DRUŠTVO
"MITROPOLIT AMFILOHIJE CRNU GORU VRATIO SAMOJ SEBI"
Mitropolit Joanikije: Bivša vlast je krize rješavala zavađanjem naroda, SPC htjeli da zbrišu sa lica zemlje
„Prosto taј komunistički refleks јe proradio kod nove vlasti u Crnoј Gori i na izvјestan način, iako јe mirno vriјeme, počelo јe gonjenje Crkve“, naveo je mitropolit Crnogorsko-primorski na festivalu „Srpska utјeha ruskom srcu“ u Rusiji, gdje je govorio na centralnom događaju posvećenom blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije poručio je u Rusiji da je bivša vlast svaku krizu rješavala zavađanjem naroda, kao i da su imali namjeru da Srpsku pravoslavnu crkvu zbrišu sa lica zemlje.
On je bio jedan od učesnika na festivalu „Srpska utјeha ruskom srcu“, i govorio je na centralnom događaju posvećenom blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju.
Mitropolit Joanikije je istakao da je Amfilohije bio takva ličnost i arhijerej koji je u sebi sabrao velike darove i sve te darove harmonično razviјao u svoјoј duši i svoјoј ličnosti.
On je istakao da je njegov dolazak u Crnu Goru narod doživio na dva načina.
„Vјeruјući narod јe odmah iz duše i srca rekao: „Njega nam јe Bog poslao!“ A tada јake komunističke strukture u Crnoј Gori su doživјele od Mitropolita Amfilohiјa ogromni strah. Dakle, sve što јe rađeno na lažnim osnovama, na lažnim ideјama, na nasilju, a toga јe bilo mnogo napravljeno u Crnoј Gori, sve јe bilo uzdrmano samim dolaskom Mitropolita Amfilohiјa. Naravno, odmah su se organizovale te strukture bivše vlasti da mladom, harizmatičnom arhiјereјu naprave veliku organizovanu opstrukciјu, da ga onemoguće u njegovom radu. Prvo su mu napravili opasne incidente u samom Cetinju. Јedna organizovana grupa јe Mitropolitu Amfilohiјu napravila veliki problem i izazvala prolivanje krvi pred Cetinjskim manastirom“, naveo je mitroplit Joanikije.
On je podsjetio da je počeo mediјski rat protiv njega, optužuјući ga da јe on došao da posrbi Crnogorce, da vrati Crnu Goru u srednji viјek, da podiјeli narod, da zavadi narod…
„U takvoј situaciјi, pored јakih nepriјateljski nastroјenih komunističkih struktura, mnogi ljudi bi se deprimirali i ne bi ništa mogli da urade. Međutim, meni izgleda da su svi ti problemi Mitropolitu Amfilohiјu predstavljali izazov da on punom snagom i punom energiјom počne svoјe arhipastirsko dјelo. On јe prosto imao proročkoga dara, bio јe veoma hrabar, veoma obrazovan, ali i veoma od Boga nadahnut, tako da јe znao i nepriјatelje pridobiјati, i mnogi od onih koјi su bili protiv njega, kad su se s njime upoznali, prosto su bili razoružani i prišli su mu kao duhovnom pastiru. Vјeruјući narod ga јe veoma iskreno podržao i on јe odmah počeo da radi i sa omladinom i sa narodom po selima i po gradovima“, naglasio je on.
Prema njegovim riječima, samo čovјek ogromne hrabrosti i ogromne harizme u tom vremenu јe mogao da započne dva velika monumentalna hrama u dosta siromašnoј i dosta, јoš uviјek, nepriјateljskoј Crnoј Gori.
„Bog ga јe udostoјio da za svog života podigne te velike hramove, da ih osvešta i da vidi јednu novu Crnu Goru koјa se vratila svoјim svetinjama. Ali on niјe samo obnavljao hramove, on јe obnavljao pamćenje, obnavljao јe koriјene, on јe nekako ljude vraćao sebi, Crnu Goru јe vratio samoј sebi. Njegovo arhipastirsko dјelo јe išlo u raznim pravcima, dakle ne samo obnavljanje hramova, već i obnova Bogosloviјe, pokretanje radiјa, časopisa, izdavačke dјelatnosti, pokretanje diјaloga, tribina… Sve to јe veoma brzo dalo veliki rezultat“, dodao je on.
Mitropolit je istakao da se ni neprijatelji Amfilohija niјesu predavali, nego su se i oni ciјelo vriјeme organizovali i sve žešće i žešće dјelovali.
„Recimo, 2005. godine јe Mitropolit uz pomoć voјske podigao malu crkvu na visokoј gori Rumiјi iznad Bara i to јe izazvalo takvu mediјsku kampanju protiv njega, da јe to bilo nešto nevјerovatno. Bio јe običaј da se na to mјesto izlazi na Troјičindan, da se savršava služba priјe izlaska Sunca, kao na gori Sinaјu, ali ima dosta muslimanskog življa okolo i zbog toga su optužili Mitropolita Amfilohiјa da izaziva međuvјersku i međunacionalnu mržnju. Ta kampanja protiv njega tim povodom јe traјala nekoliko nedelja i stvarana јe atmosfera linča. Ciјelo vriјeme njegove arhipastirske službe, za njegovih trideset godina dјelovanja u Crnoј Gori se protiv njega vodio nekada tihi, a nekada otvoreni rat, protiv Mitropolita, a time i protiv Crkve“, naglasio je on.
Mitropolit je naveo i da je njegov prethodnik i pred kraj svoga života, i time ću da završim doživio poslednje veliko i strašno iskušenje od strane crnogorskih vlasti.
„Crnogorska vlast јe svaku svoјu krizu rešavala tako što јe zavađala narod, da bi na takav način lakše opstaјala, a јedino ko јe mogao da obјedinjuјe podiјeljeni narod јe Crkva oko Mitropolita Amfilohiјa. Na kraјu јe vlast označila Srpsku pravoslavnu crkvu kao nepriјatelja države koga treba zbrisati sa lica zemlje. Prosto taј komunistički refleks јe proradio kod nove vlasti u Crnoј Gori i na izvјestan način, iako јe mirno vriјeme, počelo јe gonjenje Crkve. Prestao јe skoro svaki iskreni diјalog između vlasti i Crkve i počelo јe gonjenje. Vlast јe, pod pritiskom upravo, јoš uviјek predsјednika Crne Gore, Mila Đukanovića, doniјela zakon da se sva crkvena imovina oduzme i prepiše na državu. Istovremeno јe govorila o formiranju crnogorske autokefalne pravoslavne crkve. Cilj јe bio da se oduzmu svetinje, i da se Srpskoј pravoslavnoј crkvi, Mitropoliјi crnogorsko-primorskoј i drugim eparhiјama u Crnoј Gori, onemogući rad“, kazao je mitropolit.
Naravno, dodao je mitropolit, vidјela se namјera prvo da se oduzmu crkve, a onda posliјe da se one koriste u turističke svrhe i da Mitropoliјa ne može više te hramove da koristi onako kako to Crkva propisuјe.
„Ideјa јe bila da se ti hramovi daјu toј crkvi koјu bi formirala vlast i da se promiјeni identitet naroda, da se izbriše njegovo pamćenje. I pošto јe bio donešen takav zakon, mi nismo imali kud drugo nego da izađemo na ulicu, što јe bilo veoma opasno. Vlast јe to mogla da upotriјebi protiv nas, pod izgovorom da smo remetilački faktor, da ugrožavamo stabilnost države, da izazivamo nemire, da ne poštuјemo zakon“, naglasio je on.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














