Iako dogovor o formiranju vlade nije ozvaničen, većina njenih potencijalnih konstituenata već planira ko bi trebalo da ih predstavlja u vlasti, saznaju nezvanično “Vijesti”.

Kad je riječ o Pokretu Evropa sad (PES), koji bi trebalo da bude stub vlade, najveće šanse da ih zastupaju, ne računanjući njihovog lidera i kandidata za premijera Milojka Spajića, imaju članovi Predsjedništva partije Branko Krvavac i Filip Ivanović. Krvavac bi trebalo da bude ministar finansija, a Ivanović spoljnih poslova.

U igri za neke od ostalih pozicija planiranih za tu stranku su, kako se spekuliše, i Maida Gorčević Šukurica, Anđela Jakšić Stojanović, Andrej Milović i Vasilije Čarapić, takođe članovi Predsjedništva. Međutim, “Vijesti” nisu mogle da potvrde da će oni biti predloženi za ministre.

Čarapić, foto: Boris Pejović

PES bi, osim za tri navedena mjesta, trebalo da predloži i kandidate za ministre saobraćaja i pomorstva, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, evropskih poslova, prosvjete, nauke i inovacija, pravde, rada i socijalnog staranja, zdravlja, te energetike i rudarstva.

Demokrate se, kako tvrdi više izvora iz te partije, još nisu bavile kadrovskim pitanjima, jer čekaju da se formalizuje dogovor o vlasti i izabere šef parlamenta. Tokom julskih i avgustovskih pregovora o vladi, kao potencijalni njeni članovi pominjali su se ljudi iz vrha Demokrata – lider Aleksa Bečić, generalni sekretar Boris Bogdanović, kao i potpredsjednici Momo Koprivica i Dragan Krapović.

Kriju karte dok se ne potpiše; Krvavac, Bogdanović, Bečić i Koprivica, foto: Boris Pejović

Prema nacrtu sporazuma o vlasti, Demokrate bi trebalo da ponude zamjenika premijera za bezbjednost, politički sistem i unutrašnju politiku, potpredsjednika za evropske i spoljne poslove, te ministre unutrašnjih poslova, odbrane, turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i kulture i medija.

Što se tiče Socijalističke narodne partije (SNP), njihov lider Vladimir Joković biće, prema informacijama “Vijesti”, kandidat za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. On trenutno pokriva tu i funkciju potpredsjednika vlade.

Izvor iz SNP-a tvrdi da poziciju ministra sporta i mladih više neće obavljati Vasilije Lalošević, nego da će ona biti ponuđena aktuelnom ministru zdravlja i potpredsjedniku SNP-a Dragoslavu Šćekiću. Ako ne prihvati ponudu, sagovornik navodi da će funkcija biti ponuđena nekom od mlađih funkcionera SNP-a, a jedan od njih je Miloš Rajković.

Šćekić i Joković, foto: Luka Zeković

Drugi izvor, upućen u pregovore o vlasti, tvrdi da Joković traži za SNP još jedno mjesto u izvršnoj vlasti.

Albansku alijansu bi, prema saznanjima “Vijesti”, i u novoj vladi trebalo da predstavlja Fatmir Đeka, koji će najvjerovatnije zadržati poziciju ministra ljudskih i manjinskih prava.

Funkcioner te koalicije i lider Force Genci Nimanbegu, trebalo bi da bude potpredsjednik Skupštine iz reda parlamentarne većine. Prema draftu sporazuma o vlasti, njega bi na tu funkciju trebalo da predloži PES. Nimanbegu je i u pretprošlom sazivu parlamenta obavljao potpredsjedničku funkciju.

Đeka i Nimanbegu, foto: Boris Pejović

Kad je riječ o drugoj albanskoj koaliciji, Albanskom forum, njen funkcioner Maraš Dukaj trebalo bi da ostane na mjestu ministra javne uprave ako oni prihvate ponudu o učešću u vlasti. Toj koaliciji pripala je i pozicija potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku s resorom ekonomskog razvoja, ali zasad nema informacija ko bi mogao da je pokriva.

Dukaj, foto: Luka Zeković

Prema informacijama “Vijesti”, potpredsjednik vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu trebalo bi da bude čelnik Saveza građana CIVIS, Srđan Pavićević.

Pavićević, foto: Boris Pejović

U novoj vladi, kako sad stvari stoje, neće biti predstavnika Ujedinjene Crne Gore (Ujedinjena), koja je s PES-om nastupila na izborima 11. juna. Međutim, “Vijesti” saznaju kako se u Ujedinjenoj nadaju da bi mogli da uđu u vladu rekonstrukcijom, koja je planirana zbog konstituenata koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) – Nove srpske demokratije (NSD) i Demokratske narodne partije (DNP), koji do tada neće biti u izvršnoj vlasti.

NSD bi, prema nacrtu sporazuma, trebalo da predloži šefa Skupštine, a najizgledniji kandidat za tu poziciju trebalo bi, kako su “Vijesti” ranije objavile, da bude lider NSD-a Andrija Mandić. O tome je, tvrde izvori, postignuta saglasnost na nivou koalicije ZBCG.

Mandić, foto: Boris Pejović

Taj savez trebalo bi da iz parlamenta podrži kabinet PES-a, Demokrata, SNP-a, Albanskog foruma i Albanske alijanse, pa bi parlamentarna većina imala 48 poslanika.

Spajiću mandat za sastav vlade ističe 8. novembra.

Albanski forum još vijeća, konstituenti za ulazak u vladu

Iako su iz Albanskog foruma prošle sedmice najavili da će do ponedjeljka saopštiti ulaze li u vladu, oni još nisu donijeli tu odluku.

Funkcioner Albanskog foruma Nik Đeljošaj napisao je sinoć na Fejsbuku da su u toku analize i konsultacije u okviru te koalicije.

“Kad budemo imali konačan stav, obavijestićemo blagovremeno javnost. Dobre i ovako ozbiljne odluke, ipak, zahtijevaju malo više vremena. Ovo će se pozitivno odraziti i na plaćene ‘analitičare’ za dodatni honorar za naručene tekstove u targetiranju Albanaca, moram malo da razmišljam i o ekonomskom razvoju”, naveo je.

Albanski forum čine Đeljošajeva Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca (DSA) i Nacionalna unija Albanaca.

Prema informacijama “Vijesti”, DSA jednoglasno je na svojim organima, podržao ulazak u vladu, u Nacionalnoj uniji Albanaca većina je bila za to, dok je u AA protiv te ideje bio jedan od Đeljošajevih zamjenika.

Od odluke Albanskog foruma, zavisiće, prema saznanjima “Vijesti”, da li će u vladu i Albanska alijansa. Iako je prihvatila Spajićev poziv, ta koalicija ne želi da, u slučaju da Albanski forum odustane, bude jedini predstavnik Albanaca u vlasti.

Parafiranje sporazuma do vikenda?

Potencijalni partneri u budućoj vlasti trebalo bi da do vikenda potpišu koalicioni sporazum, čiji im je nacrt dostavljen prošle sedmice, saznaju nezvanično “Vijesti”.

Jedan izvor tvrdi da je do sada bilo samo formalnih primjedbi na nacrt sporazuma, ali ne i onih koji se tiču spoljnopolitičkih pitanja.

Nacrtom je, između ostalog, definisano da će potencijalni konstituenti morati da se obaveže na podršku potpunoj usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije (EU), što podrazumijeva nastavak podrške sankcijama Rusiji, uz poštovanje svih međunarodno preuzetih obaveza i ugovora.

U dokumentu piše da će buduća izvršna vlast biti fokusirana “na jasan programski kurs”, i da će njena spoljnopolitička orijentacija biti utemeljena “na aktivnom i kredibilnom” članstvu Crne Gore u NATO-u, punoj posvećenosti EU integracijama, ubrzanom procesu pristupanju države EU…

(Vijesti)