DRUŠTVO
LJUDSKI GEST
Našao torbu punu novca i vratio je vlasniku
Uprkos insistiranju, novinar RTCG je odbio novčanu nagradu
Autor emisije na Javnom servisu i putopisac Edin Krnić još jednom je svojim sjajnim, ljudskim gestom izazvao pažnju. Krnić je sinoć u prostorijama „Multikoma“ u Podgorici našao torbu punu novca i potom je vratio vlasniku.
Krnić je za Portal RTCG ispričao da je sinoć oko 20 časova u „Multikomu“ našao kesu punu novca, i odmah tražio pomoć osoblja da se utvrdi kome ta torba pripada.
„Pogledali smo snimke sa nadzornih kamera i utvrdili da je turski državljanin Yunus Can, inače sa prebivalištem u Crnoj Gori, sinoć prilikom trgovine u ‘Multikomu’, nemarno spustio torbu sa novcem na pult gdje su izloženi mobilni telefoni, a kako je rekao da se ne sjeća da je to uradio, bio je mišljenja da novac ima kod sebe. Ja sam našao tu torbu i pozvao Veselina Pajovića, radnika ‘Multikoma’ koji je na moje insistiranje odmah provjerio nadzorne kamere i onda je u konsultaciji sa kolegama došao do zaključka da je torbu izgubio Yunus Can, njihov redovni mušterija. Na veliku njegovu sreću, ‘Multikom’ je imao njegov kontakt, i odmah sam ga pozvao da dođe i uzme torbu. Bio je zbunjen jer nije znao da je izgubio novac, nije znao o čemu se radi i mislio je da je to neka neslana šala. Ali nakon sat vremena, Yunus Can se javio i rekao da je izgubio tobru sa novcem. Dogovorili smo se da mu torbu vratim, i to smo uradili u prostorijama ‘Multikoma’. Kada sam mu vratio novac, bio je neizmjerno zahvalan jer je to bio novac njegove kćerke Ipek“, ispričao nam je Krnić, autor poznate emisije „Oko svijeta sa Edinom Krnićem“ na RTCG.
Uprkos insistiranju, Krnić je odbio novčanu nagradu.
„Posebno me raduje što je Yunus Can neizmjerno zahvalan imajući u vidu da je odabrao Crnu Goru za život sa svojom porodicom. Njegove dvije kćerke su učenice podgoričke osnovne škole. Time je i zaključio da život u Crnoj Gori provodi sa dobrim ljudima i da može računati na podršku“, kazao je Krnić, opisujući ovaj događaj.
DRUŠTVO
Nevjerovatno: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda u Podgorici propala u krivičnu pisarnicu
Tokom nezgode nije bilo povrijeđenih, a nije poznato ni kolika je šteta pričinjena i da li je uništen sudski materijal
U zgradi Višeg sudu u Podgorici u četvrtak se dogodio incident kada je iz toaleta sa prvog sprata propala wc šolja usred kancelarije gdje se nalazi krivična pisarnica.
„Obrušio se dio plafona u krivičnoj pisarnici, zbog povezanosti navedene prostorije sa toaletom koji se nalazi iznad. Sanacija je u toku, koju vrši Uprava za imovinu, u hitnom postupku“, kazala je „Vijestima“ samostalna savjetnica za ofnose s medijima Višeg suda Marija Raković.
Tokom nezgode nije bilo povrijeđenih, a nije poznato ni kolika je šteta pričinjena i da li je uništen sudski materijal.
Za adaptaciju zgrade, koja je počela prošlog ljeta, ugovoreno je nešto više od 1,3 miliona eura.
Rekonstrukcija je bila dio projekta „Unaprijeđenje efikasnosti sudstva“ kojim su rekonstruisane i adaptirane i zgrade osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama, kao i zgrada Osnovnog i Višeg suda u Bijelom Polju.
Investitor je bila Uprava za kapitalne projekte, vrijednost radova iznosila je oko 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena kroz finasijsku podršku Evropske unije.
Velike suše ugrozile su usjeve kafe u Brazilu i Vijetnamu, koji su najveći svjetski proizvođači te biljke, a potencijalna nestašica kafe ne zaobilazi ni Crnu Goru.
Kafu je ovih dana teško nabaviti, a to potvrđuju i vlasnici crnogorskih firmi koji se bave prodajom kafe. Na velikim su mukama: kafe u nabavci čas ima-čas nema, a neizvjesno je hoće li ova nimalo zavidna situacija potrajati.
Loša je godina, a loš i rod, a sa druge strane vlasnici firmi za prodaju kafe ne žele da iznevjere svoje potrošače.
To je potvrdio i vlasnik fabrike kafe „Crnagorakop“ Slobodan Babić.
„Nijesu samo velike suše znatno uticale da poskupe transporti. Tu su i poplave u Indiji. Svjedočimo jako lošoj situaciji. Kuburimo sa svim još od početka godine“, požalio se Babić za Portal RTCG.
Cijena kafe non-stop skače, a Babić kaže da su im spas zalihe, mada se i trude da ne povećavaju cijene.
„Mi ćemo da poskupljenjem sačekati. Naša politika nije da svako malo dižemo cijene. To nije popularno. Nikad nam teže nije bilo, ali trudimo se koliko možemo da ne iznevjerimo naše potrošače“, rekao je.
Cijena kafe u podgoričkim marketima na jučerašnji dan se kretala od euro i 19 do euro i 39 centi za 100 grama. Cijena za dvesta grama kafe na rafovima stajala je od 2, 38 do 2, 70, a negdje i do 2, 99 eura.
Poskupljenje je najavljeno još krajem juna, a tada su i mediji u Srbiji objavili da će i u toj zemlji biti povećane cijene kafe.
Informaciju o poskupljenju kafe „Atlantik grupa“ komentarisala je kao opravdanu, pisala je Politika.
„Generalno govoreći, i dalje poslujemo u okruženju visokih cijena sirovina i usluga. U slučaju kafe, uglavnom, usljed slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spot tržištu, involviranosti fondova na berzama. Konkretnije, kod arabike je zbog logističkih problema dostava kafe iz Brazila kasnila od kraja 2023. godine. Fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kafe i podigli nivo berze, a time i cijenu arabike na visok nivo“, naveli su iz ove grupe.
Suša komplikuje početak sezone
U izvještaju Škole agrobiznisa Univeziteta u Sao Paulu navodi se da je sezona žetve u najvećoj južnoameričkoj zemlji Brazilu praktično ravna u odnosu na prošlu godinu.
„Izvoz je čak i porastao, aktuelna suša već komplikuje početak sljedeće sezone 2025/2026“, navodi se u izveštaju.
Brazil je, kao najvećeg svjetskog proizvođača kafe, pogodio najduži period bez padavina u više od sedam decenija, uz natprosječne temperature, što utiče na prinose te egzotične biljke, prenosi Tanjug.
I Vijetnam, drugi po veličini proizvođač u svijetu, istovremeno doživljava vrućinu i sušu, što takođe utiče na usjeve u toj zemlji.
DRUŠTVO
Štajnmiler: Beranski aerodrom imaće 3.000 radnika, najniža plata biće 1.500 eura; Rekonstrukcija bi mogla da počne na proljeće
„U planu je i izgradnja autobuske stanice u sklopu Aerodroma“, kazao je Štajnmiler
Rekonstrukcija beranskog aerodroma mogla bi da počne na proljeće naredne godine, saopštio je njemački investitor Majk Štajnmiler, koji već četiri godine pregovara sa Vladom o valorizaciji vazdušne luke. Finansije su, kaže, spremne, studija izvodljivosti – pozitivna, čeka se zeleno svjetlo izvršne vlasti.
Zapošljavaće tri hiljade radnika, najniža plata biće 1.500 eura. I za vlasnike kuća u blizini piste imaju rješenje. Kako grad nema autobusku stanicu, planiraju da je izgrade u sklopu Aerodroma.
“Mi smo spremni i samo želimo da počnemo”. Te riječi njemački investitor i pilot Majkl Štajnmiler izgovorio upravo na beranskom aerodromu obraćajući se prisutnjima na hidro-avio regati.
O reaktiviranju vazdušne luke kaže već četiri godine pregovara sa vladom.
Tim od 80 ljudi iz raznih oblasti radi na projektu, a nedavno je pokrenut sajt i objavljeno kako će izgledati aerodrom.
“Studija izvodljivosti je završena i veoma je pozitivna. Nadamo se da bi na proljeće naredne godine mogli početi sa reaktivacijom zgrade aerodroma. Finansije su spremne. Mi samo čekamo konačno odobrenje Vlade da se počne sa projektom”, saopštio je Štajnmiler.
Biće, navodi Štajnmiler, otvoreno tri hiljade radnih mjesta. Dodatne dvije hiljade radnika obećava za deceniju.
“I to što je najvažnije za ovaj dio Crne Gore i Berane, pošto znamo da su ovdje malo niže plate, najmenja plata naših zaposlenih biće 1.500 eura”, kazao je Štajnmiler.
I za građane koji žive u blizini aerodromske piste, a čije kuće bi trebalo da se ruše, njemački investitor ima fer ponudu.
“Napravićemo apartmansko naselje sa stotinu apartmana i vlasnicima kuća ponudićemo polugodišnji besplatan smještaj“, poručuje Štajnmiler.
I četiri godine već zaključana autobuska stanica u Beranama mogla bi dobiti novo ruho, ali i mjesto, pojašnjava Štajnmiler.
“Planiramo da modularno ugradimo autobusku stanicu kako bi bila dio kompleksa aerodroma”, ističe Štajnmiler.
njemački investitor Majk Štajnmilernjemački investitor Majk Štajnmiler (Foto: RTCG)
Neće trošiti struju, jer vazdušna luka neće biti priključena na mrežu crnogorskog elektrosistema. Sama će, ističe Štajnmiler, proizvoditi struju.
“Po standardima Evropske unije proizvodićemo energiju bez CO2 zagađivanja. Tako će ovaj aerodrom imati prvi CO2 free status u svijetu, dakle, biće prvi energetski nezavistan i održiv aerodrom u svijetu. Prerađivaćemo čak i kišnicu i pretvarat je u tehničku ili pitku vodu”, kaže Štajnmiler.
Opsluživaće putnike 365 dana u godini, bez obzira na vremenske uslove. Biće rezervisan za kargo letove, što je, kako kaže njemački investitor, unaprije dogovoreno.
Vlasnik kompanije “Elite Private Jet Services” preselio se u Crno Goru i osnovao novu, Aerodrom Berane d.o.o. Ukoliko, nakon brojnih neispunjenih obećanja, Štajnmiler posrnulog feniksa podigne iz pepela, voljenijeg zeta, Beranci neće imati.
Piše: Marija Barjaktarović
(Radio Crne Gore)
- HRONIKA13 сати ranije
Udes na putu Kolašin – Mateševo: Jedna osoba povrijeđena
- POLITIKA11 сати ranije
Pogledajte ko čini Odbor povjerenika u Opštini Berane nakon uvođenja prinudne uprave
- DRUŠTVO3 дана ranije
Mali naučnik iz Berana: Osmogodišnji Bogdan Radusinović čudo od djeteta
- DRUŠTVO2 дана ranije
Štajnmiler: Beranski aerodrom imaće 3.000 radnika, najniža plata biće 1.500 eura; Rekonstrukcija bi mogla da počne na proljeće
- DRUŠTVO1 дан ranije
Prijeti nestašica kafe Crnoj Gori
- HRONIKA1 дан ranije
Rožajka ostaje u pritvoru: Bivšeg supruga udarala vazom, policajca nogom