U toku su preliminarni pregovori za izgradnju druge dionice auto-puta Mateševo-Andrijevica, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija, Admir Šahmanović.

“Obezbijedili smo grant od šest miliona eura za studiju održivosti za cijeli auto-put i pripremu projektne i tenderske dokumentacije za nastavak. Studija bi trebalo da pokaže koja će dionica biti rađena sledeća“, kazao je Šahmanović na konferenciji Pojas i put – saradnja Kine i zemalja Centralne i istočne Evrope, modernizacija u kineskom stilu i nova prilika svijeta.

Šahmanović je naveo da za sada pregovaraju o 22 kilometra auto-puta koji će koštati oko 500 miliona eura.

„Ušli smo u pregovore sa Evropskom komisijom (EK) i kao rezultat imamo odobren grant od 40 odsto, 200 miliona besplatnih sredstava. Ostao bi bilo kreditno zaduženje i to sa kamatnom stopom od jedan odsto”, kazao je Šahmanović.

On je dodao da je saglasan da treba raditi na obnovljivim izvorima energije, prenosi Media Biro.

”Moramo imati alternativu za Termolektranu (TE) Pljevlja koja će biti stavljena van funkcije. Smatram da su, osim solarnih panela, obnovljivi izvori energije dobar put ka rješenju”, naveo je Šahmanović.

Prodekanka za međunarodnu saradnju, Tamara Backović, kazala je da je Ekonomski fakultet posvećen izgradnji budućih lidera.

Ona je dodala da studentska razmjena može biti dobro ulaganje u buduću saradnju dvije zemlje.

Predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić, rekla je da je u prošloj godini saradnja Kine i Crne Gore mnogo veća nego prethodnih godina.

“Kod nas postoje predrasude da je kinesko tržište daleko i da bi to naše proizvode učinilo manje konkuretnim zbog dodatnih troškova. Ali, vjerujem da postoji potencijal u izvozu. Unutrašnji dogovori i organizacija bi sigurno poboljšali izvoz naših proizvoda u Kinu. A to je samo jedan od segmenata saradnje”, kazala je Drakić.

Ona smatra da je zamajac u saradnji sa Kinom izgradnja auto-puta Bar – Boljare, i da je ulaganjenu željeznicu i luku dobra perspektiva za našu privredu.

Prema njenim riječima, ne treba zanemariti turizam jer je Kinezima Crna Gora interesantna tokom cijele godine.

Drakić je rekla da je zaštita životne sredine važna oblast kojom se bavi Crna Gora i da je Kina svojim projektima idealan partner u njenom očuvanju.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, kazao je da saradnja sa Kinom u oblasti turizma postoji, ali da je loša.

“Nezadovoljan sam saradnjom sa vladama u ovom dijelu. Njihovo nerazumijevanje je nula turista sa ovog tržišta koje ima veliki potencijal. Problem su vize, jer kineski turisti ne mogu da je dobiju online. Da se poradi na viznom rješenju, imali bi milijardu kineskih turista. Mi možemo da uradimo sve što je uradila Kina, ali zato moramo da radimo kao Kinezi”, poručio je Radulović.

Bivši nacionalni koordinator inicijative 16+1 za Crnu Goru i bivši diplomata koji je bio angažovan u Kini, Vatroslav Belan, kazao je da vizni režim nije drugačiji nego u Hrvatskoj.

“Kineski turisti apliciranjem za šengen vizu mogu ući i u Crnu Goru. Najveća korist koju je Crna Gora imala od inicijative 16+1 jeste upravo kreditni aranžman za auto-put, imajući u vidu da je on rezultat ove inicijative”, kazao je Belan.

Konferenciju su organizovali Ekonomski fakultet, China Media Group i Media Biro.

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma objavilo je nove ograničene cijene 25 osnovnih životnih namirnica u šest trgovinskih lanaca (Aroma, Franca, Voli, HDL Laković, Mega promet i IDEA).

Ti proizvodi su dio akcije „Stop inflaciji“ koja će početi u utorak.

Pogledajte spiskove antiinflacionih korpi za šest maloprodajnih lanaca koji su se do sada priključili akciji “Stop inflaciji”.

Riječ je o kompanijama: Voli, Mercator, Laković, Domaća trgovina (Aroma, City, Conto), Franca i Megapromet.

Cijene u Domaća trgovina (Aroma, City, Conto), foto: MERT

Cijene u Franca, foto: MERT

Cijene proizvoda u Voliju, foto: MERT

Cijene u Merkatoru, foto: MERT

Cijene u Megaprometu, foto: MERT

Antiinflaciona korpa, kako je ranije saopšteno, formirana je na način da sadrži najmanje po jedan artikal iz svake od 25 vrsta dogovorenih proizvoda.

Izbor konkretnog artikla iz definisane vrste proizvoda vrši sam trgovac i formira cijenu u skladu sa prethodno postignutim dogovorom sa Ministarstvom (trgovačka marža u maloprodaji ne treba da bude iznad 5 odsto, dok je trgovačka marža u veleprodaji takođe limitirana na 5 odsto).

foto: MERT

Trgovac je u obavezi da vodi evidenciju o vrstama, cijenama i zaračunatim maržama na pojedinačne artikle koji ulaze u strukturu antiinflacione korpe i na zahtjev Ministarstva iste dostavi na uvid.

Svi trgovci imaju mogućnost da prošire listu proizvoda koji ulaze u sastav antiinflacione kopre, formiraju cijene prema postignutom dogovoru i o tome vode adekvatnu evidenciju, ali trgovac ne može skraćivati listu proizvoda.

Trgovac može mijenjati artikle u okviru iste vrste proizvoda u zavisnosti od raspoloživosti i zaliha, na mjesečnom nivou.

Trgovci će artikle obilježavati na poseban način, a Ministarstvo će obezbijediti odgovarajuću promotivnu kampanju trgovaca koji pristupe ovom sistemu snižavanja cijena.

Opšti uslovi za izbor proizvoda:

• Artikal ne smije biti pri isteku roka.
• Artikal ne smije imati manjkavosti niti bilo kakva oštećenja.
• Artikal ne smije biti lošijeg kvaliteta od prosječnog kvaliteta proizvoda određene vrste.

Predviđeno je da nove, snižene cijene u skladu sa dogovorom o “antiinflacionoj korpi” stupe na snagu 21. marta i traju do kraja aprila, nakon čega će akcija biti produžena do 1. juna sa mogućnošću zamjene artikala.

Programom Evropa sad početkom prošle, a onda i nakon pregovora sindikata i Vlade, i početkom ove godine – zaposlenima u javnom sektoru plate su porasle i još će.

Sada su dobrim dijelom iste ili veće od zarada u privatnom sektoru, koji puni budžet za te iste plate. Ministar finansija Aleksandar Damjanović u tome ne vidi ništa loše.

„Ukoliko neko očekuje da javni sektor bude konkurentan i pruža odlične usluge tom istom privatnom sektoru, onda mora da zna da zaposleni u javnom sektoru moraju imati nivo zarada približno nivou zarada u privatnom sektoru. Prosto sam i svjedok bio sam da je povučeno ljudi iz državnih organa u privatne firme zbog bolje plate, boljih uslova rada, ovo je negdje i sa tog aspekta dobra stvar“, rekao je Damjanović za Televiziju Vijesti.

Loša stvar je što u javnoj administraciji radi mnogo više ljudi nego što bi trebalo, a sve se to, pa i najnovije povećanje, finansira iz državne kase, koja se puni od privatnog sektora.

„To je za jednu ozbiljnu analizu i strategiju da se optimizuje broj zaposlenih sa zaradama koje, priznaćete i nakon ovog povećanja nijesu baš tako prevelike za Crnu Goru. Ne vidim potrebu da se bilo ko uzrujava što se sada malo pokušava dostignuti jedan nivo koji je primjeren standardu bilo kog zaposlenoga koji ima ozbiljan radni staž. Sa ovim uvećanjem zarada ja očekujem i bolju motivaciju i bolji kvalitet rada“, navodi Damjanović.

Na pitanje TV Vijesti da navede primjer države u kojoj se pokazalo dobro što su plate u javnom sektoru veće od privatnog, ministar odgovara:

„Ministrica finansija u Albaniji i ona mi je takođe rekla da se priprema uvećanje zarada od 10 do 15 odsto, upravo iz razloga o kojima smo sada pričali. Prosto ne postoji sistem u kome je državni sistem dezavuisan i kaska za privatnim sektorom, jednostavno privatni sektor neće imati onda dobre usluge i ambijent koji im upravo kreira ova druga strana, to je jedna sinergija i simbioza i moramo da vodimo računa o nekom balansu“, rekao je Damjanović.

Za balans je potrebno da plate u privatnom sektoru rastu istom brzinom kao što je to slučaj sa državnim. Ipak, protesti zaposlenih u privatnom sektoru koje je država morala da preuzme, ali i onih koji mjesecima traže veće plate, pokazuju da to baš i ne ide.