DRUŠTVO
BIVŠA PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA I GRADONAČELNIK PODGORICE
„Ne predajemo se ološima i četničkoj bagri! Svaki dan ih treba gađati“: Ovako su Medenica i Mugoša komentarisali nakon izbora 2020.
Iz transkripata razgovora izuzetnih iz telefona Medenice nakon što je uhapšena, vidi se da su njih dvoje razmijenili na stotine poruka tokom te, ali i godina prije i poslije…

Nekadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša poručivao je nakon izbora 2020. godine da se neće predati “bagri četničkoj” i “da ih svaki dan treba gađati”.
To je činio krajem 2020. godine, u komunikaciji sa tadašnjom predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom.
Iz transkripata razgovora izuzetnih iz telefona Medenice nakon što je uhapšena, vidi se da su njih dvoje razmijenili na stotine poruka tokom te, ali i godina prije i poslije…
Mugoša juče nije odgovorio na pozive i poruke novinara “Vijesti”.
“Bagru četničku” pominju nakon što je direktorica Kliničkog centra Ljiljana Radulović smijenila medicinsku direktoricu te zdravstvene ustanove, Marinu Ratković.
Istovremeno, Medenica mu prosljeđuje pismo podrške njegovoj sestri – dr Ratković, čiju objavu u “Pobjedi” je, kako tvrdi, prethodno stopirala, jer ljekarka nije bila saglasna sa publikovanjem.
“…Ne bi je za to pitao, a naročito poslije današnjeg ciničnog a sramnog saopštenja KCCG. Pročitah na CDM, a zaključak je neuspjelo pranje prljavih ruku. Ovo bi moglo biti kao melem za njihovu reakciju. Pročitaj pa mi javi”, šalje joj Mugoša 27. decembra 2020.
Medenica odgovara da je pročitala i u tom kontekstu novi menadžment KCCG naziva “ološi”, a potom na Mugošin nagovor, ipak, šalje pismo.
“Poslah ja ‘Dnevnim novinama’. Sjutra će objaviti. Ološi, ne predajemo se tako lako. Nekada i riječ možda može više i od njihovog krsta i naše petokrake”.
Odmah potom dobija odgovor:
“Neka objavi. Kome da se predajemo, bagri četničkoj. Svaki dan ih treba gađati. Najgori su ovi uraši, mrze nas, do besvijesti. Govedo se bavi isključivo progonima, med. šikani i guranju onog ovnića iz Ulcinja”.
Pismo podrške doktorici Ratković tada je i objavljeno.
Ljekarka Ratković smijenjena je 22. decembra te godine, a na poziciju medicinskog direktora KCCG tada je postavljen dr Zoran Terzić.
“Razvaljuju državu”…
Medenica i Mugoša u kontinuitetu razmjenjuju poruke i nakon što je ona pretposlednjeg dana te godine podnijela ostavku na funkciju.
U martu naredne godine, dok komentarišu zbivanja na političkoj sceni, ali i tekstove objavljene o Mugoši, Medenica mu piše da se skroz isključila i da slabo što prati:
“Samo sporadično…”
Borac si i ne daj se bagri koja će stalno napadati, Mugoša je napisao Medenici 8. aprila 2022. godine, dan nakon što je portal Libertas objavio prepisku Miloša Medenice sa kriptovane Skaj aplikacije
Mugoša se tokom jednog od razgovora žali kako se “država razvaljuje”, ali i da su mu se okomili na sina, a potom kritikuje i partijske kolege.
“Ja sam se fiksirao, mnogo mi je žao šta se sve ovo događa. Država se razvaljuje, pa za šta sam se borio? Treba li ovdje da djeca ostaju? Okomili se na Miljana ukidaju direktorat na koji se inače pozivaju, i to prije svega ‘naši’ iako sam džabe govorio da su kontra. Da te ne davim sa glupostima. Razvaljuju i diplomatiju definitivno, brukaju državu, zastiđe”, piše joj 20. marta 2021.
Medenica tada poručuje da su oni obrukali državu, a ne nova vlast…
“Mi smo državu obrukali, jer oni ono što nijesu svojatali ne mogu ni brukati. Mi smo odgovorni za sve što se dešava našoj djeci”, piše ona i dobija odgovor:
“Slažem se potpuno…”
Miljan Mugoša, sin nekadašnjeg gradonačelnika Podgorice, u avgustu 2020. imenovan je za direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova. Sa te pozicije smijenjen je u maju naredne godine.
Prethodno, bio je savjetnik u Ambasadi Crne Gore u SAD i u Argentini.
On se našao u središtu medijske pažnje u avgustu 2009. godine kada je sa ocem Miomirom, napao novinarsku ekipu “Vijesti”, nakon što je fotoreporter pokušao da fotografiše nepropisno parkiran automobil tadašnjeg prvog čovjeka Glavnog grada.
Zbog toga je osuđen uslovno na šest mjeseci. On je zbog napada povučen sa mjesta trećeg sekretara ambasade u Vašingtonu, a kasnije je dobio angažman u Buenos Ajresu.
Optužbe
I Vesna Medenica i njen sagovornik Miomir Mugoša na optuženičkim su klupama.
Mugoši se sudi zbog optužbi da je od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao službeno lice i javni funkcioner – gradonačelnik, iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem službenog ovlašćenja, pribavio firmi “Carine” korist od 6.723.194,85 eura, a Glavnom gradu pričinio štetu u istom iznosu.
Negirao je krivicu.
Prvostepeno je oslobođen tih optužbi, ali je Apelacioni sud uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva, ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno suđenje.
Krajem prošle godine krivično vijeće kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević odbilo je predlog njegovih branilaca – da se obustavi krivični postupak protiv optuženog usljed zastare krivičnog gonjenja protiv njega.
Sa Medenicom je komunicirao i tokom trajanja prvostepenog postupka u kom je oslobođen.
Vesna Medenica optužena je da je dio kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica.
Specijalno državno tužilaštvo tu višečlanu grupu tereti za brojna krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge… U tom tužilačkom aktu, između ostalog, piše da je Medenica primala mito kako bi uticala na sudske presude, ali i pritiskala kolege da donose odluke u korist onih za koje urgira, bez obzira na stanje u spisima.
Ona je sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda, ali i nakon što je otišla sa funkcije, komunicirala sa brojnim sudijama, tužiocima i državnim funkcionerima.
Na “dnevnom redu” često su bila pitanja sudskih ili tužilačkih predmeta, ali ju je zanimalo i koji tužilac postupa po prijavama za koje se interesovala, zahtijevala je odgađanje izvršenja kazne, “naređivala” određivanje pritvora…
DRUŠTVO
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa“

U srijedu, u banjskom selu Smrduša, koje pripada Mjesnoj zajednici Trubjela, domaćinu Novaku Krivokapiću medvjed je ubio vola teškog 700 kilograma.
Kako je za „Dan“ ispričao Momčilo – Mošo Kilibarda, stanovnik sela Smrduša i Krivokapićev komšija, sve se dešavalo u cik zore.
„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa. Tu su bila i moja goveda, ali je medvjed odabrao i napao najačeg vola teškog oko 700 kilograma. Odmah sam telefonom pozvao Novaka i ispričao mu šta se desilo ispred moje kuće, na udaljenosti ne većoj od 100 metara. Pozvao sam i Vetrinarsku stanicu iz koje su mi rekli da se šteta ne može nadoknaditi jer su goveda bila na otvorenom“, priča Kilibarda i dodaje da je Krivokapić pričao da ovom volu nikakva zvjerka ne bi mogla naštetiti ali evo ipak može.
Kilibarda kaže i da je među mještanima zavladao strah jer ne prođe ni dan da medvjeda ne vide u blizini kuća.
„Ne znam šta se više čeka. Medvjeda pod hitno treba osuditi i odmah ustrijeliti, dok neko od Banjana ili Rudinjana nije glavom platio. Više kroz selo ne smijemo ići pješke, čak ni u po bijela dana već samo sa automobilima. Ja sam trenutno bez auta jer mi se pokvarilo, tako da iz dvorišta ne smijem mrdnuti. Prije dvadesetak dana jednom Delibašiću iz susjednog sela Kamensko, medvjed je ubio dvije krave, a jedna je nestala. Ovih dana po ovim našim selima po čitavu noć vukovi zavijaju, a medvjedi krstare“, navodi Kilibarda.
On smatra da je poslednji čas da se u čitavu priču uključi Lovačko društvo „Dr Zoran Kesler“ iz Nikšića.
Podsjećamo, prije petnaestak dana poljoprivredniku Radoici Mićunoviću, takođe stanovniku sela Smrduša, medvjed je usmrtio jednu i ranio drugu kravu. I tada se napad medvjeda desio u ranu zoru i to na 200 metara od kuće Mićunovića.
Mještani traže da ih država zaštitiMještani sela Smrduša i okolnih sela, udaljenih 34 kilometra od Nikšića kažu da žive u stalnom strahu od krvoločnih zvijeri koje su se izgleda namnožila na ovom području.
„Bukvalno smo na stalnom udaru medvjeda koje nam gotovo redovno napadaju stoku, uništavaju košnice i lome voćnjake. Za kratko vrijeme medvjedi su u ovim selima zaklali desetine grla sitne i krupne stoke. Počeli smo da se plašimo i za svoje živote“, ističu mještani sela Smrduša i zahtijevaju da ih država zaštiti.
„Država pod hitno treba da reaguje, da se nebi ponovio slučaj iz Pive kada je medvjed napao i teško ranio iskusnog lovca“, poručuju mještani sela Smrduša.
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
- HRONIKA3 дана ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA18 сати ranije
Berane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
- DRUŠTVO17 сати ranije
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
- HRONIKA4 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- HRONIKA2 дана ranije
Pronađeno tijelo Podgoričanke nakon tri nedjelje
- DRUŠTVO3 дана ranije
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu