Connect with us

DRUŠTVO

ANKETA MONSTATA

Najveći rizik od siromaštva je na sjeveru Crne Gore: Zabrinjavajući broj djece

U riziku od siromaštva je svako treće dijete, pokazuju najnoviji podaci

Foto: Ilustracija

Skoro svako treće dijete do 17 godina u Crnoj Gori tokom 2020. godine bilo je u riziku od siromaštva, a taj procenat je i u direktnoj povezanosti sa nivoom obrazovanja njihovih roditelja, pokazali su preliminarni podaci Ankete o dohotku i uslovima života za prošlu godinu koju je objavio Monstat.

Naime, prema rezultatima ankete, u 2020. godini bilo je 85,2 odsto djece u riziku od siromaštva čiji roditelji imaju obrazovanje osnovne škole i niže, pišu Dnevne.

“Kako se povećava obrazovni nivo roditelja, tako se smanjuje procenat djece koja su u riziku od siromaštva, opadajući na 33,7 odsto kada su u pitanju djeca roditelja s obrazovanjem do nivoa srednjeg obrazovanja. Stopa dodatno opada na 7,2 odsto kada su u pitanju djeca roditelja sa stečenim višim i visokim nivoom obrazovanja”, navodi se u anketi, u kojoj je učestvovalo oko 5.200 domaćinstava.

Pol i siromaštvo

Posmatrano prema starosti, u 2020. godini osobe mlađe od 18 godina najviše su bile izložene riziku od siromaštva (32,6%), kao i oni starosti od 18 do 24 godine (25,2%).

“Najnižu stopu rizika od siromaštva u prošloj godini imale su osobe starosti 65 i više godina (15,5%)”, pokazuju preliminarni rezultati Monstatove ankete.

Posmatrano po polu, gotovo da nema razlike, jer su u riziku od siromaštva i muškarci i žene.“U 2020. godini stopa rizika od siromaštva kod muškaraca iznosila je 23 odsto, a kod žena 22,2 odsto”, piše u anketi.

Kad je riječ o populaciji starijoj od 18 godina, rezultati takođe pokazuju korelaciju između stepena obrazovanja i rizika od siromaštva, kojem su najviše izloženi oni građani sa nižim nivoom obrazovanja.

Zanimljivo je da su građani sa najnižim nivoom obrazovanja u šest puta većem riziku od siromaštva od onih s visokim obrazovanjem.

“Rizik od siromaštva u 2020. godini značajno opada sa povećanjem nivoa obrazovanja – sa 37,9 odsto za lica sa nezavršenom ili završenom osnovnom školom, preko 18 odsto za lica sa srednjim nivoom obrazovanja, na 6,1 odsto za lica sa višim i visokim obrazovanjem”, pokazali su rezultati ankete.

Ruralno i gradsko područje

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu aktivnosti ukazuje da je skoro 43 odsto nezaposlenih lica izloženo riziku od siromaštva u 2020. godini.

“Samozaposlena lica imaju veću stopu rizika od siromaštva od zaposlenih lica kod poslodavca (22,7 odsto prema 7 odsto). Kod penzionera, stopa rizika od siromaštva u 2020. godini iznosila je 12,2 odsto”, pokazuju podaci Monstata.

Očekivani su rezultati kad je u pitanju stopa rizika od siromaštva posmatrano po regionima naše zemlje.

Tako je u 2020. godini 44,5 odsto stanovnika Sjevernog regiona bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto.

“Riziku od siromaštva je bio izložen svaki treći stanovnik ruralnih područja (32,9%), dok je stopa rizika od siromaštva u gradskom području iznosila 16,9 odsto”, navodi se u anketi.

Ko može priuštiti veš mašinu, automobil, TV u boji…

Monstatova anketa obuhvatila je i stopu materijalne deprivacije, koji su pokazatelj materijalnih uslova koji utiču na kvalitet života, a koji se odnose na nemogućnost domaćinstva da priušti adekvatno zagrijavanje stana, veš mašinu, automobil, sedam dana odmora godišnje van kuće, neočekivani finansijski trošak od sopstvenih prihoda telefon, televizor u boji, meso ili ribu u obroku svaki drugi dan, rentu, ratu za stan ili drugi kredit.

Podaci pokazuju da 36,3 odsto osoba u Crnoj Gori živi u domaćinstvima koja ne mogu priuštiti najmanje tri od devet prethodno navedenih stavki.

“Stopa izrazite materijalne deprivacije od 13,5% u 2020. godini pokazuje procenat osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa ekstremne materijalne deprivacije od 10,0% u 2020. godini pokazuje procenat osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu priuštiti najmanje pet od devet stavki materijalne deprivacije”, navodi se u anketi.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije