POLITIKA
PORTAL BERANE ONLINE OBJAVLJUJE DOKUMENT
Pogledajte Sporazum o formiranju nove Vlade
„Jasno smo definisali i uskladili stavove oko vanjske i bezbjednosne politike sa EU i NATO“
Portal Berane online objavljuje tekst Sporazuma o formiranju nove Vlade.
Tekst Sporazuma:
Polazeći od suverene volje naroda Crne Gore, koja je jasno artikulisana na parlamentarnim izborima 11. juna 2023. godine,
U želji da se postigne široki politički konsenzus koji će omogućiti formiranje stabilne i kompetentne Vlade, spremne da se suoči sa ključnim izazovima od značaja za dalji razvoj Crne Gore,
Afirimišući spoljnopolitičke težnje naše države kao osnovne smjernice budućeg djelovanja Vlade i Parlamenta,
Uvažavajući potrebu da se preduzmu neophodne ekonomske reforme u cilju unaprjeđenja životnog standarda svih građana Crne Gore,
Potvrđujući naše ubjeđenje u ispravnost i isplativost stremljenja ka prosperitetu, stabilnosti, održivom razvoju i univerzalnim vrijednostim čovječanstva,
Imajući u vidu da se u središtu našeg političkog djelovanja nalazi zalaganje za vladavinu prava, jednakost i ravnopravnost građana, socijalnu pravdu, društvenu solidarnost i toleranciju,
Odlučni u namjeri da demokratizujemo crnogorsko društvo, vodeći snažnu političku i pravnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala na svim nivoima,
Suprostavljajući se naumu političkih subjekata da stalnim produkovanjem vještačkih podjela, kao što su to radili u proteklih četvrt vijeka, nastave da stvaraju dimne zavjese iza kojih se oni bogate, a građani se lišavaju prava na bolji život,
Privrženosti Crnoj Gori kao svojoj kolijevci i kući u kojoj ravnopravno žive, kao svoji na svome, svi njeni građani koji je tvore, i Crnogorci, i Srbi, i Bošnjaci, i Albanci, i Muslimani, i Hrvati i Romi svi građani pripadnici ostalih naroda,
Posvećenosti prosperitetnoj budućnosti Crne Gore kao jedine nam države koju želimo graditi kao zajednicu slobode, ravnopravnosti i vladavine prava,
Opredjeljenja da Crna Gora bude punopravni član Evropske unije i kredibilan NATO saveznik,
Uvjerenja da su život i sloboda pojedinca osnovna svrha postojanja države, a pravda njen temelj, predstavnici političkih subjekata: Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija Crne Gore, Albanski forum, Ujedinjena Crna Gora, CIVIS, Albanska alijansa usaglasili su sljedeći:
SPORAZUM O PARLAMENTARNOJ PODRŠCI, KONSTGITUISANJU ZAKONODAVNE I IZVRŠNE VLASTI I POLITIČKIM PRIORITETIMA 44. VLADE CRNE GORE I PARLAMENTARNE VEĆINE 28. SAZIVA SKUPŠTINE CRNE GORE I PREDMET SPORAZUMA
U svijetlu nepokolebljive predanosti jačanju temelja naše demokratije, ovim Sporazumom precizno definišemo odnose između zakonodavnih i izvršnih tijela s ciljem da osiguramo čvrstu parlamentarnu podršku 44. Vladi Crne Gore, utvrdimo osnovne pravce djelovanja, učvrstimo osnovne programske principe i preciziramo strukturu izvršne i zakonodavne vlasti.
II OSNOVNI PRINCIPI MEĐUSOBNE SARADNJE
Onovne principe međusobne saradnje čine:
– poštovanje Ustava Crne Gore, građanskih, ljudskih i manjinskih prava i vjerskih sloboda
– EU perspektiva države Crne Gore
– Jačanje saradnje u okviru saveza NATO
– Sprovođenje reformi
– Jačanje pravne države i uspostavljanje savremenog političkog sistema
– Poštovanje sudskih odluka i presuda
– Izgradnja nezavisnih institucija i stvaranje uslova za njihovo djelovanje
– Izgradnja nezavisnog sudstva i dalja izgradnja nezavisnog tužilaštva, te obezbjeđivanje političke podrške za njegov nezavisni rad
– Uključivanje građana u javni i politički život Crne Gore kroz jačanje civilnog sektora i osnaživanje pojedinaca
– Obezbjeđivanje uslova za poštovanje stručnosti u politici
– Uvažavanje modela argumentovanja i stručnosti prilikom političkog odlučivanja
– Stvaranje boljeg imidža države i izgradnja međunarodnog ugleda
– Uvođenje kulturne i ekonomske diplomatije
– Borba protiv mafije i sistemske korupcije
– Jačanje ekonomije kroz nove i moderne modele ubrzanog razvoja
– Politika saradnje i povezivanja sa susjedima, Evropom i svijetom
– Jačanje socijalne pravde gdje je centar čovjek i njegove potrebe
– Očuvanje životne sredine i briga za našu zemlju za generacije koje dolaze poslije nas
III POLITIČKE, NORMATIVNE I PROJEKTNE ODREDBE SPORAZUMA
1. Naš zajedniči rad baziran je na transparentnosti, saradnji i uzajamnom poštovanju. Vjerujemo da je snaga našeg zajedništva ključna za prevazilaženje izazova i postizanje pozitivnih rezultata. Obavezujemo se da ćemo dosljedno ostvarivati naše ciljeve, slušati glas naših građana i preduzimati odgovorne korake kako bismo ostvarili njihove aspiracije.
2. Naš Ustav jasno propisuje vrijednosti koje se obavezujemo da ćemo poštovati, te da ćemo sprovoditi standarde u okviru procesa EU integracija. Jasno smo definisali i uskladili stavove oko vanjske i bezbjednosne politike sa EU i NATO.
3. Ovaj Sporazum je izraz naše vjere u budućnost Crne Gore i spremnost da zajedno stvaramo promjene koje će ostati za naredne generacije. Ujedinjeni u naporima, sa poštovanjem prema različitostima i posvećenosti našim idealima, ulazimo u period zajedničkog rada i postizanja naših ciljeva, duboko svjesni važnosti saradnje, uvažavanju naših razlika i političke stabilnosti kao preduslova za ostarivanje svih ostalih konkretnih državnih projekata.
4. Definisanje temeljnih principa rada 44. Vlade Crne Gore ima za cilj da omogući održavanje stabilnosti, efikanosti u demokratskom upravljanju jer pružaju okvir za odgovorno, transparentno i efikasno upravljanje državom u cilju ostvarivanja pozitivnih rezultata za građane i društvo. Prinicipi rada koji će osigurati uspješnost 44. Vlade su:
– Ciljana usmjerenost. Vlada će biti fokusirana na jasan programski kurs. Saglasni smo da će vanjskopolitička orijentacija 44. Vlade biti utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO, punoj posvećenosti EU integracijama i ubrzanom procesu pristupanja Crne Gore EU, daljem razvijanju prijateljske saradnje sa svim susjednim državama priznatim od strane Crne Gore, te jačanju uloge naše države u multilateralnim inicijativama i organizacijama. Vlada će ostati posvećena potpunoj usklađenosti vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, uz poštovanje svih međunarodno preuzetih obaveza i ugovora;
– Integritet i etika. Vlada će djelovati u skladu sa visokim etičkim standardima u cilju stvaranja povjerenja sa građanima i sprječavanju koruptivnih praksi koje direktno narušavaju uspješnost rada Vlade.
– Stateško planiranje. Sve politike će imati strateški i analitički pristup kako bi se ciljevi postizali i egzaktno mjerili.
– Dijalog i saradnja. Obavezujemo se da u parlamentarnom djelovanju dajemo svoj puni doprinos efikasnom i brzom izvršavanju obaveza iz nadležnosti Skupštine Crne Gore, ostavljajući po strani partikularne partijske interese, a vodeći računa o interesu svih građana Crne Gore, naročito u oblastima vladavine prava i EU integracija.
– Izborna reforma i demokratija. Prepoznajemo izbornu reformu kao ključnu tačku parlamentarnih prioriteta. Posebnu pažnju posvetićemo obezbjeđivanju pravične zastupljenosti manjinskih naroda, primjenjujući načelo afirmativne akcije. Naš krajnji cilj je jasan: obezbijediti da budući izborni ciklusi budu temeljeni na savremenoj i unaprijeđenoj izbornoj legislativi, koja odražava potpuno povjerenje svih građana Crne Gore u izborni proces.
– Zabrana zloupotrebe vlasti. Princip na kome će se insistirati kroz smanjenje rizika i konflikata, klijentelizma i saradnje sa pojedincima ili udruženjima čiji cilj je lični, a ne opšte dobro države i građana. Obavezujemo se da ćemo se u vođenju kadrovske politike presudno rukovoditi načelima otvorenosti, meritokratije i jednakih šansi, vodeći računa prvenstveno o profesionalnim kvalitetima i ličnom integritetu kandidata, u cilju diskontinuiteta partitokratskog načina upravljanja, te da ćemo se striktno pridržavati zakonskih propisa i najboljih praksi u dijelu imenovanja političkih funkcija (ministri, državni sekretari, 30% ambasadora, do 50% članova upravnih odbora i dr) i izbora profesionalnih funkcija (generalni direktori direktorata, starješine organa uprave, menadžment privrednih društava u većinskom vlasništvu države, ostali članovi upravnih odbora, i dr), koje će se birati na javnim i transparentnim pozivima, odnosno konkursima.
– Politika u funkciji građana. Sve odluke se moraju donositi u interesu građana, te će Vlada biti usmjerena prema rješavanju problema.
– Stabilnost. Potpisinice Sporazuma radiće na očuvanju stabilnosti vlasti jer su svjesne da je politička stabilnost osnova za reforme i razvoj.
– Legitimitet. Vlada će kroz obrazovanje povjerenja sa građanima imati legitimitet za donošenje odluka. Princip legitimiteta je ključan faktor za postizanje pozitivnih rezultata i uspješnog upravljanja državom.
– Demokratija. Sve odluke 44 Vlada donosiće demokratskim procesima poštujući Parlament i sve ostale institucije sistema. U kontinuitetu ćemo podsticati i osnaživati širi društveni dijalog sa svim relevantnim akterima (građani, međunarodni partneri, akademska zajednica, organizacije civilnog društva i sl.) o temama koje suštinski opredjeljuju dalji razvoj Crne Gore.
– Ljudska prava. Zaštita ljudskih prava i različitosti, te omogućavanje slobode izražavanja i njegovanja dostojanstva svakog pojedinca, princip jednakosti i pravo na privatnost su principi koji će biti utkani u temeljne vrijednosti potpisnica Sporazuma.
– Pravna država. Insistiramo da su svi građani, a naročito i predstavnici vlasti podložni zakonima kako bi se prava i slobode građana štitile pravosudnim sistemom. Oslobodićemo državni sistem od korumpiranih i lica povezanih sa mafijom i organizovanim kriminalnim grupama. Strane ugovornice se obavezuju da će pružiti punu podršku vladi, koja će osigurati efikasnu implementaciju svih potrebnih aktivnosti usmjerenih na nastavak snažne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, te obezbijediti neophodnu materijalnu i institucionalnu podršku nadležnim pravosudnim organima, prvenstveno Specijalnom državnom tužilaštvu, u nesmetanom vršenju svojih dužnosti na profesionalan, nezavisan i transparentan način. S tim u vezi izbor nedostajućih članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, kao i VDT-a u skladu sa Ustavom Crne Gore i zatvaranje poglavlja 23 i 24 prioriteti su našeg političkog djelovanja.
– Nacionalno jedinstvo. Obavezujemo se da ćemo kroz svoje državničko djelovanje unaprijediti društvenu koheziju i iskorijeniti nacionalne, vjerske i političke podjele koje su generacijama oblikovale našu državu. Suzdržavaćemo se od svih tema koje mogu obnavljati ili produbljivati podjele, s ciljem izgradnje ujedinjene budućnosti za sve građane Crne Gore.
– Nacionalni resursi. Predstavljaju blago naše države koje moramo sačuvati za generacije koje dolaze posle nas i zato se obavezujemo da ćemo sa njima pametno upravljati i da ćemo čuvati okolinu.
– Prava radnika. 44. Vlada će razviti niz politika i regulacija kako bi se obezbijedila i poštovala prava radnika, unaprijedili radni i životni uslovi te osigurala pravednija i sigurnija radna okolina. Postavljeni ciljevi će se realizovati kroz niz mjera koje su u skladu sa EU, a regulišu prava radnika, fer zarade, ograničenje radnog vremena, pravo na godišnji odmor, zaštitu trudnica i porodilja i prava radnika u slučaju prekida radnog odnosa. Zdravlje i sigurnost na radu će se poboljšati kroz jasne zakonske propise koji će onemogućiti diskriminacije i prevare. 44. Vlada želi da vrati socijalni dijalog i da ga promoviše kako bi se postigao konsenzus o pitanjima radnika i njihovih interesa. Vlada će razvijati programe i promociju za ravnotežu između posla i privatnog života i borbe protiv nesigurnog rada.
– Zaštita penzionera. 44. Vlada će raditi na boljoj socijalnoj zaštiti i vraćanju dostojanstva ljudima koji su pošteno radili cijeli život. Usklađivanje penzionog sistema i zdravstvene zaštite mora se standardizovati u odnosu na zemlje EU jer naši penzioneri ne smiju živjeti u siromaštvu.
– Mladi. Načelo 44. Vlade Crne Gore je da o mladima ova Vlada ne odlučuje bez njih što znači da će mladi imati priliku da sami stvaraju svoje politike i unaprjeđuju oblasti koje im se čine važne.
– Rodna ravnopravnost. Borba protiv predrasuda i štetnih rodnih stereotipa biće pojačana u mandatu 44. Vlade, ali će prioritet rada biti zaštita i podrška žrtvama nasilja i zaustavljanju negativnog trenda. Država će odgovorno preuzeti akivnu ulogu u stvaranju, ali i implementaciji politika koje podržavaju jednakost.
– Porodica. Važnost porodice i podsticanje nataliteta 44. Vlada prepoznaje i ne vidi društveni razvoj bez njenog jačanja. Zato je izabrani pristup veoma jednostavan i primjenljiv i odnosiće se na zakonske regulative koje omogućavaju zaposlenim roditeljima da više vremena provode sa djecom u okviru odmora i stabilnog radnog vremena.
– Reforma zdravstvenog sistema. Ne smije se odlagati reforma zravstvenog sistema i 44 Vlada je spremna da se upusti u ovaj dugotrajan i kompleksan proces. Prioritet će biti unaprjeđenje pristupa osnovnoj zdravstvenoj zaštiti kako bi svi građani ostvarili svoje pravo na ljekara i liječenje.
– Decentralizacija. Svjesni bogatstva naše kulturne i etničke raznolikosti, obavezujemo se daćemo predano raditi na daljnjoj decentralizaciji, ojačavajući pritom ovlašćenja lokalnih vlasti u svjetlu najviših evropskih standarda. Stojimo čvrsto uz našu viziju jačanja ulaganja u lokalne samouprave u kojima žive manjinske zajednice, te ćemo podsticati politike koje teže ravnomjernom regionalnom razvoju. Naša misija je čuvati i istaknuti doprinos manjinskih naroda na kulturnom i političkom planu, te osigurati njihovu potpunu integraciju, poštujući njihovu bogatu kulturu i dostignuća.
– Ekonomija, javne finansije i budžet. Predstavljaju osnovu za efikasno upravljanje i sprovođenje reformi u cilju dostizanja postavljenih ciljeva. Isto tako, ekonomska saradnja i sloboda kretanja robe, usluga i kapitala čine osnovu ekonomske stabilnosti. Zalažemo se za kreiranje održivog ekonomskog modela i sprovođenje ekonomskih reformi koje će bitno podići kvalitet života svakog građanina. Potpisnice se obavezuju da će podržati zaduženje s obzirom na to da u naredne četiri godine dospijeva na naplatu iznos veći od 2,0 mlijarde otplate dugova koji se odnose na period prije 2020. godine. Podržaćemo implementaciju programa “Evropa sad 2.0”, uvijek s fokusom na očuvanje stabilnosti naših javnih finansija.
– Mir. Temelj stabilnosti i razvoja je saradnja, povezivanje i očuvanje mira.
IV STRUKTURA IZVRŠNE I ZAKONODAVNE VLASTI
Potpisnici Sporazuma saglasni su da obezbijede neophodnu parlamentarnu podršku mandataru za sastav 44. Vlade.
Potpisnici Sporazuma su saglasni da 44. Vlada ima ____članova Vlade, predsjednika Vlade, _______ potpredsjednika, _____ministara i to:
Predsjednika Vlade predlaže politički subjekt Evropa sad.
Zamjenika predsjednika Vlade za bezbjednost, politički sistem i unutrašnju politiku predlaže politički subjekt: Demokratska Crna Gora.
Potpredsjednika Vlade za evropske i spoljne poslove predlože politički subjekt: Demokratska Crna Gora.
Potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku sa resorom ministarstva ekonomskog razvoja predlaže politički subjekt: Albanski forum.
Potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu predlaže politički subjekt: CIVIS.
Politički subjekt EVROPA SAD predlaže:
Ministra saobraćaja i pomorstva
Ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine
Ministra evropskih poslova
Ministra finansija
Ministra prosvjete, nauke i inovacija
Ministra pravde
Ministra rada i socijalnog staranja
Ministra zdravlja
Ministra energetike i rudarstva
Ministra vanjskih poslova
Politički subjekt DEMOKRATE predlažu:
Ministra unutrašnjih poslova
Ministra odbrane
Ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
Ministra kulture i medija
Politički subjekt SOCIJALISTIČKA NARODNA PARTIJE CRNE GORE predlaže:
Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Ministra sporta i mladih
Politički subjekt ALBANSKI FORUM predlaže:
Ministra javne uprave
Politički subjekt ALBANSKA ALIJANSA predlaže:
Ministra ljudskih i manjinskih prava
Potpisnici Sporazuma su saglasni da u skladu sa raspodjelom potpredsjednici predsjedavaju Vladinim komisijama.
Potpisnici Sporazuma su saglasni da Skupština Crne Gore bira najviše četiri potpredsjednika.
Potpisnici Sporazuma obavezni su podržati izbor rukovodstva Skupštine prilikom glasanja, na način što:
Predsjednika Skupštine Crne Gore predlaže politički subjekt NOVA SRPSKA DEMOKRATIJA.
Jednog od potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz reda parlamentarne većine predlaže politički subjekt EVROPA SAD.
Jednog od potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz reda manje zastupljenog pola predlažu DEMOKRATE
Jednog potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz reda stranaka manjinskih naroda predlaže politički subjekt:
Jednog potpredsjednika Skupštine predlaže parlamentarna opozicija.
Izbor potpredsjednika Skupštine Crne Gore realizovaće se će istog dana kada se vrši izbor predsjednika Skupštine.
V ROK VAŽENJA SPORAZUMA
Sporazum se zaključuje za period od 4 godine.
POTPISNICI SPORAZUMA:
ANEKS
SPORAZUMA O PARLAMENTARNOJ PODRŠCI, KONSTITUISANJU ZAKONODAVNE I IZVRŠNE VLASTI I POLITIČKIM PRIORITETIMA 44. VLADE CRNE GORE I PARLAMENTARNE VEĆINE 28. SAZIVA SKUPŠTINE CRNE GORE
Ukoliko se ne prekrši Sporazum o parlamentarnoj podršci, konstituisanju zakonodavne i izvršne vlasti i političkim prioritetima 44. Vlade Crne Gore i parlamentarne većine 28. saziva Skupštine Crne Gore, Predsjednik Vlade se obavezuje da predloži, a potpisnice Sporazuma da podrže rokonstrukciju 44. Vlade Crne Gore najkasnije do __________ godine.
Rekonstrukcija Vlade podrazumijeva da politički subjekti NOVA SRPSKA DEMOKRATIJA I DEMOKRATSKA NARODNA PARTIJA predlože kandidate za sljedeće članove Vlade:
Potpredsjednika Vlade za infrastrukturu sa resorom ministarstva saobraćaja,
Ministra prosvjete,
Ministra turizma i
Ministra prostornog planiranja i urbanizma.
POTPISNICI SPORAZUMA
POLITIKA
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore
Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.
„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.
Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.
„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.
Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“
„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.
Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.
„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“
Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.
„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.
„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“
„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“
„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.
„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“
Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.
„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.
Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“
„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“
Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“
„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“
„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.
Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.
„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.
„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU
U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“
Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.
Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.
Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.
Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,
očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,
kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.
Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,
kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.
Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.
Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.
Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.
Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.
Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.
Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.
Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.
(MINA)
POLITIKA
Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Nije bilo većine za njegovu smjenu
Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik
Skupština Crne Gore tajnim glasanjem nije razriješila Andriju Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.
Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik.
Uručeno je i nađeno 80 glasačkih listića, od kojih važećih 78, a nevažećih dva.
Tokom glasanja Mandić je na mjestu na kojem sjedi zaokružio opciju na listiću, da bi kasnije kazao “Ja pogriješih, zaokružio sam ‘Za’”, a sekretar Skupštine Boban Stanišić mu je kazao: “Nijeste nego protiv. Protiv, vidio sam”.
Dio privrednika najavljuje rast cijena: Vlada planira da trgovcima ograniči marže od 1. januara kako bi spriječila veći udar na životni standard građana zbog zbog primjene "Euro modela"
Berane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ministarstvo sporta predložiće da se bazen u Kotoru nazove po Njegošu
Berane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
Tragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
Zatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
Poginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
HRONIKA17 сати ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA3 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA3 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO21 сат ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
POLITIKA2 дана ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
