Connect with us

DRUŠTVO

MITROPOLIT SLUŽIO PARASTOS ŽRTVAMA NATO BOMBARDOVANJA SRJ

Mitropolit Joanikije: Naša obaveza je da upišemo imena svih postradalih iz Crne Gore u borbi za Kosovo i Metohiju

„Tom spisku se obavezno pridodaju i nevine žrtve troje odraslih i troje djece na murinskom mostu postradalih, koje mi pamtimo kao hristolike žrtve“, kazao je vladika

Povodom 23 godine od početka NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore, tadašnje SRJ, danas, 24. marta 2022. godine, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije odslužio je u Cetinjskom manastiru pomen svim nevino postradalim žrtvama NATO agresije.

U svojoj besjedi Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije je ocijenio da je 24. mart, početak NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, strašni datum u našoj novijoj istoriji te da po mnogo čemu podsjeća na 6. april 1941. kada je bombardovana od strane nacifašista Kraljevina Jugoslavija, naša otadžbina, koja je tom prilikom i porobljena:

„Udružene zemlje NATO pakta, kršeći međunarodno pravo i savezništvo koje smo imali sa zapadnim zemljama u ranijim ratovima, izvršile su najstrašniji zločin nad našim narodom i našom zemljom za 78 dana bombardovanja najsavremenijim oružjem. Od toga nosimo duboke traume, naročito zato što nijesmo kod zapadnih zemalja našli, osim časnih pojedinaca, nikakvog razumijevanja kao narod nego smo bili ocrnjeni, ali samo sa ciljem da se naša zemlja ponizi i da se ostvare ciljevi agresora na našu otadžbinu“, kazao je mitropolit.

Podsjetivši na žrtve NATO bombardovanja, vladika je istakao da su se vojnici, koji su postradali u ratu hrabro braneći zemlju, žrtvovali za odbranu svojih ognjišta i svetinja i svoje otadžbine. Ta žrtva podnešena za bližnje je, po riječima Gospodnjim, najveći dokaz ljubavi i to je hristolika žrtva.

„Nema veće ljubavi od ove, govori Gospod, nego ko život svoj položi za bližnje svoje. Prolivena je nevina krv i naših vojnika, ali i nevina krv djece. Mi ovdje u Crnoj Gori najčešće pominjemo žrtve iz Murine, jer smo vidjeli to zgarište našim očima i znamo te porodice. Danas ta djeca koja su postradala na Murinu: Miroslav, Olivera i Julija, već bi bili roditelji, da je Bog dao već bi njihova djeca išla u školu. To troje djece i troje odraslih sa Murine upisani su među nevine hristolike žrtve i pribrojali se onim žrtvama, onoj djeci, starcima, majkama, koji su baš u tim krajevima stradali od nacističkih SS divizija 1943. godine“, naglasio je on.

Objašnjavajući zašto je tokom službe pomenut veliki broj vojnika – Crnogoraca, koji su tokom 1998-1999, braneći naš narod na Kosovu i Metohiji od albanskih terorista, dali svoje živote, naglasio je da trećina porodica u Crnoj Gori, ako ne i više, ima porodično predanje, a za mnoge je i dokazano, da potiču sa Kosova.

„Njegoš je Crnu Goru nazvao kosovskim zbjegom, gdje se narod skrio da bi sačuvao iskru slobode, iskru časti i dostojanstva, iskru prave istinite vjere. I u Crnoj Gori se živjelo za oslobođenje Kosova. Toliko se pjevalo u Crnoj Gori o Kosovu, a, naravno, ne može se pjevati po diktatu nego se pjeva iz srca, naročito u doba kralja Nikole, koji je i sam pjevao himnu Onamo, ‘namo, za brda ona, koja je jedna od najljepših himni posvećenih Kosovu“, besjedio je Mitropolit Joanikije.

Osvrnuo se na tadašnje oslobođenje Metohije i kazao da se njegovalo to pamćenje da je Metohija oduvijek pripadala Staroj Zeti i da Crna Gora na nju ima pravo pa se i mnogo naroda kasnije naselilo tamo, vraćajući se na svoja stara ognjišta koja su napustili poslije Kosovske bitke.

„I mnogo rodbine naše je tamo stradalo. I, naravno, ljudi su poštovali i svoju državu koja je od njih tražila da branme svoju zemlju“, kazao je on.

Kazao je da je naša obaveza da zapišemo sva imena postradalih iz Crne Gore u borbi za Kosovo i Metohiju.

„Da ih unesemo u pomenik za molitveno pominjanje svih tih junaka i svih tih žrtava. Tom spisku se obavezno pridodaju i nevine žrtve troje odraslih i troje djece na murinskom mostu postradalih, koje mi pamtimo kao hristolike žrtve. A one su za zemlje NATO pakta bile samo kolateralna šteta. Po prvi put smo čuli takvu formulaciju, ponižavajuću i neljudsku, bezosjećajnu. I niko od nas ne može tražiti da mi prihvatimo da su djeca, koja stradaju nevino – kolateralna šteta”, poručio je Mitropolit crnogorsko-primorski – naglasio je mitropolit

Vladika je rekao da ovome spisku treba pridodati i sve one koji su postradali od albanskih terorista na Kosovu i Metohiji poslije bombardovanja.

„Mnogo ih je na tome spisku, počevši od djece i omladine iz Peći, Goraždevca i sa cijelog Kosova i Metohije. Sve je to naša rodbina, sve su to naši najbliži jer su se svojom žrtvom i svojom nevinom krvlju upisali zajedno sa kosovskim mučenicima, zajedno sa vitlejemskom djecom, zajedno sa novim mučenicima postradalim od nacifašističke ruke. I njih ne smijemo zaboraviti“, naglasio je on.

Poručio je da je pored Vidovdana današnji dan najpogodniji da ih pominjemo zajedno.

„I vidjećete da će to biti veliki spisak postradalih. Koliko je tek prognanih! Koliko je tek onih čije je srce prepuklo kada su bili prognani sa Kosova i Metohije! I za njih se takođe treba Bogu moliti“, kazao je vladika.

Kazao je da mnogi od Crkve očekuju da ne pominje agresiju NATO pakta na SRJ.

„Mi smo narod koji njeguje pamćenje i ne možemo zaboraviti. A ne možemo ni ne pominjati. Još je užasnije što od nas očekuju da zaboravimo žrtve. Crkva nikada ne zaboravlja one koji su nevino postradali za krst časni i slobodu zlatnu, za svoju vjeru i za svoju otadzbinu. I vršićemo ovaj pomen i svjedočićemo i govorićemo. Nije to jedini put kada smo stradali u našoj istoriji – sva je naša dugotrajna istorija ispunjena stradanjem. I treba da pamtimo i stara i nova stradanja. Narod koji zaboravlja, on gubi pamćenje i sjećanje na svoje korijene i postaje kao tikva bez korijena“, upozorio je mitropolit Joanikije.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Šef beranske policije: Šćepanović naredio dodatni oprez u Beranama jer postoji rizik od terorizma

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane, Željko Babović

Policija u Beranama

Odgovarajući na pitanja odbornika u beranskom parlamentu, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane Željko Babović saopštio je da je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naredio dodatan oprez u tom gradu, jer postoji rizik od terorizma, piše RTCG. On je ovo izjavio u odgovoru na pitanja odbornika Vidoja Rmuša i Martina Kljajića, koje je interesovalo zašto policija u Beranama šeta naoružana puškama.

„To je nalog direktora Uprave policije, zato što postoje obavještajni podaci zbog krize na Bliskom istoku, da može doći do eskalacije radikalnih sukoba i moramo biti spremni. Ne možemo čekati da neko puca tu u centru grada ili vrši neki teroristički akt, da mi pođemo u policiju i uzmemo pušku“, istakao je on.

Najviše pažnje na sjednici posvećeno je informaciji o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti.

„Dogodilo se jedno teško ubistvo, izvršeno 70 krivičnih djela, 64 puta narušen je javni red i mir“, kaže Babović, i dodaje da ovaj povećani broj narušavanja nije odraz lošeg stanja javnog reda i mira, nego povećanog profesionalizma policijskih službenika.

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Željko Babović.

Da li je tačno da je samo kod jednog lica tokom pretresa pronađeno 17 pušaka, zanimalo je odbornika Vidoja Rmuša.

„Ako imate dovoljno novca, mogli ste da se naoružate kao Rambo. I, bogami, me strah da ćete jedan dan vi prvo imati problem s Rambovima, a ne mi“, kaže Rmuš.

„Niko, dok sam ja načelnik, neće moći da dobije dozvolu, a da je operativno interesantno lice“, kaže Babović.

Policija je, rekao je, rasvijetlila slučaj bušenja guma na autima dva sveštenika eparhije Budimljansko-nikšićke.

„To bušenje guma je izvršilo lice S.M., 26 godina, sa kojim su sveštenici imali problem i koga su prijavil“, istakao je.

Da li se nešto radi po pitanju pustošenja šuma na sjeveru, interesuje odbornika Martina Kljajića.

Procjenjuje se da je Crna Gora u minuloj godini oštećena 100 miliona eura pustošenjem šuma, kaže Babović. Tri predmeta formirana su u Beranama, jedan u Rožajama.

Zato načelnik Babović poručuje.

„Ja ću ići, obećavam vam, na hapšenje u Upravi za šume u Beranama. Biće procesuiranja. Nećemo samo Upravu za šume, nego i ostale lokalne organe, jer oni ljudi koji misle da su došli na određene pozicije i da mogu da prave kombinacije, grdno su se prevarili“, istakao je on.

Uz zapošljavanje novih službenika u Odjeljenju bezbjednosti, i dalje nedostaje kadar cijeni načelnik.

„Ja bih najviše volio da imam u Berane, kao što je nekad bilo, 180 policajaca, a ja nemam. Ja imam 34 policajca manjka i 17 inspektora manjka“, kaže on.

Uz usvojenu informaciju o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti, na maratonskoj sjednici Skupštine opštine Berane prihvaćeni su finansijski izvještaji o radu brojnih lokalnih institucija i preduzeća.

Piše: Marija Barjaktarović (RTCG)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne

Isti prijeteći mejl stigao je i osnovnim školama u Podgorici, Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori

OŠ "Radomir Mitrović" u Beranama (arhiva)

Zbog dojave o bombi, jutros je evakuisan veliki broj osnovnih škola u Beranama i u Crnoj Gori, saopšteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.

Zbog dojave o postavljenoj bombi evakuisana je Osnovna škola “Radomir Mitrović” u Beranama, potvrdio je dopisnici RTCG Mariji Barjaktarević, direktor Aleksandar Vujović. Dojavu su, kaže, dobili mejlom u 7 i 25, policijske ekipe provjeravaju objekat. Nastave danas neće biti.

Kako nam je saopštio mejl je poslat na adrese još sedam škola u Beranama: OŠ “Vuk Karadžić”, “Vukašin Radunović”, u Donjoj Ržanici, Lubnicama, na Polici, kao i osnovnim školama “ Vladislav Rajko Korać” u Štitarima i “Vukajlo Kukalj” u Šekularu.

Portal RTCG je najprije dobio informaciju o dojavi o bombi u OŠ „Pavle Rovinski“ u Podgorici. Nakon toga su iz policije saznali da je cirkularni mejl stigao osnovnim školama u Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori. Dojave o postavljenim bombama stigle su u cetinjske osnovne škole „Njegoš“ i „Lovćanski partizanski odred“, javlja reporterka RTCG Milena Stanojević. Đaci i nastavnici su evakuisani i u toku je pretraga objekata.

Policija je na terenu i provjerava navode.

Uviđaj u toku…

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Aco Đukanović: Tužim državu treći put, ovaj predmet će se pamtiti kao Limenka

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović

Foto: Boris Pejović

„Ovo će biti treći put da tužim državu. Ne znam ko je sudio predmet Limenka, ali kao što se on danas pominje svaki dan, tako će se za nekoliko godina pominjati i ovaj predmet kada budem tužio državu tako mi Boga i Svetoga Vasilija Ostroškog“, kazao je okrivljeni Aco Đukanović na kontroli optužnice u Osnovnom sudu u Nikšiću, gdje mu se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović.

U opširnom izlaganju posebno se zadržala na pitanju obezbjeđenja njenog brata, Milo Đukanović, osporavajući navode iz izvještaja državnih organa.

Kazala je da je Milo Đukanović od 1991. godine, kada je prvi put stupio na funkciju premijera, pa sve do 2023. godine, bez prekida bio štićena ličnost, uz obezbjeđenje koje je, kako je navela, bilo organizovano na više nivoa – vidljivo i prikriveno.

Prema njenim riječima, to obezbjeđenje uključivalo je kolone sa tri do četiri vozila, kao i pripadnike koji su djelovali diskretno, ali su bili stalno prisutni, naoružani dugim cijevima, uz pancire i kompletnu prateću opremu koja ide uz zaštitu najviših državnih funkcionera.

Navela je da su bezbjednosne procjene ukazivale na visok stepen ugroženosti, ističući da je njen brat imao čak sedam elemenata koji su ukazivali na potencijalnu prijetnju po njegov život, zbog čega je takav nivo obezbjeđenja bio kontinuiran i pojačan.

„U porodičnoj kući sam mnogo puta zaticala metke i kutije municije i sklanjala ih jer su djeca bila mala“, kazala je ona, dodajući da su pripadnici obezbjeđenja boravili ne samo u dvorištu, već i u samoj kući.Istakla je i da su se pripadnici obezbjeđenja nalazili u objektima u neposrednoj blizini kuće, uključujući i zgrade i prostor oko gimnazije koja se nalazi u blizini, gdje je, kako je navela, viđala naoružane ljude sa dugim cijevima.

„Koliko ih je bilo po dvorištu i po kući, o tome da i ne govorim“, rekla je.

Dodala je da su takve okolnosti bile svakodnevne i da je, kako tvrdi, svima bilo jasno da se radi o štićenoj ličnosti sa visokim nivoom bezbjednosnih mjera.

„Toliko o tome da Milo Đukanović nije imao zaštitu“, kazala je ona.Ona je na osnovu toga dovela u pitanje tačnost izvještaja Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, ocjenjujući ih „potpuno obezvrijeđenim“ i navodeći da sadrže „ortodoksne neistine“, posebno u dijelu koji se odnosi na prisustvo oružja i municije u porodičnoj kući.

U nastavku izlaganja, Ana Đukanović je kazala da optužnica ne sadrži elemente propisane Zakonik o krivičnom postupku, navodeći da u njoj nema obrazloženja stanja stvari, dokaza kojima se činjenice utvrđuju, niti odnosa tužilaštva prema odbrani okrivljenog.

„Ništa od toga nema u optužnici“, rekla je ona, dodajući da tužiteljka kao strana u postupku mora poštovati ista pravila kao i odbrana i okrivljeni.

Posebno se osvrnula na pitanje umišljaja, ističući da je u optužnici, kako je kazala, samo prepisana zakonska formulacija bez konkretnog obrazloženja.

„Umišljaj je ključni element krivične odgovornosti, a tužiteljka se njime suštinski nije bavila“, navela je.

Ukazala je i na balistički nalaz, prema kojem municija potiče iz 1980-ih godina, iz vremena njihovog pokojnog oca, naglašavajući da tužilaštvo taj nalaz nije adekvatno analiziralo niti ga blagovremeno dostavilo odbrani.

Đukanović je u obraćanju sudu naveo da je službenik Centra bezbjednosti Nikšić Velibor Koprivica „17 godina držao predmet“ koji se odnosi na raniju prijavu krađe iz njegove kuće, te da je tek sada, kako tvrdi, taj predmet iskorišćen u ovom postupku.

Kazao je i da je druga provala u njegovu kuću bila prije šest i po godina, ali da ni tada, kako tvrdi, nije bilo konkretnih radnji.

„Tužilaštvo u Nikšiću za 28 dana podiže optužnicu, a za 17 godina ništa nije urađeno“, rekao je on.Istakao je da mu je zaprijećena kazna od šest godina zatvora, „da mu se djeca pate“, te da smatra nezakonitim korišćenje određenih informacija koje, kako tvrdi, nijesu dostavljene ni sudu ni odbrani, a korišćene su protiv njega.

Branilac okrivljenog Slobodan Stašević predložio je da se u spise predmeta uvrste zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje stana i pomoćnih objekata u Nikšiću, naredba za pretres stana u Podgorici, kao i krivična prijava predata Specijalnom državnom tužilaštvu.

Takođe je predložio da se izvrši uvid u dokaze koje tužilaštvo nije priložilo, a nalaze se u spisima, i to izvještaj o DNK vještačenju i izvještaj o daktiloskopskom vještačenju, kao i da se saslušaju svjedoci na okolnosti porijekla municije u kući: Zoran Radević, Radosav Lješković, Željko Vukčević, Veselin Pešić, Milan Kovačević i Mihajlo Vuksanović.

Predložio je i da se pribavi kompletna dokumentacija, te da se naloži policiji u Nikšiću da, u skladu sa aktom od 20. marta, dostavi sudu i tužilaštvu cjelokupan materijal kojim raspolaže u vezi sa predmetom iz 31. avgusta 2009. godine, kao i da se vlasniku vrate četiri ukradena pištolja, tri dozvole i jedna potvrda izdata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova kojom se potvrđuje da je dobio na poklon četvrti revolver.

Sud je potom donio rješenje kojim se odbija predlog odbrane da se optuženom ukine mjera zabrane napuštanja stana, cijeneći da i dalje postoje razlozi za njeno trajanje, uz napomenu da će se svaka dva mjeseca vršiti kontrola izrečenih mjera.

Postupajući sudija Mirko Kojović kazao je da će odluka o kontroli optužnice biti dostavljena u zakonskom roku.

Aco Đukanović je novinarima nakon suđenja na pitanje novinarke hoće li danas davati izjave medijima prvo pitao odakle je, a kad je ona odgovorila „Vijesti“ on kazao „40 godina me ništa niste pitali, nemate ni moralno pravo za to, a svaki dan ste pisali o meni“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije