EKONOMIJA
MONSTAT
Minimalna potrošačka korpa poskupila na 830 eura
Izdaci za hranu i bezalkoholna pića su 382,6 eura, što je 1,5 odsto više u odnosu na decembar 2022. godine
Vrijednost minimalne potrošačke korpe za decembar prošle godine je, prema podacima Monstata, iznosila 830 eura, što je 3,7 odsto više u odnosu na isti period 2022.
Od toga se na izdatke za hranu i bezalkoholna pića odnosilo 382,6 eura, što je 1,5 odsto više u odnosu na decembar 2022. godine.
Izdaci za neprehrambene proizvode i usluge, u odnosu na decembar 2022. godine porasli su 5,7 odsto na 447,4 eura.
Monstat je objavio da je ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za oktobar prošle godine iznosila 824,5 eura, a za novembar 825,6 eura.
Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, potrebne četvoročlanom domaćinstvu za zadovoljavanje minimalnih potreba definisanih količinom kalorija po osobi, koja se smatra odgovarajućom da zadovolji energetske potrebe za održavanje zdravlja i obavljanja lakše fizičke ativnosti.
Minimalna potrošačka korpa je u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država 2010. godine (USDA Food Guide 2010) o minimalnoj vrijednosti kalorijskog unosa hrane u iznosu od 2,21 hiljadu kalorija dnevno po osobi.
„Vrijednost minimalne potrošačke korpe je zasnovana na podacima ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke (SB). Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge“, kazali su iz Monstata.
Za izračunavanje minimalnih izdataka koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića koriste se prosječne cijene u tekućem mjesecu i mjesečne količine u kilogramima za četvoročlano domaćinstvo.
Za izračunavanje vrijednosti korpe neprehrambenih proizvoda i usluga koriste se indeksi potrošačkih cijena (CPI).
EKONOMIJA
Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi
Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“
Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.
Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.
Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.
Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).
Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.
Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.
Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.
Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.
Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.
Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.
To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.
Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.
Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.
(Izvor: RTCG)
EKONOMIJA
Benzin i eurodizel skuplji od ponoći
Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent
Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.
Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.
Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.
Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.
„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.
Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.
Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.
Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.
„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.
Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.
„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.
Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.
„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.
Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.
„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.
Petnjici nedostaje benzinska pumpa
Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.
Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.
„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.
- HRONIKA3 дана ranije
Berane: Autom udario u ogradu, nema povrijeđenih
- HRONIKA1 дан ranije
Sudar autobusa i automobila na putu Budva – Cetinje: Vozač (31) teško povrijeđen
- DRUŠTVO3 дана ranije
Beranac Nikola Labović izabran za člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije
- DRUŠTVO6 сати ranije
U Jelovici kod Berana zaplijenjeni trupci: „Započeli smo borbu protiv šumokradica“
- DRUŠTVO3 дана ranije
Monteput donirao policiji presretač: Vozilo vrijedno skoro 50.000 eura
- POLITIKA4 дана ranije
Abazović: Đukanović se plaši!