Dokumentacija o kreditu firme Kapital invest, koju je osnovao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, kod grčke Pireus banke pokazuje da su biznismeni Dušan Ban i Željko Mihailović garantovali u korist Đukanovića sa 1,5 miliona eura i da je u ugovoru kojim se to precizira određen rok od dvije i po godine za njegovo sprovođenje.

Portal RTCG objavljuje ugovore i dokaze o uplatama na osnovu kojih je Pireus banka odobrila kredit firmi koju je 2007. godine osnovao Đukanović.

Glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ponovo je otvorio izviđaj povodom krivične prijave koju je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela tom tužilaštvu 4. februara 2019. godine protiv predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, Duška Bana, Željka Mihailovića i bivšeg direktora Uprave za sprečavanje pranja novca Predraga Mitrovića, zbog sumnje da su počinili krivično djelo pranje novca na organizovan način. To je ranije potvrdio Libertasu portparol Specijalnog tužilaštva, tužilac Vukas Radonjić.

Ponovo je otvoren slučaj Đukanovićevog prvog miliona!

Mnogo puta smo rekli da mi sakupljamo dokaze i podnosimo prijave, a jednoga dana će doći tužioci koji će se usuditi da te slučajeve procesuiraju u skladu sa zakonom. Vidjećemo je li došao taj dan…https://t.co/6pugCyKXDh

— NVO MANS (@NVOMANS) August 23, 2022

Krivičnu prijavu MANS-a odbacio je Novovićev prethodnik Milivoje Katnić, koji je tu nevladinu organizaciju obavijestio 19. jula 2021. godine da ni jedan od ljudi koje je MANS sumnjičio nije počinio ni jedno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Dokumentacija o garanciji za kredit firme Mila Đukanovića, kojim je kupio akcije Prve banke:

https://rtcg.me/vijesti/crna_hronika/375303/pogledajte-dokumentaciju-o-kreditu-djukanoviceve-firme-kod-pireus-banke-.html

Kabinet Đukanovića bez komentara, Ban očekuje isti ishod

Iz Kabineta Predsjednika Crne Gore nijesu odgovorili na pitanja Portala RTCG. Tražili su komentar odluke Specijalnog tužilaštva da opet otvori postupak, kao i povodom navoda iz prijave NVO MANS.

S druge strane, na njihova pitanja odgovorio je Dušan Ban i istakao je da je sa odgovorom saglasan i Željko Mihailović.

„Ne bih sebi uzimao za pravo da komentarišem odluku Specijalnog tužilaštva da opet otvori postupak po prijavi NVO MANS. Ako bi Vaše pitanje bilo, šta očekujem kao ishod, moj odgovor bi bio da očekujem isti ishod kao prethodni put. Iz ovoga možete zaključiti i odgovor na Vaše drugo pitanje. Znam da nijesu osnovane tvrdnje NVO MANS. Na kraju, gospodine Vešoviću, razumijem interes javnosti da bude informisana ali Vas najljubaznije molim da mi ubuduće, ako za tim bude potrebe, ostavite primjeren vremenski interval za odgovor“, naveo je Ban, uz napomenu da je Mihailović saglasan sa odgovorom.

Prema prijavi MANS-a, Đukanovic je 11. jula 2007. godine, kao vlasnik firme Capital Invest DOO Podgorica, sa Pireus bankom SA London potpisao ugovor o kreditu u iznosu od 1,5 miliona eura.

Za davanje kredita Pireus banka SA London je od Đukanovića i njegove firme tražila dodatnu garanciju za kredit u vidu keš kolaterala. Đukanovic je garanciju obezbijedio u dogovoru sa Kneževicem i omogućio je preko Kneževićeve firme Comsel Limited sa Kipra. Zato je istoga dana, 11. jula 2007. godine, Knežević preko svoje firme Comsel Limited u Pireus banku SA London položio depozit u iznosu od 1,5 miliona eura.

Sve te okolnosti navela je NVO MANS u svojoj krivičnoj prijavi iz 2019. godine. O tome je javno govorio i Knežević.

Garancija išla preko kiparske firme

Po toj prijavi, mjesec dana prije zaključenja ugovora o kreditu koji je dobila firma Đukanovića, 12. juna 2007. godine Ban i Mihajlović su zaključili „prividni simulovani pravni posao – ugovor“ o investiranju sa firmom Kneževića Comsel limited sa Kipra.

„Tim ugovorom prijavljeni Ban i Mihailović obavezali su se da firmi Comsel limited sa Kipra prenesu 1,5 miliona eura, a firma Comsel limited se obavezuje da Bana i Mihailovića, kao investitore, zastupa u berzanskim poslovima u Crnoj Gori. Ovaj iznos od 1,5 miliona eura prijavijeni Ban i Mihallović uplatili su dana 21.juna 2007. godine na račun Comsel limited u Laiki banci. Međutim, radi se o prividnom – simulovanom pravnom poslu jer ovaj novac nije korišćen kako je predviđeno ugovorom, već je poslužio kao keš kolateral za dobijanje kredita firmi prijavljenog Đukanovića, Kapital invest. Naime, dana 4. jula 2007. godine Comsel limited ovaj iznos prenosi na svoj racun kod Pireus banke u Londonu i zatim sa tom bankom, dana 11. jula 2007. godine, zaključuje ugovor o garanciji kojim u vidu keš kolaterala od 1,5 miliona eura obezbjeđuje prijavljenom Đukanoviću dobijanje kredita“, piše u tekstu prijave NVO MANS.

Nakon dobijanja kredita od Pireus banke, dana 3.avgusta .2007. godine prijavljeni Đukanović preko svoje firme Kapital invest DOO Podgorica kupuje akcije Prve banke čiji je pojedinačno najveći akcionar njegov brat, Aco Đukanović. Akcije su kupljene pod povoljnim uslovima za cijenu od 127 eura po akciji. Kasnije je Đukanović prodao manji dio akcija po fenomenalnoj cijeni od 610 eura, te vratio kredit.

MANS: Radi se o novcu koji potiče iz krivičnog djela

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora u prijavi tvrdi da se, u vezi sporne garancije, radi o novcu koji potiče iz krivičnog djela, i to proizilazi iz činjenice da su svi prijavljeni godinama organizovano skrivali na koji način je Đukanović dobio kredit i ko je i sa kakvim novcem dao garanciju za dobijanje kredita.

„Na kraju, prljavljeni Ban i Mihailović vodili su firmu Mia iz Uba,koja je u vlasništvu Stanka Subotića, takode Đukanovićevog prijatelja, a preko koje je obavljan tzv. tranzit cigareta. Takođe, zagrebački „Nacional“ objavio je svojevremeno svjedočenje jednog od insajdera iz posla sa cigaretama, Srećka Kestnera, koji je javno saopstio da su Ban i Mihailović kumovi Đukanovića koji su rukovodili formom Mia, koji su ubirali taksu u gotovini, „doslovno u torbama“, da su Ban i Mihailović uzimali 15 odsto profita ove firme, a sam Đukanović deset dolara po paketu cigareta“, piše u tekstu krivične prijave.

Iako je dokument u kojem se MANS obavještava da je odbačena njihova krivična prijava potpisao Milivoje Katnić, tu istragu je vodio tada specijalni tužilac Veljko Rutović, koji je unaprijeđen u zvanje zamjenika vrhovnog državnog tužioca.

Nakon ponovnog otvaranja izviđaja, Novović je predmet povjerio specijalnoj tužiteljki Mariji Raspopović.