Connect with us

POLITIKA

NOVA VLADA ĆE IMATI 20 MINISTARSTAVA I ČETIRI POTPREDSJEDNIKA

Pogledajte šta piše u Sporazumu koji su potpisale partije koje će činiti manjinsku Vladu

Sporazum su potpisali GP URA, SNP, SDP, CIVIS i partije nacionalnih manjina u Crnoj Gori

Potpisnici Memoranduma o saradnji, Foto: Boris Pejović

Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima 43. Vlade Crne Gore, kojim se uređuju međusobni odnosi potpisnika u cilju obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. Vladi, temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti za izvršnu vlast, struktura Vlade, način odlučivanja i rok važenja Sporazuma, objavio je danas Dan.

Sporazum prenosimo integralno:

Polazeći od potrebe da se u Crnoj Gori riješi duboka politička i institucionalna kriza, ponovo pokrene proces evropskih integracija, prevaziđu izražene nacionalne, etničke, vjerske, političke i socijalne pođele;

Imajući u vidu potrebu izgradnje Crne Gore kao evropske, građanske i sekularne države uz očuvanje vanjskopolitičkog kursa zemlje;

Svjesni potrebe uspostavljanja socijalne kohezije kao i pronalaženja tačaka spajanja različitih društvenih struktura;

Uvažavajući činjenicu potrebe okupljanja oko zajedničkih vrijednosti koje su zapisane u Ustavu Crne Gore i standarda predviđenih u okviru procesa EU integracije;

Cijeneći da je potpuni društveni i politički prioritet da se kroz punu podršku naših međunarodnih partnera odblokira proces evropske integracije i sprovedu reforme za njegovo ubrzanje;

Čvrsto opredijeljeni da sve obaveze iz pregovaračkog procesa završimo do 2025. godine, uz zajedničke napore svih političkih subjekata;

Potpuno posvećeni usklađivanju vanjske i bezbjednosne politike sa EU i NATO, a osuđujući agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu uz obavezu dosljednog sprovođenja politike EU, NATO i UN u odnosu na ovo pitanje;

Uvažavajući specifičnosti svih subjekata koji konstituišu ili podržavaju Sporazum;

Predstavnici političkih subjekata, posvećeni navedenim ciljevima, zaključuju:

SPORAZUM O PARLAMENTARNOJ PODRŠCI I POLITIČKIM PRIORITETIMA 43. VLADE CRNE GORE

KONSTITUENTI I PREDMET SPORAZUMA

Sporazumom se uređuju međusobni odnosi Potpisnika u cilju obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. Vladi, temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti za izvršnu vlast, struktura Vlade, način odlučivanja i rok važenja Sporazuma.

II

TEMELjNI PRINCIPI SARADNjE U OKVIRU SPORAZUMA

Potpisnici Sporazuma su saglasni da će političku saradnju i rad buduće Vlade zasnivati na sljedećim principima:

a. dosljednog poštovanja Ustava Crne Gore

b. građanskog i sekularnog uređenja države;

c. poštovanja ljudskih i manjinskih prava, nacionalnih i vjerskih osjećanja i posebnosti;

d. antifašizma i protivljenja istorijskom revizionizmu;

e. neupitnosti perspektive članstva u EU i jačanju saradnje u okviru NATO;

f. neophodnih demokratskih reformi;

g. borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije;

h. politike dobrosusjedstva i regionalne saradnje;

i. uspostavljanja efikasnog modela ekonomskog razvoja;

j. razvijanja socijalno pravične i ekološke države.

II

NORMATIVNI PRIORITETI ZA ISPUNjAVANjE OBAVEZA ZA ČLANSTVO U EU

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će ključni aspekt đelovanja 43. Vlade biti ubrzanje evropske integracije Crne Gore i, s tim u vezi, intenzivno đelovanja svih političkih subjekata na usvajanju i spovođenju svih neophodnih reformi potrebnih za napredak države na putu ka Evropskoj uniji.

U tom pogledu potpuni normativni prioriteti 43. Vlade će biti:

1. Dogovor oko izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija (VDT, Sudski savjet, Ustavni sud) u skladu sa Ustavom Crne Gore;

2. Dogovor o uspostavljanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija i zakonitom postupanju i funkcionisanju (Vlada, Skupština, sudstvo, tužilaštvo…);

3. Usklađivanje zakonske regulative u oblasti pravosuđa sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije;

4. Zakon o preispitivanju porijekla imovine;

5. Izmjene i dopune Zakona o morskom dobru sa ciljem jačanja nadležnosti opština;

6. Izborna reforma – usvajanje preporuka OEBS/ODHIR za dogradnju izbornog zakonodavstva uz mogućnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata;

7. Profesionalizacija Državne izborne komisije, u skladu sa preporukama OEBS/ODHIR

8. Revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju i preispitivanje svih spornih kadrovskih rješenja, posebno na visokim pozicijama u ovim oblastima;

9. Preispitivanje svih ugovora i akata koji ugrožavaju ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države uz aktivnu afirmaciju ideje ekološke države;

10. Preispitivanje spornih i nezakonitih odluka prethodnih Vlada i državnih organa u pravcu njihovog hitnog preispitivanja i revidiranja.

11. Reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost

12. Reizbor članova savjeta i izvršnih direktora Regulatornih agencija, uz izmjene i dopune pratećih zakona;

13. Predlaganje Zakona o popisu stanovništva u prvom kvartalu rada Vlade, u skladu sa evropskim standardima i normama;

14. Efikasnija saradnja Vlade i Skupštine Crne Gore;

15. Unaprjeđenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava sa prioritetom zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Povodom pitanja od kojih zavisi napredak Crne Gore na putu ka EU, Potpisnici Sporazuma se obavezuju da tijesno sarađuju sa predstavnicima i institucijama EU i drugim međunarodnim partnerskim organizacijama.

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će Skupštini Crne Gore zajednički predložiti Rezoluciju povodom agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i tako iskazati svoju punu privrženost vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije.

V

POLITIČKI PRIORITETI ZA IZVRŠNU VLAST

Potpisnici Sporazuma su saglasni da politički prioriteti za rad izvršne vlasti budu sljedeći:

1. Nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima, ispunjavanje privremenih mjerila, sa ciljem dobijanja završnih mjerila za poglavlje 23. i 24.;

2. Obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture novoj EU metodologiji proširenja u pravcu dinamiziranja pregovaračkog procesa sa EU;

3. Stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije, uz zaustavljanje odlaska postojećih investitora u cilju dinamizacije ekonomskog razvoja zemlje;

4. Nastavak započetih ekonomskih reformi kako bi se održala stabilnost javnih finansija i nastavile započete socio-ekonomske mjere;

5. Regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore

6. Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog prioriteta, odnosno bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju – perspektive i mogućnosti;

7. Jačanje lokalnih samouprava kroz izmjene Zakona o državnoj svojini – prenos prava svojine od države na opštine i donošenje podzakonskih akata radi otklanjanja štetnih posljedica nastalih primjenom istog iz 2009. godine;

8. Priprema i realizacija ljetnje turističke sezone 2022.;

9. Sagledavanje mjera na reorganizaciji rada zdravstvenog sistema i donošenje državnih mjera za borbu protiv COVID-a;

10. Nastavak reforme javne uprave uz reviziju zatečenog stanja u državnim organima i javnim preduzećima;

11. Prostorni plan razvoja Crne Gore 2022.-2040.;

12. Obezbijediti ravnomjerni regionalni razvoj i decentralizaciju ( u oblastima prosvjete, kulture, prostornog planiranja, zdravstva) kao i ekonomski razvoj posebno u nerazvijenim opštinama;

13. Intenziviranje aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i stvaranju preduslova eliminacije svih izbornih zloupotreba;

14. Zaštita prava i integracija manjinskih naroda u institucijama, kroz ostvarivanje ustavnog načela srazmjerne zastupljenosti, uz punu implementaciju zakonske regulative.

V

STRUKTURA 43. VLADE

Potpisnici Sporazuma saglasni su da obezbijede neophodnu parlamentarnu podršku mandataru za sastav 43. Vlade.

Potpisnici Sporazuma su saglasni da 43. Vlada ima četiri potpredsjednika.

Potpisnici Sporazuma su saglasni da potpredsjednici Vlade budu zaduženi za odgovarajući resor u Vladi i da u skladu sa tom raspođelom predsjedavaju Vladinim komisijama – političkog sistema i pravosuđa i ekonomske politike.

U cilju realizacije Sporazuma svi potpisnici su dužni da prilikom izbora kadrova vode računa o potrebnom nivou kompetencija i stručnosti, i u tom smislu sprovedu međusobne konsultacije u cilju obezbjeđivanja optimalnih kadrovskih rješenja.

VI

NAČIN ODLUČIVANjA

Potpisnici Sporazuma su saglasni da će svaki materijal, prije razmatranja na sjednici Vlade, obavezno biti razmatran i obrađen u okviru resorne Vladine komisije.

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će nastojati da se zakoni ili odluke od posebnog značaja predlažu/usvajaju uz što širi konsenzus na Vladi.

Potpisnici Sporazuma su saglasni da se sva pitanja od vitalnog državnog i nacionalnog interesa usvajaju kvalikfikovanom većinom svih članova Vlade.

Ova pitanja vezana za način odlučivanja i funkcionisanja Vlade regulisaće se Poslovnikom o radu Vlade.

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će se u svom đelovanju snažno zalagati za uspostavljanje konstruktivnog pristupa i korektne političke komunikacije u kom smislu će, kroz međupartijski i društveni dijalog, težiti postizanju šireg političkog i društvenog konsenzusa oko vitalnih pitanja za napredak Crne Gore, posebno oko pitanja za koja je potrebna kvalifikovana većina u Parlamentu.

VII

ROK VAŽENjA SPORAZUMA

Sporazum se zaključuje za period od godinu dana nakon izbora Vlade.

Najkasnije mjesec dana prije isteka roka važenja Sporazuma potpisnici se obavezuju da pokrenu proces međusobnih konsultacija, na nivou lidera partija, u cilju produženja važenja Sporazuma odnosno njegovih mogućih izmjena.

Šef kluba poslanika „Crno na bijelo“ Miloš Konatar saopštio je ranije da je planirano da vlada ima 20 ministarstava i četiri potpredsjednička mjesta.

Vladu će, kako je naveo, činiti partije nacionalnih manjina u Crnoj Gori, SNP, SDP, CIVIS i Građanski pokret URA.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Živković: DPS ima dokaze da dolaze birači iz Republike Srpske da glasaju na izborima u Podgorici; To im nećemo dozvoliti

“Posjedujemo nepobitne dokaze da je 3.300 birača koji su upisani u biračke spiskove u Republici Srpskoj i Srbiji, upisano i u birački spsak u Podgorici. Sa ovim činjenicama i dokazima najkasnije sjutra upoznaćemo nadležno državno tuužilaštvo i čekamo njihov najhitniji odgovor”, rekao je lider DPS-a

Predsjednik DPS-a i poslanik Danijel Živković kazao je da njegova partija posjeduje dokaze da se sprema 3.300 birača iz Republike Srpske (RS) da dođu u Crnu Goru glasa na lokalnim izborima u Podgorici. On je kazao da će DPS dokaze predati tužilaštvu i da im neće dozvoliti da glasaju.

“Posjedujemo nepobitne dokaze da je 3.300 birača koji su upisani u biračke spiskove u Republici Srpskoj i Srbiji, upisano i u birački spsak u Podgorici. Sa ovim činjenicama i dokazima najkasnije sjutra upoznaćemo nadležno državno tužilaštvo i čekamo njihov najhitniji odgovor”, rekao je Živković na press konferenciji.

Živković je poručio da će na izborni dan spriječiti svako od tih lica spriječiti da ostvare to biračko pravo, te da je bolje i da ne dolaze tim povodom u Crnu Goru.

“Imamo imena i prezimena tih ljudi. Imamo nepobitne dokaze i dostavićemo ih tužilaštvu, ali i biračkim odborima. Oni legalno neće moći da glasaju”, kazao je on.

Tvrdi da opozicija ima informaciju da imaju ubjedljivu pobjedu, te da parlamentarna većina zbog toga pribjegava beogradskom scenariju. Istakao je da u DPS-u takođe imaju informaciju da su ti ljudi već kupili karte da dođu u Crnu Goru na dan izbora.

“Parlamentarna većina vidi da gubi pa pribjegavaju ovome”, kazao je on.

Komentarišući informaciju da su odbornici Demokratske partije socijalista u Skupštini prijestonice Cetinje napustili tu partiju i najavili formiranje nezavisnog odborničkog kluba, Živković je rekao da svako ima pravo na svoje viđenje političke situacije. Istakao je da ne zna koji je razlog za taj potez, te da će obavijestiti javnost kada bude imao informaciju.

Na najave predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića da će staviti u proceduru izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, Živković je odgovorio da bi to bio etnički i izborni inženjering. Napomenuo je da svi koji dobiju državljanstvo poslije dvije godine dobijaju pravo glasa.

„Kada 260.000 ljudi iz Srbije dobije državljanstvo Crne Gore, vi znate da Crne Gore više nema ni kao građanske, ni kao nezavisne države… Za to se bore Andrija Mandić i Milan Knežević koji žele da redefinišu ono što je bilo 21. maja 2006. godine“, rekao je on.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić: Daleko smo odmakli u analizama u vezi sa dobijanjem crnogorskog državljanstva

Šef parlamenta i lider NSD-a rekao da se zalažu da svi koji su rođeni u Crnoj Gori, „koji su vezani za Crnu Goru, koji imaju imovinu u Crnoj Gori, nezavisno od nacionalne pripadnosti“, dobiju državljanstvo Crne Gore i da to bude usklađeno sa najvišim evropskim standardima

Andrija Mandić, Foto: TANJUG/ ZORAN ZESTIC

Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kaže da su „daleko odmakli“ kad su u pitanju analize u vezi sa dobijanjem crnogorskog državljanstva.

„Vi znate, na državnom nivou, da se mi zalažemo za dobijanje državljanstava i da smo daleko odmakli u toj priči što se tiče samih analiza, da svi oni koji su rođeni u Crnoj Gori, koji su vezani za Crnu Goru, koji imaju imovinu u Crnoj Gori, nezavisno od nacionalne pripadnosti, dobiju državljanstvo Crne Gore i da to bude usklađeno sa najvišim evropskim standardima“, rekao je Mandić u predizbornom spotu objavljenom na Fejsbuk stranici koalicije „Za budućnost Podgorice – Grad svih nas“.

„Vijesti“ su prošle sedmice da je Mandić tražio sredinom jula od Istraživačkog centra Skupštine da mu napravi rad na temu „Uporedna praksa ostvarivanja prava na dvojno državljanstvo“ u svrhu, kako je naveo, predloga zakona.

To pokazuju, kako je tada navedeno, podaci o zahtjevima za izradu radova upućeni Istraživačkom centru zakonodavnog doma od početka njegovog aktuelnog saziva, koje je objavio Institut alternativa.

On je od Istraživačkog centra zatražio analizu crnogorskog normativnog okvira, ostvarivanja prava na dvojno državljanstvo, kao i uporednu praksu. Naveo je da rad treba da bude u obliku komparativnog pregleda, studije i pregleda statističkih podataka.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milatović: Pobijedićemo na izborima u Podgorici!

„Lista koju predvodim je formirana takođe i kao reformski, građanski i evropski put za Crnu Goru između dvije političke grupacije koje personifikuju nekadašnje loše vladanje oličeno u DPS-u, i sadašnje loše vladanje partija aktuelne parlamentarne većine“

Foto: Gov.me

Više puta sam kazao da očekujem da će lista koja nosi moje ime, sa sjajnim Lukom Rakčevićem kao kandidatom za gradonačelnika Glavnog grada, biti pobjednička. Riječ je o čovjeku koji je godinama prepoznat kao borac za bolju Podgoricu i, u odnosu na druge kandidate za gradonačelnika, jedini istinski zainteresovan, sa potrebnim znanjem i energijom za poziciju prvog čovjeka grada. Ali Luka nije jedini, već predvodi sjajan tim poštenih, posvećenih i iskrenih ljudi okupljenih na listi „Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu!“.

To je kazao u intervjuu za „Dan“ predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na pitanje kakav rezultat očekujete u glavnom gradu i da li će, ako to rezultat bude nalagao, ući u vlast i sa koalicijom PES–Demokrate.

„Zato sam i uvjeren da će upravo naša lista biti nosilac nove vlasti u Podgorici na bazi programa i principa koje smo jasno ponudili građanima u kampanji, a to su odgovornost, transparentnost i meritokratija“, saopštio je Milatović.

Naveo je da je lista koju predvodi je formirana takođe i kao reformski, građanski i evropski put za Crnu Goru između dvije, kako ističe, političke grupacije koje personifikuju nekadašnje loše vladanje oličeno u DPS-u, i sadašnje loše vladanje partija aktuelne parlamentarne većine.

„Zato je upravo ova pobjednička lista pravi izbor za građane koji ne žele da podrže stari režim, a ujedno su nezadovoljni onim čemu svjedočimo kada je u pitanju aktuelna vlast. U tom kontekstu, očekujem da rezultati izbora pokrenu zdravu političku dinamiku na svim nivoima, koja će riješiti institucionalni haos, neozbiljnost i neodgovornost, kojima svjedočimo duže vrijeme“, zaključio je Milatović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije