Connect with us

BALKAN I SVIJET

"RUSIJA NE MOŽE DA NAMETNE USLOVE MIRA SA UKRAJINOM"

Njemački kancelar: Reći ću Putinu da prestane da pljačka Ukrajinu

Dodao je da ruski predsjednik mora povući svoju vojsku

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je danas da je održavanje komunikacije sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od suštinskog značaja, čak i dok Moskva nastavlja svoj rat protiv susjedne Ukrajine.

„Apsolutno je neophodno razgovarati sa Putinom i ja ću to nastaviti, kao i francuski predsjednik“, rekao je Šolc u intervjuu njemačkoj novinskoj agenciji DPA.

Zapadni lideri nastavljaju diplomatske napore da okončaju rat koji je počeo 24. februara.

Šolc se dan ranije vratio iz Kijeva kako bi razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, zajedno sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, italijanskim premijerom Mariom Dragijem i rumunskim predsjednikom Klausom Johanisom.

„Kada razgovaram sa Putinom, kažem, na primjer, iste stvari koje kažem i vama“, rekao je Šolc.

On je takođe naglasio važnost razumijevanja da Rusija ne može da nametne uslove mira sa Ukrajinom.

Šolc je rekao da će Putinu reći da je pogriješio „ako zaista vjeruje da će opljačkati zemlju, onda se nada da će se vremena promijeniti i da će sve biti normalno“.

„Morate povući svoje trupe i morate pronaći sporazum sa Ukrajinom koji je prihvatljiv i ispravan za narod Ukrajine“, rekao je Šolc da će reći Putinu.

Njemački kancelar je rekao da je „optimista“ u pogledu dogovora evropskih zemalja na sledećem samitu o davanju statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini.

„Evropa je postupila jedinstveno nakon ruske agresije na Ukrajinu i tako ćemo nastaviti, tako da sam siguran da ćemo naći način da donesemo zajedničku odluku“, rekao je on za DPA.

„Moramo da prihvatimo da je to jednoglasno glasanje 27 država članica i moraćemo da pronađemo zajednički pristup, ali sam prilično optimista da ćemo uspjeti“, dodao je on.

Evropska komisija danas je preporučila da zemlje članice daju status kandidata Ukrajini i Moldaviji, a ista perspektiva se nudi i Gruziji pod dodatnim uslovima.

Evropski lideri se sastaju 23. i 24. juna.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Mediji u Srbiji: Privedeni komandant SAJ-a Igor Žmirić i nekoliko bivših i sadašnjih pripadnika JZO-a

Akcija po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu

Komandant Specijalne antiterorističke jedinice Srbije Igor Žmirić priveden je u prostorije Sektora uniutrašnje kontrole (SUK), prenosi N1.

Nova prenosi da je u istoj akciji uhapšeno najmanje pet bivših i sadašnjih pripadnika Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO).

Akcija sprovedena po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu je u toku, prenosi N1, pozivajući se na nezvaničnu potvrdu.

Pored Žmirića priveden je i njegov pomoćnik Goran Filipović, prenosi Danas.

Prema saznanjima tog medija, oni su privedeni u vezi sumnje da su ljetos, dok su bili pripadnici Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO), zlostavljali studentkinju Nikolinu Sinđelić i njene kolege u garaži zgrade Vlade Srbije.

U toku je, kako prenosi Danas, njihovo saslušanje i očekuje se da se Više javno tužilaštvo u Beogradu izjasni da li će biti zadržani do 48 sati.

Portal Nova.rs prenosi da je u akciji inspektora Sektora unutrašnje kontrole MUP-a Srbije uhapšeno najmanje pet bivših i sadašnjih pripadnika JZO-a, a da se za nekoliko njih još traga.

Po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika JZO-a, među kojima je i Milan Vuković zvani Baka, piše Nova.rs.

U pitanju su pripadnici JZO-a koji su u julu i avgustu 2025. učestvovali u intervenciji u Bulevaru kralja Aleksandra, u okolini Pravnog fakulteta.

Više studenata je tada povrijeđeno i privedeno, a policija je u jednom trenutku narušila autonomiju univerziteta jer su upali u Pravni fakultet, podsjeća se u tekstu.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Informeru zabranjeno emitovanje informativnog programa na sedam dana

Odluka Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) Srbije

Savjet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Srbije donio je odluku da televiziji Informer na sedam dana zabrani emitovanje emisije „Prve info“, u kojoj je počinjena naročito teška povreda zakona, prenosi Danas

Kako je rečeno na sjednici, moguće je da će se iste mjere odnositi i na emisije sličnog formata, a o tome će odlučiti pravna služba REM-a.

To se odnosi na emisiju „Prve info“ u kojoj je voditeljka Informera, u toku predizborne kampanje, iznijela svoj politički stav.
REM je ranije pokrenuo je postupak protiv televizije Informer zbog uvredljivih komentara na račun Zorana Gavrilovića i člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića, kao i zbog emitovanja državnog dokumentarnog filma tokom emisije „Kolegijum“.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Izbori u Americi: Debakl Trampa i republikanaca, Demokratska stranka preuzela Kongres

Prema trenutnim rezultatima, Demokratska stranka ima 228 mjesta u Predstavničkom domu, a za većinu joj je bilo potrebno 218, dok republikanci imaju 139. U Senatu, demokrate će osvojiti najmanje 53 od 100 mjesta

TANJUG / AP / Joshua A. Bickel (STF)

Dvije godine pošto je Donald Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima, a Republikanska stranka preuzela kontrolu nad oba doma Kongresa, stvari su se potpuno okrenule u Sjedinjenim Američkim Državama.

Demokratska stranka će imati većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu posle takozvanih izbora sredine mandata, pokazuju projekcije rezultata.

Tramp i republikanci su pretrpjeli težak debakl, čak su izgubili i Teksas, njihovo veliko uporište.

U ovoj južnoj američkoj saveznoj državi, demokrate nisu pobjeđivale više od 30 godina, ali je sada njihov kandidat Džejms Talariko ubjedljivo pobijedio Kena Pakstona, kandidata koga je podržao Tramp.

Komentarišući preliminarne rezultate izbora, Trampova prva reakcija na njegovoj platformi Istina (Truth Social) bila je: „Da je moje ime bilo na glasačkom listiću, pobijedili bismo ubjedljivo!“.

Kada je postalo jasno da kandidati demokrata pobjeđuju u brojnim okruzima i državama koje se smatraju uporištima republikanaca, Tramp je u intervjuu za Njujork tajms ponudio novu reakciju na rezultate izbora.

Izjavio je da je „potpuno spreman da prihvati ove rezultate“ i da je posvećen saradnji sa svojim političkim protivnicima.

„Znate, rado bismo sarađivali sa njima“, rekao je.

„Možda bismo mogli da postignemo neki dogovor.“

Prema trenutnim rezultatima, Demokratska stranka ima 228 mesta u Predstavničkom domu, a za većinu joj je bilo potrebno 218, dok republikanci imaju 139.

U Senatu, demokrate će osvojiti najmanje 53 od 100 mjesta: posle pobjede kandidata Džoša Tureka na izborima u Ajovi, Demokratska stranka će imati većinu u domu čak i ako oba njena kandidata izgube u Mičigenu i Minesoti.

Osim Teksasa, republikanci su izgubili u još nekoliko država gde su tradicionalno bili jaki.

U Južnoj Karolini, Eni Endruz je pobedila aktuelnu republikansku senatorku Darlin Grejam, koju je Tramp lično izabrao da zamjeni njenog brata Lindzija Grejema, posle njegove smrti ove godine.

U Ohaju, demokrata Šerod Braun osvojio je mjesto u Senatu koje je do prije dvije godine držao sadašnji potpredsjednik Dž. D. Vens.

Ubjedljiva pobjeda demokrata bi efikasno okončala zakonodavnu agendu predsjednika Donalda Trampa i otvorila put nizu istraga o njegovoj administraciji i poslovnim poduhvatima tokom dvije godine mandata u Bijeloj kući, napominje CBS Njuz, američki partner BBC-ja.

Iz Demokratske stranke već su najavili pokretanje istraga o radu Trampa, članova njegove porodice i njegove administracije.

Šta očekivati posle pobede Demokratske stranke?

Novoizabrani kongresmeni i senatori zauzeće mjesta na Kapitol hilu početkom januara 2027. godine.

U slučaju da Demokratska stranka osvoji većinu u oba doma – a na putu je da to učini – postupak impičmenta Donalda Trampa gotovo sigurno neće rezultirati njegovim smenjivanjem sa funkcije.

To bi zahtevalo dvotrećinsku većinu u Senatu, odnosno 67 glasova, što se čini nedostižnim za Demokratsku stranku.

Međutim, većina u jednom, a posebno u oba doma Kongresa daće Demokratskoj stranci određene poluge uticaja.

Stranka sa većinom od čak i jednog glasa može da:

sabotira ili opstruiše usvajanje zakona koje je podnijela predsjednička administracija ili drugi dom;

organizuje istrage o raznim aferama Trampove administracije, pozove ključne igrače na saslušanja u odborima i ispituje ih pred kamerama;

usvoji ili odbaci prostom većinom zakone koji se odnose na budžetsko finansiranje: na primjer, uskraćivanje Trampovog finansiranja za ICE (Služba za imigraciju i carinu);

ako postoji većina u Senatu, može da ne odobri imenovanje saveznih ministara i sudija.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije