Connect with us

DRUŠTVO

SJEVER

Petnjica je jedini grad u Crnoj Gori gdje nema autobusa

Stanovnici su prepušteni taksistima

Petnjica

Opština Petnjica je nakon uvođenja stečaja u beransko autoprevozno preduzeće “Simon vojaž” ostala jedini grad ne samo na sjeveroistoku, već i u čitavoj Crnoj Gori, prema kojem ne postoji nikakav autobuski prevoz, i čiji stanovnici su prepušteni taksistima.

Do gašenja ovog preduzeća, čiji suvlasnik je bio funkcioner Demokratske partije socijalsita, porijeklom iz Petnjice Mehmed Adrović, prema Petnjici i bihorskim selima postojale su čak tri autobuske linije – za Petnjicu, za selo Bor, kao i za mjesni centar Trpezi.

Mještani ovog kraja ističu da su zbog toga stanovnici petnjičke opštine prinuđeni da se sami snalaze kada je prevoz do Berana, Rožaja i Bijelog Polja u pitanju.

“Na području Petnjice prije četiri decenija imali smo daleko uredniji i organizovaniji prevoz putnika i đaka, nego danas. Apelujem na nadležne da što prije preduzmu nešto po ovom pitanju i omoguće mještanima petnjčkih sela bar najosnovnije uslove za život jer, ako se nastavi ovakvim tempom naši krajevi će ubrzo ostati pusti”, kaže stanovnik Petnjice i odbornik u lokalnom parlamentu, Zaim Ličina.

Stanovnici Bihora ističu da je iz centra Petnjice nemoguće otići gradskim ili međugradskim prevozom, osim sa privatnim automobile, koji nemaju baš svi stanovnici, a posebno ne stariji, pa im preostaje kao mogućnost jedino da koriste taksi usluge.

Jedna od najjeftinijih taksi firmi u Beranama, kojih ima čak šest ili sedam, do Petnjice vozi u jednom pravcu 10 eura.

“Do Trpezi cijena u jednom pravcu je 14 eura, do sela Bor 20 eura, a do Savin Bora 25 eura”, kazao je Portalu RTCG jedan od taksi vozača.

On je rekao da nije isključeno da cijene budu i povećane poslije posljednjeg poskupljenja cijena goriva.

“Ne želim da se reklamiram, ali tvrdim da smo mi najeftiniji. Samostalni taksisti su mnogo skuplji. Ali, ljudi su prinuđeni da koriste usluge, jer nemaju drugog načina da dođu do Berana, gdje su sve značajnije institucije, i posla imamo čak i previše”, kazao je taj vozač taksija.

Odbornik Ličina podsjeća da na području Petnjice živi veliki broj ljudi koji su u poodmaklim godinama zbog nedostatka autobuske linije do Berana često ne mogu doći do ljekara i dobiti adekvatnu ljekarsku pomoć.

“A nemaju svi auta i nemaju ni svi novca za taksi”, kazao je Ličina.

On smatra da su zbog ovakve situacije stari i bolesnu uskraćeni da ostvare elementarno pravo na zdravstvenu zaštitu.

“Ovaj problem bi se mogao riješiti donošenjem odluke po kojoj bi se regulisao prevoz do najudaljenijih mjesta kombi vozilima, uz određene uslove. Mi vjerujemo da bi ovakvo rješenje bilo od velike pomoći građanima”, smatra Ličina.

Nakon stavljanja ključa u bravu u “Simon vojaž” nisu u mnogo boljoj poziciji ni stanovnici drugih gradova u regionu, ali iz iz tih gradova, ili kroz te gradove idu makar prolazne autobuske linije.

Ako neko ne može čekati prolazne autobuse, koji ih možda neće ni primiti zbog broja mjesta, onda su i oni prinuđeni da koriste taksi usluge.

“Od Gusinja do Berana cijena taksija je trenutno 25 eura u jednom pravcu, od Plava 20, od Adnrijevice 8, a od od Rožaja do Berana je cijena 15 eura. Cijene prema Bijelom Polju naglo skočile nakon početka radova na putu Ribarevine – Berane, gdje zbog pet zastoja i čekanja taksisti najčešće neće da voze, ili voze po cijeni koja je sa 16 skočila na 20 eura u jednom pravcu”, kazalu su našem portalu u toj beranskoj taksi firmi.

Osim što je u Beranama Kliničko bolnički centar za sjever, u ovom gradu nalazi se osnovni sud i Osnovno državno tužilaštvo koji pokrivaju i opštine Petnjicu i Andrijevicu. U Beranama je i Visoka medicinska škola, kao najveći broj srednjih škola.

U Bijelom Polju, sa druge strane, nalaze se skoro sve značajnije institucije, počevši od Višeg suda i Višeg državnog tužilaštva, Komisije za restituciju za sjever, Centra bezbjednosti, sjedišta ANB i drugih, tako da je frekvencija putnika u ovom regionu Crne Gore veoma velika.

Nedostatak lokalnog javnog prevoza, uprkos ovim podacima, ne zabrinjava ni stečajnu upravu “Simon vojaža” koja je mogla organizovati prevoz makar na tim linijma u cilju javnog interesa, a ne zabrinjava, čini se, mnogo ni Direkciju za saobraćaj MKI koja već tri i po godine od početka štrajka i uvođenja stečaja u “Simon vojažu” da učini bilo šta da se ova već neodrživa situacija konačno riješi.

Upravo je “Somon vojaž” do tada neprikosnoveno držao monopol na lokalne linije, kao i na učenički prevoz, kojeg u ovom region od tada takođe nema.

Piše: Tufik Softić (RTCG)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije