Connect with us

DRUŠTVO

JEDINSTVEN AMBIJENT

Ostroška sela čekaju svoj trenutak: Uz bolju infrastrukturu ovaj kraj može procvjetati

Podostroška sela su dragulj koji tek treba da zasija. Ovdje se svake godine okupljaju vjernici i turisti iz cijelog svijeta, koje vodi vjerovanje i želja za duhovnim mirom, ali sve više i ljubitelji prirode i avanture

Manastir Ostrog

U zavjetrini stjenovitih obronaka ispod Manastira Ostrog, podostroška sela kao da su zaustavljena u vremenu. Vražegrmački kraj krije čaroliju koja podsjeća na romantične pejzaže Toskane – blage padine prekrivene vinogradima, nasadi nara i smokava, te tradicionalne kamene kuće s pogledom na prostrane zelene doline. Ovaj prostor nudi jedinstven ambijent, u kojem spoj prirodnih ljepota i kulturnog naslijeđa stvara ambijent savršen za razvoj ruralnog turizma.

Iako u sjeni monumentalnog Ostroga, podostroška sela su dragulj koji tek treba da zasija. Ovdje se svake godine okupljaju vjernici i turisti iz cijelog svijeta, koje vodi vjerovanje i želja za duhovnim mirom, ali sve više i ljubitelji prirode i avanture. Posjetioci mogu doživjeti autentičnost crnogorskog ruralnog života, uživati u netaknutoj prirodi, tradicionalnim lokalnim specijalitetima i domaćinskoj atmosferi, koja odiše gostoprimstvom i toplinom.

Pejzaž pun mogućnosti za ljubitelje prirode i poljoprivrede

Blaga mediteranska klima ovog kraja omogućava uzgoj raznovrsnih poljoprivrednih kultura, posebno vinove loze, nara, maslina i smokava. Na blagim padinama, okruženim prirodnim barijerama i daleko od gradske vreve, ovdašnja sela pružaju idealne uslove za razvoj poljoprivrednih gazdinstava, koja osim poljoprivredne proizvodnje mogu obogatiti turističku ponudu kroz vinske ture, edukativne radionice o uzgoju voća, i degustacije tradicionalnih proizvoda. Takav autentični doživljaj prirode i domaće proizvodnje postaje sve traženiji među turistima koji žele da iskuse Crnu Goru na jedan drugačiji način.

U proteklim godinama, vidljiv je porast interesovanja za smještajne kapacitete na ovom području. Pored klasičnih apartmana i kuća za iznajmljivanje, lokalno stanovništvo je pokrenulo kampove i „glamping” lokacije za ljubitelje prirode i kampovanja, što dodatno doprinosi privlačenju posjetilaca svih generacija. Ove ponude omogućavaju posjetiocima da se spoje s prirodom, istražuju planinske staze, uživaju u čistom vazduhu i u autentičnoj domaćoj kuhinji.

POGLEDAJTE:

https://www.instagram.com/reel/CuxWbuoPL8i/?igsh=a3lwcjQ2cmVmcXpn

Među sve popularnijim aktivnostima su i biciklističke i planinarske ture koje prolaze kroz slikovite predjele, pružajući posjetiocima jedinstven doživljaj Crne Gore kakav se rijetko viđa u masovnom turizmu. Mnoge porodice koje žive na ovom području sve više uviđaju priliku u turizmu, pa obnavljaju svoje domove, proširuju smještajne kapacitete i pružaju gostima priliku da iskuse svakodnevni život u crnogorskom selu. Ovo je proces koji omogućava očuvanje autentične kulture i običaja, a istovremeno doprinosi očuvanju prirodnih i kulturnih resursa.

Put L6: Žila kucavica ruralnog turizma

Ipak, jedan od ključnih izazova s kojima se suočava ovaj kraj jeste zastarela putna infrastruktura, naročito put L6, koji povezuje podostroška sela s okolnim naseljima i glavnim putnim pravcima. Izgrađen prije više od 50 godina, ovaj put je trpio različite intervencije, od proširenja željezničke pruge do unapređenja elektromreže, zbog čega je dodatno oštećen. Današnje stanje puta otežava dolazak turista i prolazak vozila kroz ovaj kraj, te negativno utiče na cjelokupno iskustvo posjete.

Unapređenje infrastrukture, posebno puta L6, otvorilo bi vrata dodatnom broju posjetilaca i omogućilo bolju povezanost sela s ostatkom Crne Gore. Osim toga, modernizacija puta donijela bi značajan napredak za lokalno stanovništvo, olakšavajući svakodnevne aktivnosti i otvarajući prostor za dodatni razvoj porodičnih biznisa, kao što su seoska domaćinstva, suvenirnice, vinarije i drugi mali preduzetnički poduhvati. Razvoj i unapređenje ovih biznisa moglo bi obogatiti ponudu Crne Gore na turističkom tržištu, pružajući posjetiocima priliku da upoznaju još jedan autentičan i specifičan dio naše zemlje.

Duh podostroških sela – spoj prirodnih ljepota i kulturnog naslijeđa

Podostroška sela odišu duhom prošlih vremena i ljepotom pejzaža kakvi se rijetko mogu sresti. Uživajući u ljepotama koje ovo područje nudi, turisti imaju priliku da urone u autentični crnogorski način života – da osjete miris svježe pečenog hleba iz peći, čuju priče o lokalnim običajima, probaju domaće proizvode i obiđu starinske vinograde. Posjetioci sve više traže iskustva koja su intimna, autentična i povezana s prirodom i kulturom, a upravo to podostroška sela mogu da ponude.

I dok se na globalnom nivou povećava interesovanje za održivi i ruralni turizam, ovaj kraj ima priliku da zauzme važno mjesto na mapi crnogorskog turizma. Očuvanje prirodnih resursa, revitalizacija tradicionalne poljoprivrede i razvoj turističkih kapaciteta koji poštuju prirodne granice sela, omogućili bi da ovaj kraj zasija kao nova destinacija za turiste koji traže mir, prirodne ljepote i autentična iskustva.

Podostroška sela imaju sve uslove da postanu prava turistička oaza u Crnoj Gori, mjesto koje privlači posjetioce željne mira, prirode i autentičnih iskustava. Rekonstrukcija puta L6 doprinijela bi ne samo olakšavanju pristupa ovoj oblasti, već i otvaranju novih prilika za razvoj lokalnog turizma i malih porodičnih biznisa. Na ovaj način, cijeli region mogao bi da se razvija, čuvajući svoje kulturno nasleđe i prirodne ljepote, a istovremeno pružajući lokalnom stanovništvu priliku za ekonomski napredak i opstanak u svojim selima.

Izvor: Volim Danilovgrad 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije