Connect with us

POLITIKA

DANAS KONSTITUTIVNA SJEDNICA

Nema dogovora o predsjednika Skupštine

Potencijalni partneri u budućoj vlasti do sinoć nisu bili postigli dogovor o izboru Bečića ili nekog drugog kandidata

Spajić (Evropa sad), Živković (DPS), Knežević (Za budućnost Crne Gore), Bečić (Demokrate) i Abazović (GP Ura) SHARETWEET

Skupština Crne Gore najvjerovatnije danas neće dobiti novog šefa jer potencijalni konstituenti buduće vlasti do sinoć nisu bili postigli dogovor o tome – nezvanično saznaju “Vijesti”.

To znači da je najrealnije da danas na konstitutivnoj sjednici parlamenta, nakon što bude utvrđeno da je novoizabranim poslanicima otpočeo mandat, bude određena pauza, da bi se novo rukovodstvo Skupštine biralo naknadno.

Najizgledniji kandidat za čelnika najvišeg zakonodavnog doma je lider Demokrata Aleksa Bečić, ali su iz njegove partije “Vijestima” juče nezvanično kazali da još nema dogovora da on bude izabran. Izvor lista naveo je da su Demokrate završile pregovore s Pokretom Evropa sad (PES), koji je osvojio najviše glasova na izborima, i da je sad na ostalim strankama da usaglase aranžmane s PES-om.

Demokrate su u neformalnim pregovorima prihvatile ponudu lidera PES-a Milojka Spajića o udjelu u vlasti, prema kojoj bi, osim vođenja Skupštine, trebalo da im pripadnu potpredsjedničko mjesto za bezbjednost, ministarstva odbrane, unutrašnjih poslova, turizma i pomorstva, kao i resor ekologije, održivog razvoja, šumarstva i vodoprivrede.

Iz PES-a su “Vijestima” nezvanično kazali da zasad nema dogovora o izboru predsjednika parlamenta, i da će to pitanje razmatrati kasnije, ne precizirajući kad.

Konstitutivna sjednica parlamenta zakazana je za 12 časova, i njom će predsjedavati najstariji poslanik – Milan Lekić iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).

Prema Poslovniku Skupštine, kandidata za njenog šefa može predložiti najmanje deset poslanika. Predsjednik parlamenta bira se tajnim glasanjem.

PES je preksinoć, sastankom sa predstavnicima Bošnjačke stranke (BS), završio prvu rundu zvaničnih razgovora o formiranju vlade, ali se ni nakon toga ne zna ko bi trebalo da bude dio nove izvršne vlasti. Sve partije i savezi sa kojima je PES-a pregovarao, načelno su prihvatili predlog principa tog pokret o konstituisanju vlade, u kom se, između ostalog, zagovara stvaranje kabineta proporcionalno izbornom rezultatu, sprovođenje ekonomskog programa Evropa sad 2.0, jednake šanse prilikom izbora na funkcije…

Izvor “Vijesti” iz PES-a saopštio je da im nisu sporni zahtjevi partija manje brojnih naroda da se predlog principa dopuni načelima koji se tiču položaja tih naroda i pitanja važnih za njih.

Međutim, tvrdi da imaju sumnje u pogledu predloga BS-a da vlada poštuje preporuke Venecijanske komisije (VK), jer smatraju, kako se navodi, da to može biti pokušaj opstrukcije promjena u tužilaštvu.

Iz BS-a su “Vijestima” nezvanično pojasnili da su predlog o poštovanju preporuka VK izradili kao odgovor na navode iz posljednjeg non-pejpera Evropske komisije o vladavini prava u Crnoj Gori, u kome piše da država nije uspjela da obezbijedi da ključne zakonske izmjene… “budu pripremljene u potpunosti u skladu sa evropskim standardima i mišljenjima VK, što ostaje glavna zabrinutost”. Drugi izvor tvrdi da su tu ideju ispostavili jer žele da im fokus bude na temama koje zbližavaju javnost, a ne dijele.

Predstavnici PES-a su se, osim s BS-om, sastali s funkcionerima ZBCG, Demokrata, koalicije Socijalističke narodne partije (SNP) i Demosa, te ostalih partija/saveza manje brojnih naroda – Albanske alijanse, Albanskog foruma i Hrvatske građanske inicijative (HGI). Poziv na razgovore jedino nije upućen Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i Građanskom pokretu (GP) URA.

Lider PES-a Spajić danas bi trebalo da razgovara s predstavnicima Saveza građana CIVIS, koji je na izborima bio na listi njegovog pokreta. Generalni sekretar CIVIS-a Zoran Miljanić, rekao je “Vijestima” da će on danas Spajiću prenijeti svoje viđenje principa o formiranju vlade.

On je istakao da bi novi kabinet trebalo da ima dvotrećinsku ili tropetinsku podšku u parlamentu (54 ili 49 poslanika), s obzirom na, kako je rekao, “očekivanje ispunjenja evropske agende”.

“Za nas je važan i program vlade, ali i da ona bude inkluzivna. Nije najsrećnije rješenje da je podržava 41 poslanik, jer ako želimo da ispunimo evropsku agendu, a to znači izbor tri člana Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i sedmog sudiju Ustavnog suda, neophodna je veća podrška u Skupštini. To je nešto što EU očekuje od nas – kompletiranje pravosudnih institucija”, ocijenio je Miljanić.

On je poručio da će o sastavu vlade odlučiti Spajić.

“Većinska podrška u parlamentu čini vladu stabilnom, a to nam je sad veoma važno. Kao i meritokratija – da se izaberu najbolji, a ne ministri koji će se učiti poslu”, zaključio je.

Nakon što danas bude konstituisan parlament, teći će rok od mjesec za predlaganje mandatara. Kad to bude učinjeno, mandatar će imati tri mjeseca da napravi kabinet.

U novom parlamentu 18 stranaka

U novom sazivu parlamenta biće najmanje 18 partija. Međutim, taj broj mogao bi da se poveća do formiranja vlade, kad neki poslanici s koalicionih lista podnesu ostavke na poslaničke funkcije zbog izbora u izvršnu vlast, a drugi s redosljeda na listama dođu na njihove pozicije.

PES će u novom sazivu imati 19 poslanika (plus jednog nezavisnog), DPS 17, Nova srpska demokratija devet, Demokrate sedam, BS šest, GP URA i Demokratska narodna partija po četiri, Socijaldemokrate tri, SNP dva, dok će po jednog predstavnika imati Demokratska unija Albanaca, Ujedinjena Crna Gora, CIVIS, Alternativa Crna Gora, Novska lista, Albanska Alternativa, Demokratski savez Albanaca, Forca i HGI.

Konstitutivnoj sjednici prisustvovaće najviši državni zvaničnici, predsjednici sudova, čelnici i predstavnici drugih institucija…

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đeljošaj: Svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija

„Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama“, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma

Nik Đeljošaj

Nikad nisam vjerovao da sudska odluka može biti ovoliko nepravedna, rat Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) je bio oslobodilački, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma (AF) Nik Đeljošaj na Fejsbuku, komentarišući današnju odluku Specijanog suda u Hagu.

Taj sud osudio je danas bivše vođe OVK Hašima Tačija i Jakupa Krasnićija na po 25 godina zatvora, a saoptužene Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija na 18, odnosno 13 godina zatvora, proglasivši ih krivim za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.


„Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama“, kazao je Đeljošaj.

Kako je dodao, nikad nije vjerovao da sudska odluka može biti „ovakva i toliko nepravedna“.

„Ovo je prvostepena odluka i sudski proces nije završen. Vjerujemo da će se, do potpunog okončanja procesa, dokazati nevinost svih. Rat OVK bio je samoodbrambeni, oslobodilački i pravedan. Bio je to rat za opstanak, slobodu i državu Kosovo, uz podršku naših zapadnih saveznika. Agresor ne može i ne smije biti izjednačen sa onim ko je bio prinuđen da se brani. Albanci i sami optuženi poštovali su međunarodne institucije. Niti su pobjegli, niti su se skrivali, već su se pojavili pred pravdom i svoju pravnu bitku nastaviće do kraja“, kazao je.

Đeljošaj je istakao da „svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija“, ali i da „svaki Albanac vjeruje u njihovu nevinost“.

„Sloboda i nezavisnost imaju jedan pečat: OVK i Amerika!“, poručio je.

On se osvrnuo i na svoju izjavu iz sinoćnje emisije „Reflektor“ na Televiziji „Vijesti“.

„U Crnoj Gori imamo političke partije koje učestvuju na izborima. Nema otvorenih lista. Lista koju sam predvodio imala je moje ime i prezime u nazivu. Ja zastupam politički subjekat, ali imamo odluke predsjedništva. Smatramo da glasamo o vrijednostima. Osnovne vrijednosti su jeste li poštovali međunarodne odluke sudova“, rekao je tom prilikom, komentarišući stav njegove partije da glasa za smjenu šefa parlamenta Andrije Mandića zbog saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Lider AF je poručio da „ne vrijedi komentarisati izvlačenje jedne moje izjave iz konteksta i manipulaciju njome“.

„Razgovor je bio o poštovanju odluka međunarodnih sudova od strane Albanaca, za razliku od stava druge strane. Nikada nisam vjerovao da međunarodni sudovi mogu činiti nepravdu. I Ante Gotovina je doživio nepravdu u prvom stepenu, ali je u drugom stepenu pravda pobijedila. Vjerujemo do kraja; borba za pravdu se nastavlja“, kazao je.

Uz objavu na albanskom jeziku, Đeljošaj je objavio fotografiju na kojoj je prikazana mapa Evrope, kruna od trnja (simbol koji se vezuje za Isusa Hrista) i natpis „sramota“.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević: Ako me narod fino zamoli, razmisliću o kandidaturi za predsjednika Crne Gore ili mjestu premijera

Lider DNP-a je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile

Knežević, Foto: Boris Pejović

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da bi, ukoliko ga narod „fino zamoli”, mogao da razmisli o kandidaturi za predsjednika Crne Gore.

Govoreći o svojim političkim ambicijama u emisiji „Optimista”, koja se emituje na Jutjub kanalu „Dnevnih novina Dan” i portala „Dan”, Knežević je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile. Ipak, kada je reč o mestu premijera ili predsednika države, kroz osmijeh je poručio da takvu mogućnost ne bi unaprijed odbacio.

Lider DNP-a govorio je i o manje poznatoj strani svog života – književnosti, poeziji, odrastanju u Zeti, kao i ličnoj cijeni dugogodišnjeg bavljenja politikom.

Knežević je odrastao u porodici prosvjetnih radnika, bio je odličan učenik, a sebe danas opisuje kao „štrebera iz posljednje klupe”, zainteresovanog za istoriju, sport, ali i nestašluke.

Posebno mjesto u njegovoj životnoj priči zauzima Zeta, kraj kojem pripada i kojem se neprestano vraća. O Zeti govori kroz pitanja identiteta, poljoprivrede, ukorijenjenih stereotipa i njene neraskidive povezanosti sa Podgoricom.

„Bolji sam književnik nego političar”

Književnost je, kako je istakao, u njegov život ušla mnogo prije politike. Još 1997. godine proglašen je za najboljeg mladog pjesnika Podgorice, a i danas smatra da je bolji književnik nego političar.

Njegov roman „Obala nesanice” nastao je tokom kućnog pritvora i pandemije virusa korona. Reč je o satiričnoj priči o izmišljenoj državi u kojoj se, kako je naveo, lako mogu prepoznati obrisi crnogorske stvarnosti.

Knežević je otkrio i da je mnoge pjesme napisao u avionu, ali i tokom sjednica Skupštine Crne Gore.

– Kada slušam pojedine kolege, ostaje mi da biram hoću li zaspati ili napisati pjesmu – kazao je Knežević u šaljivom tonu.

Politika mu više uzela nego što mu je dala

Govoreći o svakodnevici jednog političara, predsjednik DNP-a ocijenio je da je ona mnogo složenija od onoga što građani mogu da vide u televizijskim prenosima i javnim nastupima.

Kako je objasnio, ljudi mu se obraćaju zbog zapošljavanja, zdravstvenih problema, dugova, porodičnih sukoba, ljubavnih nedoumica i brojnih drugih životnih teškoća. Zato je, prema sopstvenim riječima, tokom političke karijere morao da bude pomalo ljekar, psiholog, bračni savjetnik, pravnik i socijalni radnik.

Iza humora, međutim, nalazi se i ozbiljna cijena političkog angažovanja. Knežević je rekao da mu je politika mnogo više uzela nego što mu je dala – od zdravlja i živaca, do zatvora, sudskih postupaka i hapšenja članova njegove porodice.

Naveo je da nikada nije umio da ćuti kada se sa nečim ne slaže, pa ni onda kada je riječ o potezima političkih partnera sa kojima dijeli vlast. Posebno je kritikovao nepotizam i privilegije u državnom sistemu, naglašavajući da treba praviti jasnu razliku između privatnog života političkih protivnika i pitanja od javnog interesa.

Knežević je u emisiji govorio i o odnosima vlasti i opozicije, evropskim integracijama Crne Gore, iskustvima iz zatvora i sudnica, kao i o životu iza političke scene.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević iz Teksasa: Traže da ostanem u Americi, oduševljeni su mojom pojavom i stajlingom

„Došao sam da učinim Crnu Goru velikom“, poručuje Knežević

Knežević, Foto: Screenshot

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javio se pratiocima na Facebooku video objavom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Knežević je obraćanje iz Dalasa u Teksasu započeo svojim prepoznatljivim pozdravom, ali ovaj put na engleskom jeziku.

Free Montenegro and you in prison, poručio je lider DNP-a.

„Veliki pozdrav iz Teksasa, tj. iz grada Dalasa gdje delegacija DNP-a u sastavu Milun Zogović, Maja Vukićević, Jovana Todorović i moja malenkost, sprovodi još jednu diplomatsku ofanzivu pod nazivom „učinimo Crnu Goru velikom““, kazao je Knežević.

Dodao je kako mu je veliko zadovoljstvo što su kao gosti pozvani da prisustvuju konvenciji Republikanske partije koja će se danas i sjutra održati u Dalasu. Kako je istakao, Knežević na konvenciji će se obratiti predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej-di Vens.

„Moram da napomenem da smo jedini politički subjekt i jedina politička organizacija iz Crne Gore koja će prisustvovati ovom veličanstvenom događaju, što najbolje govori i pokazuje kakve efekte i rezultate je imala naša prethodna posjeta u Vašingtonu koju su mnogi pokušali da omalovaže i da je predstave kao minornu“, rekao je Knežević.

Dodao je kako „u ovom trenutku jedino DNP čuva veze sa SAD i razvija ravnopravno partnerstvo, ne odstupajući ni za centimetar od ranije prokalmovanih ideoloških načela“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije