Connect with us

DRUŠTVO

Neće biti priznate diplome iz Tutina

Više od 60 obrazovnih isprava neće biti priznato

Privatna ustanova iz Tutina, kojoj je 2019. zabranjen rad zbog nezakonitosti, nudila jednogodišnju prekvalifikaciju čak i u obrazovne profile iz sektora zdravstva za 1.400 eura

Sa Fejsbuk profila škole u Tutinu (ilustracija)foto: Fejsbuk/Srednja škola quot;Tutinquot;

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija neće priznati nijednu diplomu privatne Srednje škole “Tutin” u Tutinu koja je stečena od 2019. godine, kada je toj ustanovi zabranjen rad zbog nezakonitosti.

“Vijestima” je iz resora Anđele Jakšić-Stojanović potvrđeno da se radi o više od 60 takvih diploma.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apelovalo je na poslodavce da izvrše dodatne provjere obrazovnih isprava svojih zaposlenih koji su obrazovanje stekli van Crne Gore.

“Ovo je i upozorenje da je nezakonito zapošljavanje bez prethodno donijetog rješenja o priznavanju od strane ovog Ministarstva”, poručili su iz tog resora.

Anđela Jakšić Stojanović, Foto: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

Prosvjetne vlasti u Srbiji zabranile su rad Srednjoj školi “Tutin” polovinom 2019. godine, nakon prijave da se za oko 1.400 eura za jednu školsku godinu osobe mogu prekvalifikovati u medicinske sestre i tehničare, tehničare u drumskom saobraćaju, medicinske radnike u vrtićima…

“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i Zakonom o upravnom postupku, prekinulo postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava za 64 lica, koja su stekla obrazovanje u Srednjoj školi ‘Tutin’ u Tutinu, Republika Srbija, jer je navedenoj školi zabranjen rad u Republici Srbiji”, precizirali su iz MPNI.

Podsjećaju na to da je Ministarstvo prosvjete Republike Srbije 16. jula 2019. godine, toj Srednjoj škola “Tutin” u Tutinu, zabranilo rad zbog nezakonitosti u radu.

“Zbog toga nadležna inspekcija Republike Srbije nije u mogućnosti da na upit Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore izvrši provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih u navedenoj školi, odnosno ne može se utvrditi da li su predmetne diplome stečene na zakonit način. Od dana zabrane rada Srednje škole ‘Tutin’ u Tutinu, odnosno od 2019. godine, Ministarstvo nije priznalo nijednu diplomu izdatu u navedenoj školi”, odgovorili su redakciji iz MPNI.

Upitani da li u Crnoj Gori ima osoba koji sa diplomom te škole rade, posebno u državnoj upravi, iz resora Jakšić-Stojanović kažu da “MPNI nije u saznanju da li neko lice sa diplomom Srednje škole ‘Tutin’ iz Tutina, ima zasnovan radni odnos u javnom ili realnom sektoru”.

“…Upravo iz razloga što bez rješenja o priznavanju inostrane obrazovne isprave niko ne može zasnovati radni odnos sa stečenom kvalifikacijom u inostranstvu. Dakle, lice kome nije donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave ne može ostvarivati pravo na rad i po osnovu rada u Crnoj Gori”, zaključuju iz MPNI.

Vlada je, na predlog resora prosvjete, krajem prošle godine donijela odluku da Crna Gora neće priznavati diplome sa šest privatnih ustanova iz Bosne i Hercegovine sve dok tamošnji sudovi ne donesu presudu u predmetu “Klaster”, u kojem se čelni ljudi tih fakulteta i univerziteta terete za trgovinu diplomama uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, kao i menadžmenta.

Ministarstvo je do presude bosanskih sudova obustavilo postupke priznavanja obrazovnih isprava koje su u prethodnom periodu stigle sa Nezavisnog univerziteta za političke i društvene nauke, Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment “PIM”, kao i Visoke škola za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke, Univerziteta “Victoria International University” i Visoke škole “Union” iz Mostara i Internacionalnog univerziteta Brčko.

Optužnicom je, stoji na sajtu Tužilaštva BiH, pored šest ustanova, obuhvaćeno 15 osoba, uglavnom rektora, dekana i profesora na tim univerzitetima i fakultetima.

Oni se terete za trgovinu najmanje 49 visokoškolskih diploma: ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, menadžmenta…

“Prema prikupljenim dokazima, izdato je najmanje 49 visokoškolskih diploma čije će se poništenje tražiti u zakonom predviđenom postupku. Tužilaštvo BiH i SIPA su prikupili dokaze da osobe koje su nezakonito kupovale diplome, u vrlo malom obimu ili čak nikako, nisu sudjelovale u procesu školovanja na visokoškolskim ustanovama, a za kupovanje nezakonitih diploma najčešće su plaćali iznose od nekoliko hiljada eura”, stoji u potvrđenoj optužnici.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije