Connect with us

POLITIKA

ODLAZEĆI PREDSJEDNIK CRNE GORE

Milo Đukanović će biti počasni predsjednik

Đukanović će najvjerovatnije nakon prestanka funkcije iskoristiti zakonsku mogućnost i tražiti simboličnu poziciju, koja mu omogućava protokolarne susrete, zaradu i policijsku zaštitu. Prvu takvu titulu imao je Filip Vujanović i ona mu ističe za nekoliko dana

Foto: Boris Pejović

Odlazeći predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najvjerovatnije će nakon prestanka funkcije iskoristiti zakonsku mogućnost i steći počasni naziv – bivši predsjednik države, saznaju “Vijesti”.

On bi počasnu titulu bivšeg predsjednika Crne Gore, na koju ima pravo po prestanku funkcije, mogao koristiti u narednih pet godina što bi se gotovo poklopilo i sa njegovim odlaskom u starosnu penziju jer će u februaru 2028. godine napuniti 66 godina…

”Vijesti” su poslale pitanja kabinetu odlazećeg predsjednika da li će on iskoristiti zakonsku mogućnost da postane počasni predsjednik, te da li možda želi da se odrekne takve povlastice, ali do zaključenja lista nije odgovoreno.

Prema Zakonu o predsjedniku, Đukanović ukoliko bude želio da stekne počasni naziv – bivši predsjednik Crne Gore, po prestanku funkcije ima pravo na naknadu zarade, kancelariju i administrativnu podršku, ali i zvaničnu policijsku pratnju…

To zakonsko pravo imaju svi predsjednici Crne Gore, koji su tu dužnost obavljali od obnove nezavisnosti Crne Gore, odnosno od 3. juna 2006. godine.

Članom 19 Zakona o predsjedniku, po prestanku funkcije pravo na počasni naziv ne pripada samo šefu države kome je funkcija prestala “razrješenjem u skladu sa Ustavom”.

Đukanovića funkcija prestaje nakon inauguracije, koja će biti organizovana 20. maja ove godine, a nakon što je 2. aprila ove godine izgubio predsjedničke izbore od protivkandidata Jakova Milatovića.

O ostvarivanju prava, koje odlazeći predsjednik ima po prestanku funkcije, stara se služba predsjednika.

Zakonskim rješenjem predsjednik države, po prestanku funkcije, dužan je da obavijesti nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore, odnosno službu predsjednika, ukoliko ne želi da iskoristi ovo zakonsko pravo po prestanku funkcije.

Iz kabineta Đukanovića nijesu “Vijestima” odgovorili da li on možda želi da se odrekne titule počasnog predsjednika.

Ukoliko prihvati da ima počasni naziv, Đukanović će biti pozivan na sve državne svečanosti u skladu sa pravilima državnog protokola.

Počasni predsjednik ima pravo da koristi posebnu kancelariju, ima jednog savjetnika i službenika za vršenje administrativnih i tehničkih poslova, kao i pravo na upotrebu službenog automobila sa vozačem ili bez njega.

Po prestanku funkcije, predsjednik ima pravo na stalno lično obezbjeđenje u skladu sa bezbjednosnom procjenom koju utvrđuje nadležni organ, odnosno Agencija za nacionalnu bezbjednost i Uprava policije…

Đukanović je na visokim funkcijama u državi bio tri decenije, tako da mu policijsko obezbjeđenje teško može biti ukinuto tri mjeseca nakon okončanja funkcije predsjednika države, a kako je to predviđeno Uredbom o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.

Zaštita bezbjednosti može se produžiti i nakon isteka roka od tri mjeseca i to sve dok postoje razlozi za to.

Prvi počasni predsjednik Crne Gore bio je Filip Vujanović. On će počasnu titulu bivšeg šefa države imati još nekoliko dana, jer mu naredne sedmice ističe rok od pet godina koliko je imao pravo da koristi to zvanje nakon prestanka funkcije predsjednika države.

Aktuelni šef države će se udomiti do penzije: Vujanović i Đukanović, foto: BORIS PEJOVIC

Početkom 2018. godine, nakon predsjedničkih izbora i ustoličenja lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića na posljednji mandat predsjednika države, tadašnja skupštinska većina donijela je Zakon o predsjedniku.

Tim zakonskim rješenjem je, između ostalog, predviđeno da bivši predsjednik dobije mogućnost za počasnu titulu.

Imaće platu oko 1.500 eura

Predsjednik države, prema Zakonu o predsjedniku, po prestanku funkcije do ispunjenja zakonom propisanih uslova za sticanje prava na penziju, ima pravo na naknadu zarade u visini od 70 odsto plate, koju je primio u posljednjem mjesecu obavljanja funkcije predsjednika. To znači da će imati oko 1.500 eura.

Ako bivši predsjednik Crne Gore ostvari pravo na penziju, a njegova penzija je manja od naknade, ima pravo na posebno mjesečno primanje u iznosu razlike između 70 odsto zarade i penzije koju prima.

Kako Đukanović ima do starosne penzije još gotovo punih pet godina, a ukoliko ne bude želio da postane počasni predsjednik države, njemu će biti obustavljena isplata naknade ukoliko zasnuje radni odnos…

Prema posljednjem imovinskom izvještaju Agencije za suzbijanje konflikta interesa, Đukanoviću je predsjednička plata lani bila oko 2.200 eura.

On je i zvanično suvlasnik firme “Global Montenegro” i četvrtine “Univerzitatsa” – osnivača Univerziteta “Donja Gorica” (UDG). Nikada nije dao saglasnost za uvid u bankovne račune…

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“

Ibrahimović, Foto: Vlada Crne Gore

Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović je rekao u emisiji Načisto na TV Vijesti da su u 44. Vladu „ušli samostalno“, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.

„Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli“.

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“.

„Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku – 100 odsto za EU“.

Upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje „dobri politički trgovci“ odgovorio:

„Ne bih to tako gledao… Nama niko ništa nije poklonio, nijesmo trgovali, već je cijena da ova partija može pomoći da zemlja u što kraćem periodu postane punopravna članica EU. Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava – mogu vam reći i da nisam. Bošnjačka stranka ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi….“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin

„Sigurni budite da će to biti tako“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Foto: Screenshot/RTCG

Druga dionica izgradnje autoputa je itekako važna incvesticija za Crnu Goru, poslije koje će Andrijevica doživjeti renesansu, kao Kolašin, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

„Sigurni budite da će to biti tako. Kao što je Kolašin doživio renesansu. Brže će se stići do Andrijevice autoputem iz Podgorice, nego iz Nikšića do glavnog grada. Sjever je ionako bio više posjećen od primorja što se tiče turista“, rekao je Joković u emisiji „Budimo budni-Pitajte Vladu“ na TVCG, prenosi Portal RTCG.

Govoreći o agrobudžetu, Joković je kazao da će u 2025. godini biti najveći budžet za poljoprivrednike.

„Proizvođače interesuje ekonomska isplativost i da ne vidi sebe. Znam da nije lako baviti se poljoprivredom, a subvencije i pomoć da bi imali stabilnost i sigurnost. Problem je velika migracija stanovništva sa sjevera, a popis je sve pokazao“, dodao je on.

Upitan da prokomentariše problem oko šumarske mafije i da li su tačni podaci da se nelegalnom sječom zarađuje i do 100 miliona eura godišnje, Joković je kazao da mafija definitivno postoji, ali da se često „mnogi igraju sa ciframa i brojkama“.

„Uprava za šume je u velikoj mjeri uticala da se smanji nelegalna sječa, iako imaju ograničan broj zaposlenih i nedostatak mladih ljudi koji žele da rade te poslove. U Upravi za šume preko 50 odsto ljudi sljedeće godine ide u penziju. Organi treba da rade svoj posao, ali ipak mislim da se cifre o milijardama eura dramatizuju“, tvrdi Joković.

Joković je kazao da će aktuelna Vlada do 2030. godine izgraditi najveći broj infrastrukturnih projekata do 2030. godine.

Komentarisao je i izbore u Budvi za TVCG.

„Nakon izbora svi smo ostali na istom. Bili izbori – ponovili se, ista meta – isto odstojanje“, zaključio je Joković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću

Foto: Screenshot

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da institucije i bezbjednosni sektor nijesu reagovali.

Na to je burno reagovao poslanik Demokratske Crne Gore, partije koja vodi bezbjednosni sektor, Momčilo Leković, poručujući Zirojeviću „sram te bilo“.

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću.

Prethodno je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić osudio izjave pojedinaca sa jučerašnjeg protesta u Vraneškoj dolini koje ubistvo brata i sestre Madžgalj dovode u vezu sa vjerskom pripadnošću osumnjičenog Alije Balijagića.

„Svjedoci smo snimka koji kruži mrežama i koji ima elemente krivičnog djela širenja panike i lažnih vijesti. Želim osuditi takve i slične izjave i pozvati organe da osude takva djela“, kazao je Hadžić.

Zirojević je rekao da korjeni ove izjave dolaze iz Srbije, od Aleksandra Vučića.

„Tu izjavu nadležni su prećutali, zbog toga danas imamo ovakvo viđenje stvari“, kazao je Zirojević.

Vučić je početkom novembra rekao da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić „ekstremni, radikalni islamista“ i da je moguće da je to uradio jer je u kući ubijenih vidio ikone.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije