Neposredno pred utakmicu Crna Gora – Island u B Ligi nacija nestao je ton tokom intoniranja himne Crne Gore „Oj svijetla majska zoro“.

Zbog toga se oglasio menadžment Javnog servisa i poručio da će odgovorni biti suspendovani.

„RTCG se izvinjava gledocima zbog propusta koji je nastao usljed grube greške tokom realizacije prenosa. Odgovorne osobe biće danas suspendovane i protiv njih će biti pokrenut disciplinski postupak“, saopštio je menadžment RTCG, prenosi Javni servis.

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Od 12. 824 Rusa koji žive u Crnoj Gori, njih 12.629 govori ruskim jezikom. Da govori srpskim, navelo je 73 njih, a crnogorskim – 28.Od 5.629 građana koji su se odredili kao Romi, 4.438 govori romskim jezikom, 564 – albanskim, 363 – crnogorskim, a 156 – srpskim.

U dijelu podataka o regionalnoj pripadnosti, od 640 Bokelja, srpskim govore njih 254, srpsko-hrvatskim – 169, a crnogorskim – 132.Kad je riječ o vjeroispovijesti, od ukupnog broja Crnogoraca, 211.398 se izjasnilo da su pravoslavci. Islamske vjere su 22.292 Crnogorca, a katoličke – 5.795.Među Crnogorcima je 9.381 ateista, 1.915 – agnostika, a po pitanju vjeroispovijesti nije željelo da se izjasni 3.398 građana koji su se “pisali” kao Crnogorci.

Među onima koji su se na popisu izjasnili kao Srbi, njih 203.990 je pravoslavne vjere. Među Srbima je 497 ateista, 130 – katolika, 90 – agnostika, dok o vjeri nisu željela da se izjasne 133 građanina.

Od ukupnog broja Bošnjaka, 58.859 se izjasnilo da je islamske vjeroispovijesti.Među Albancima, kojih prema popisu ima 30.978, islamske vjeroispovijesti je 22.520 njih, a katoličke 8.085 građana.Od 10.162 Muslimana, 10.097 su islamske vjere. Hrvata koji se izjašnjavaju kao katolici je 4.580, a kao pravoslavci – 157.Bokelji su dominantno pravoslavne vjere – 400 od ukupno 640 njih, dok su 153 građanina koja se se tako odredila naveli da su katolici.

Srba koji su strani državljani – 14.220

MONSTAT je objavio podatke o državljanstvu prema nacionalnoj pripadnosti.Prema tim podacima, 252.207 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci su državljani Crne Gore. Među Crnogorcima, državljanstvo Crne Gore i druge države ima 2.010 građana, a strani državljani su njih 2.202.

Podaci pokazuju da su 187.309 građana koji su se izjasnili kao Srbi, državljani Crne Gore, dok državljanstvo Crne Gore i druge države ima 3.841 građanin koji se izjavnio kao Srbin. Srba koji su strani državljani je 14.220.

Crnogorsko državljanstvo imaju 55.493 Bošnjaka, dok državljanstvo Crne Gore i druge strane države ima 1.839 Bošnjaka. Stranih državljana Bošnjaka je 1.616.

Državljana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Albanci je 28.388, a državljanstvo Crne Gore i druge strane države ima 1.155 Albanaca. Stranih državljana Albanaca je 1.421.

Muslimana koji su državljani Crne Gore ima 9.705, onih koji imaju crnogorsko i državljanstvo druge strane države ima 105, a onih koji su strani državljani – 351.

Hrvata koji imaju crnogorsko državljanstvo je 4.082. Državljanstvo Crne Gore i druge strane države imaju 632 Hrvata, dok su strani državljani, njih 433.

Kad su u pitanju Rusi, njih 124 su crnogorski državljani, a isto toliko ih je koji uz crnogorsko imaju još neko državljanstvo. Rusa koji su strani državljani je 12.572.

Izvor: Vijesti

Da je grijanje na drva postalo luksuz, požalili su se Portalu RTCG građani Berana. 

U Beranama cijepana bukova su oko 60 eura, a cerova cijepana drva se mogu naći do 70 eura. 

„To su cijene na prikolicama na kojima je pitanje da li na njima uopšte ima kubni metar“, komentar je jednog kupca iz ovog grada na sjeveru.

Dosta građana Berana se zadnjih godina grije na pelet, koji je na početku sezone stajao do 190 eura. Za 150 eura mogao se naći pelet, ali lošijeg kvaliteta. 

„Pelet sam plaćao 190 za tonu sa prevozom. Prošle godine kod istog proizvođača je bio 260, dakle 70 eura više. Čuo sam da su ove godine nagomilane ogromne zalihe peleta u velikim fabrikama. Samo u Beranama i na sjeveru ima toliko fabrika da pokriju potrebe pedeset puta više od Crne Gore Samo čekaju da im se odobri izvoz“, tvrdi kupac iz Berana. 

Prošle godine su, kaže, cijene podigli trgovci koji su dolazili iz Njemačke.

„Cijene su tada išle i do 360 i 400 eura za tonu. To je dakle cijena u Crnoj Gori, a na zapadu je prodavan po hiljadu i po za tonu zbog krize energenata i rata u Ukrajini“, zaključio je kupac iz Berana.

U Podgorici metar drva 75 eura, na primorju skoro 100

Drva za ogrijev dostigla su rekordnu cijenu na primorju, pa se metar bukovih i cerovih drva može naći za 95 eura.

Kako su Portalu RTCG kazali prodavci drva, cijene drva su značajno porasle na pragu jeseni, pa su za 15 do 20 eura skuplja u odnosu na Podgoricu.

Foto: RTCG, Milica Perišić

„Drva na primorju su poskupljala, a cijene se kreću od 10 do 20 eura skuplje nego u Podgorici. Pretežno su takve cijene na relaciji Bar-Budva“, rekli su prodavci drva za naš portal.

Na nekoliko lokacija u Podgorici juče su se mogli sresti prodavci, cijepanih ali i balvanskih drva koji kažu da je trenutna cijena cijepanih bukovih drva 75 eura po metru, dok su cerova 85 eura.

To znači da ko živi od penzije ili socijalne pomoći, mora izdvojiti dobru sumu kako bi prezimio.

Prodavci u Ulici Bracana Bracanovića prodaju drva pretežno nasložena u kamione, veće ili manje prikolice.

„Prodaja nam ide solidno, čak i mnogo bolje nego u avgustu i septembru. Ljudi su tada po odmorima, pa i ne razmišljaju mnogo o grijanju. Kupcima često drva spakujemo u džakovima, ako im je tako lakše da ih odvezu“, rekao je jedan od prodavaca.

Cijena bukovog nerezanog drveta kreće se od 60 do 65 eura po metru.