija „neće u rat“.

„Hoćemo u miru i na pametan način da se izborimo za svoja prava. Na sve će da napadaju ali ćemo da pronalazimo odgovor, opstajaćemo i što više oni napadaju mi ćemo više da činimo za naš narod. A oni mogu da sanjaju o svojoj nezavisnosti, članstvu u UN i mnogim drugim stvarima“, rekao je Vučić.

Kosovo je najskuplja riječ za svakog Srbina

Vučić je i da se Srbija nalazi u nelakoj pravno-političkoj situaciji po pitanju KiM.

„Ekonomski napredujemo veoma brzo, vrlo dobro, možda i odlično, kako kažu ekonomski parametri i pokazatelji. Ali ono što ostaje naša najbolnija i najteža tačka, nema nikakve sumnje, jeste Kosovo i Metohija“, rekao je Vučić.

Istakao je da je Kosovo najskuplja riječ za svakog Srbina, istovremeno najlakše potezana, nerijetko sa neopisivom lakoćom neodgovornosti.

„Njena upotreba i zloupotreba su nas dovodile do besmisla. Kakve god mjere bih predložio i šta god uradili, nikada niko neće biti zadovoljan“, naveo je Vučić.

Za nas slučaj Banjska nije terorizam, srpsko tužilaštvo sprovodi svoju istragu
Vučić je povodom toga to su kosovski pravosudni organi podigli optužnicu u slučaju oružanog sukoba u Banjskoj, u septembru prošle godine, izjavio da srpski organi „sprovode svoju istragu“.

Vučić je u obraćanju iz Palate Srbija rekao da za srpske organe slučaj Banjska „svakako nije terorizam“.

„Naši organi što se Banjske tiče sprovode svoju istragu, iako im nisu dostavili podatke iz Euleksa koje su tražili“, rekao je Vučić.

Povodom Kurtijevog odlaska na sjever Kosova, Vučić je ocijenio da je bio „veoma uspješan“.

„To je bila manifestacija sile“, kazao je Vučić.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je, odgovarajući na pitanje šta misli o odnosu sa šefom države Jakovom Milatovićem, da misli da takvi ljudi žive zarobljene i teške živote.

Spajić je, gostujući u jednom podkastu, kazao da očekuje od Milatovića da se ponaša u skladu sa Ustavom i onim ovlašćenjima koji mu Ustav i svi zakoni propisuju.

„Nemam nešto specijalno dodatno da kažem, ne gajim nikakvu mržnju prema njemu, nikakvu negativnu misao. Ja mislim da mržnja i negativne misli jednostavno izjedaju srce ljudi, jednostavno su preveliki teret“, rekao je Spajić u videu koji je objavio na svom nalogu na Iksu.

„Ja ne mogu da vjerujem da svi ti ljudi koji se bude, i svako jutro nas napadaju i opsjednuti su negdje sa nama, sada u opoziciji, evo su se grupisali negdje u jednu grupaciju, negdje bili viđeni kao jaki protivnici, i gospodin (Nebojša) Medojević i gospodin (Dritan) Abazović, evo sad i gospodin Milatović, mislim da ti ljudi žive zarobljene i teške živote, sa tolikom mržnjom da se budite, razmišljajući kako danas da napadnete, kako da podmetnete, kako da ispričate neke ili neistine ili poluistine, ja se stvarno ne bih bavio tim ljudima“, dodao je Spajić

Kazao je da nikad loše nije pričao o ljudima sa kojima je zajednički radio.

„Negjde moja praksa je da sačuvam dobre stvari iz tog perioda kad smo sarađivali i ne želim da ih ocrnim svim stvarima koje se sad dešavaju, pokušam da ignorišem svu ovu buku, i ovaj jedan cunami mržnje“, naveo je premijer.