Connect with us

DRUŠTVO

MITROPOLIT SLUŽIO PARASTOS ŽRTVAMA NATO BOMBARDOVANJA SRJ

Mitropolit Joanikije: Naša obaveza je da upišemo imena svih postradalih iz Crne Gore u borbi za Kosovo i Metohiju

„Tom spisku se obavezno pridodaju i nevine žrtve troje odraslih i troje djece na murinskom mostu postradalih, koje mi pamtimo kao hristolike žrtve“, kazao je vladika

Povodom 23 godine od početka NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore, tadašnje SRJ, danas, 24. marta 2022. godine, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije odslužio je u Cetinjskom manastiru pomen svim nevino postradalim žrtvama NATO agresije.

U svojoj besjedi Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije je ocijenio da je 24. mart, početak NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, strašni datum u našoj novijoj istoriji te da po mnogo čemu podsjeća na 6. april 1941. kada je bombardovana od strane nacifašista Kraljevina Jugoslavija, naša otadžbina, koja je tom prilikom i porobljena:

„Udružene zemlje NATO pakta, kršeći međunarodno pravo i savezništvo koje smo imali sa zapadnim zemljama u ranijim ratovima, izvršile su najstrašniji zločin nad našim narodom i našom zemljom za 78 dana bombardovanja najsavremenijim oružjem. Od toga nosimo duboke traume, naročito zato što nijesmo kod zapadnih zemalja našli, osim časnih pojedinaca, nikakvog razumijevanja kao narod nego smo bili ocrnjeni, ali samo sa ciljem da se naša zemlja ponizi i da se ostvare ciljevi agresora na našu otadžbinu“, kazao je mitropolit.

Podsjetivši na žrtve NATO bombardovanja, vladika je istakao da su se vojnici, koji su postradali u ratu hrabro braneći zemlju, žrtvovali za odbranu svojih ognjišta i svetinja i svoje otadžbine. Ta žrtva podnešena za bližnje je, po riječima Gospodnjim, najveći dokaz ljubavi i to je hristolika žrtva.

„Nema veće ljubavi od ove, govori Gospod, nego ko život svoj položi za bližnje svoje. Prolivena je nevina krv i naših vojnika, ali i nevina krv djece. Mi ovdje u Crnoj Gori najčešće pominjemo žrtve iz Murine, jer smo vidjeli to zgarište našim očima i znamo te porodice. Danas ta djeca koja su postradala na Murinu: Miroslav, Olivera i Julija, već bi bili roditelji, da je Bog dao već bi njihova djeca išla u školu. To troje djece i troje odraslih sa Murine upisani su među nevine hristolike žrtve i pribrojali se onim žrtvama, onoj djeci, starcima, majkama, koji su baš u tim krajevima stradali od nacističkih SS divizija 1943. godine“, naglasio je on.

Objašnjavajući zašto je tokom službe pomenut veliki broj vojnika – Crnogoraca, koji su tokom 1998-1999, braneći naš narod na Kosovu i Metohiji od albanskih terorista, dali svoje živote, naglasio je da trećina porodica u Crnoj Gori, ako ne i više, ima porodično predanje, a za mnoge je i dokazano, da potiču sa Kosova.

„Njegoš je Crnu Goru nazvao kosovskim zbjegom, gdje se narod skrio da bi sačuvao iskru slobode, iskru časti i dostojanstva, iskru prave istinite vjere. I u Crnoj Gori se živjelo za oslobođenje Kosova. Toliko se pjevalo u Crnoj Gori o Kosovu, a, naravno, ne može se pjevati po diktatu nego se pjeva iz srca, naročito u doba kralja Nikole, koji je i sam pjevao himnu Onamo, ‘namo, za brda ona, koja je jedna od najljepših himni posvećenih Kosovu“, besjedio je Mitropolit Joanikije.

Osvrnuo se na tadašnje oslobođenje Metohije i kazao da se njegovalo to pamćenje da je Metohija oduvijek pripadala Staroj Zeti i da Crna Gora na nju ima pravo pa se i mnogo naroda kasnije naselilo tamo, vraćajući se na svoja stara ognjišta koja su napustili poslije Kosovske bitke.

„I mnogo rodbine naše je tamo stradalo. I, naravno, ljudi su poštovali i svoju državu koja je od njih tražila da branme svoju zemlju“, kazao je on.

Kazao je da je naša obaveza da zapišemo sva imena postradalih iz Crne Gore u borbi za Kosovo i Metohiju.

„Da ih unesemo u pomenik za molitveno pominjanje svih tih junaka i svih tih žrtava. Tom spisku se obavezno pridodaju i nevine žrtve troje odraslih i troje djece na murinskom mostu postradalih, koje mi pamtimo kao hristolike žrtve. A one su za zemlje NATO pakta bile samo kolateralna šteta. Po prvi put smo čuli takvu formulaciju, ponižavajuću i neljudsku, bezosjećajnu. I niko od nas ne može tražiti da mi prihvatimo da su djeca, koja stradaju nevino – kolateralna šteta”, poručio je Mitropolit crnogorsko-primorski – naglasio je mitropolit

Vladika je rekao da ovome spisku treba pridodati i sve one koji su postradali od albanskih terorista na Kosovu i Metohiji poslije bombardovanja.

„Mnogo ih je na tome spisku, počevši od djece i omladine iz Peći, Goraždevca i sa cijelog Kosova i Metohije. Sve je to naša rodbina, sve su to naši najbliži jer su se svojom žrtvom i svojom nevinom krvlju upisali zajedno sa kosovskim mučenicima, zajedno sa vitlejemskom djecom, zajedno sa novim mučenicima postradalim od nacifašističke ruke. I njih ne smijemo zaboraviti“, naglasio je on.

Poručio je da je pored Vidovdana današnji dan najpogodniji da ih pominjemo zajedno.

„I vidjećete da će to biti veliki spisak postradalih. Koliko je tek prognanih! Koliko je tek onih čije je srce prepuklo kada su bili prognani sa Kosova i Metohije! I za njih se takođe treba Bogu moliti“, kazao je vladika.

Kazao je da mnogi od Crkve očekuju da ne pominje agresiju NATO pakta na SRJ.

„Mi smo narod koji njeguje pamćenje i ne možemo zaboraviti. A ne možemo ni ne pominjati. Još je užasnije što od nas očekuju da zaboravimo žrtve. Crkva nikada ne zaboravlja one koji su nevino postradali za krst časni i slobodu zlatnu, za svoju vjeru i za svoju otadzbinu. I vršićemo ovaj pomen i svjedočićemo i govorićemo. Nije to jedini put kada smo stradali u našoj istoriji – sva je naša dugotrajna istorija ispunjena stradanjem. I treba da pamtimo i stara i nova stradanja. Narod koji zaboravlja, on gubi pamćenje i sjećanje na svoje korijene i postaje kao tikva bez korijena“, upozorio je mitropolit Joanikije.

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije