Cijena vekne hljeba bi već naredne sedmice mogla koštati 80 centi, dok će cijene pilećeg i svinjskog mesa u narednom periodu poskupiti za oko 60 odsto, najavili su juče članovi Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore (PKCG).

Predstavnik pekara Damir Papić kazao je da minimalna proizvođačka cijena osnovne vrste vekne hljeba sa novim cijenama brašna i drugim troškovima proizvodnje ne može biti niža od 64 centa, po kojoj bi mi oni mogli isporučivati hljeb trgovačkim lancima.

„Sadašnje uobičajene marže trgovaca i ostali troškovi povećavaju maloprodajnu cijenu za oko 25 odsto, što bi značilo da bi nova cijena vekne hljeba mogla iznositi oko 80 centi umjesto dasadašnjih 65 centi. Uslov svega toga bio bi da Srbija narednih dana dozvoli izvoz brašna, a u suprotnom cijene bi mogle biti i veće. Zbog smanjenih zaliha kod pekara nove cijene mogle bi početi već iduće sedmice. Pozivam trgovce i državu na dogovor i društvenu odgovornost“, naveo je Papić na jučerašnjoj sjednici odbora.

Papić je istakao da su pekari krajem prošle godine zbog zamrzavanja cijene osnovne vrste hljeba a rasta cijena brašna u jednom periodu bili na gubitku od 8 do 12 centi po vekni.

„Ima nas koji imamo ranije ugovore o snabdijevanju hljebom za vojsku, škole, bolnice, vrtiće, i sada na tim ugovorima imamo značajne gubitke zbog po- većanja cijene brašna i drugih inputa. Zbog zahtjeva da budu puni rafovi hljeba u trgovinama ne iskoristi se oko 15 odsto hljeba i ta količina se vrati, što možemo da bacimo“, kazao je Papić.

Član odbora Branko Pejović kazao je da može doći do nestašice pilećeg mesa zbog pojave ptičjeg gripa u više zemalja Evrope. Takođe, svinjsko meso na tržištu Evropske unije je u posljednjih sedam dana poskupilo za 60 odsto. Te cijene će se najvjerovatnije preliti i na Crnu Goru.

„Razlozi za ovoliki rast cijena su poskupljenja žitarica, stočne hrane i energenata, kao i sami problemi sa proizvodnjom. Ako sada naručimo pileće meso možemo ga dobiti tek 1. juna i to po većim cijenama. Potrebe za pilećim mesom u toku ljetnje sezone iznose oko 22 hiljade tona, to je teško da naši domaći proizvođači nadoknade količinom i asortimanom. I njihovi troškovi su porasli, cijena hrane za živinu povećana za oko 30 odsto. Nadam se da naši proizvođači neće ući u tu pandemiju ptičjeg gripa. Treba im pomoći da održe svoju proizvodnju da pilećeg mesa bude dovoljno. Treba ih podržati nekim mjerama“, istakao je Pejović.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Nebojša Veličković kazao je da su novim mjerama Agrobudžeta značajno povećane subvencije za stočnu i živinarsku proizvodnju, kao i na proizvodnju žitarica. On je istakao da će ukupan paket mjera Vlade uticati na smanjenje cijena, ako bude usvojen na Skupštini. Kazao je i da je Srbija veliki proizvođač žita ali i da smo mi veliki uvoznici. Kako je naveo, poljoprivreda je specifična djelatnost, fabrika na otvorenom ali ističe da trenutno nema prostora za paniku jer Crna Gora ima dovoljno mehanizama da se izbori sa trenutnim poteškoćama.

Mikan Jauković iz industrija piva i sokova „Trebjesa“ istakao je da se njima desila situacija prekida lanca snabdijevanja zbog odluke Vlade Srbije. Za sad nemaju informacije o nastavku snabdijevanja. Kako je naveo dobavljačima su puni silosi za prodaju a oni nijesu u situaciji da realizuju poslove.

Nemaju informacije hoće li Srbija izvoziti u Crnu Goru

Sekretarka odbora Lidija Rmuš kaže da su u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima privredne komore u Srbiji ali da i dalje nemaju informaciju da li će doći do otvaranja tržišta, dobijaju obećanja ali ništa zvanično. Ona ističe da smo trenutno u jednoj turbulentnoj godini što se tiče proizvođača i proizvodnje hrane.

„Zbog pandemije kovida koja je zahvatila cijeli svijet protekle dvije godine u privredi je bilo puno izazova a to je značajno uticalo u svim granam. Mi smo kao poljoprivredna grana za proizvodnju hrane ipak uspjeli da imamo znatno niži pad od bruto društvenog pada proizvodnje u Crnoj Gori. Ukupan pad je bio 15,3 odsto a u poljoprivredi je to svega 3 odsto. Poslednjih 10 godina u poljoprivredi se ulozilo oko 310 miliona eura kroz Agrobudžet tako da smo mi uspjeli u pojedinim preduzećima da postignemo visoke standarde. Međutim, pred nama su i dalje veliki izazovi“, kazala je Rmuš.