POLITIKA
NOVA VLADA ĆE IMATI 20 MINISTARSTAVA I ČETIRI POTPREDSJEDNIKA
Pogledajte šta piše u Sporazumu koji su potpisale partije koje će činiti manjinsku Vladu
Sporazum su potpisali GP URA, SNP, SDP, CIVIS i partije nacionalnih manjina u Crnoj Gori
Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima 43. Vlade Crne Gore, kojim se uređuju međusobni odnosi potpisnika u cilju obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. Vladi, temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti za izvršnu vlast, struktura Vlade, način odlučivanja i rok važenja Sporazuma, objavio je danas Dan.
Sporazum prenosimo integralno:
Polazeći od potrebe da se u Crnoj Gori riješi duboka politička i institucionalna kriza, ponovo pokrene proces evropskih integracija, prevaziđu izražene nacionalne, etničke, vjerske, političke i socijalne pođele;
Imajući u vidu potrebu izgradnje Crne Gore kao evropske, građanske i sekularne države uz očuvanje vanjskopolitičkog kursa zemlje;
Svjesni potrebe uspostavljanja socijalne kohezije kao i pronalaženja tačaka spajanja različitih društvenih struktura;
Uvažavajući činjenicu potrebe okupljanja oko zajedničkih vrijednosti koje su zapisane u Ustavu Crne Gore i standarda predviđenih u okviru procesa EU integracije;
Cijeneći da je potpuni društveni i politički prioritet da se kroz punu podršku naših međunarodnih partnera odblokira proces evropske integracije i sprovedu reforme za njegovo ubrzanje;
Čvrsto opredijeljeni da sve obaveze iz pregovaračkog procesa završimo do 2025. godine, uz zajedničke napore svih političkih subjekata;
Potpuno posvećeni usklađivanju vanjske i bezbjednosne politike sa EU i NATO, a osuđujući agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu uz obavezu dosljednog sprovođenja politike EU, NATO i UN u odnosu na ovo pitanje;
Uvažavajući specifičnosti svih subjekata koji konstituišu ili podržavaju Sporazum;
Predstavnici političkih subjekata, posvećeni navedenim ciljevima, zaključuju:
SPORAZUM O PARLAMENTARNOJ PODRŠCI I POLITIČKIM PRIORITETIMA 43. VLADE CRNE GORE
KONSTITUENTI I PREDMET SPORAZUMA
Sporazumom se uređuju međusobni odnosi Potpisnika u cilju obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. Vladi, temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti za izvršnu vlast, struktura Vlade, način odlučivanja i rok važenja Sporazuma.
II
TEMELjNI PRINCIPI SARADNjE U OKVIRU SPORAZUMA
Potpisnici Sporazuma su saglasni da će političku saradnju i rad buduće Vlade zasnivati na sljedećim principima:
a. dosljednog poštovanja Ustava Crne Gore
b. građanskog i sekularnog uređenja države;
c. poštovanja ljudskih i manjinskih prava, nacionalnih i vjerskih osjećanja i posebnosti;
d. antifašizma i protivljenja istorijskom revizionizmu;
e. neupitnosti perspektive članstva u EU i jačanju saradnje u okviru NATO;
f. neophodnih demokratskih reformi;
g. borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije;
h. politike dobrosusjedstva i regionalne saradnje;
i. uspostavljanja efikasnog modela ekonomskog razvoja;
j. razvijanja socijalno pravične i ekološke države.
II
NORMATIVNI PRIORITETI ZA ISPUNjAVANjE OBAVEZA ZA ČLANSTVO U EU
Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će ključni aspekt đelovanja 43. Vlade biti ubrzanje evropske integracije Crne Gore i, s tim u vezi, intenzivno đelovanja svih političkih subjekata na usvajanju i spovođenju svih neophodnih reformi potrebnih za napredak države na putu ka Evropskoj uniji.
U tom pogledu potpuni normativni prioriteti 43. Vlade će biti:
1. Dogovor oko izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija (VDT, Sudski savjet, Ustavni sud) u skladu sa Ustavom Crne Gore;
2. Dogovor o uspostavljanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija i zakonitom postupanju i funkcionisanju (Vlada, Skupština, sudstvo, tužilaštvo…);
3. Usklađivanje zakonske regulative u oblasti pravosuđa sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije;
4. Zakon o preispitivanju porijekla imovine;
5. Izmjene i dopune Zakona o morskom dobru sa ciljem jačanja nadležnosti opština;
6. Izborna reforma – usvajanje preporuka OEBS/ODHIR za dogradnju izbornog zakonodavstva uz mogućnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata;
7. Profesionalizacija Državne izborne komisije, u skladu sa preporukama OEBS/ODHIR
8. Revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju i preispitivanje svih spornih kadrovskih rješenja, posebno na visokim pozicijama u ovim oblastima;
9. Preispitivanje svih ugovora i akata koji ugrožavaju ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države uz aktivnu afirmaciju ideje ekološke države;
10. Preispitivanje spornih i nezakonitih odluka prethodnih Vlada i državnih organa u pravcu njihovog hitnog preispitivanja i revidiranja.
11. Reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost
12. Reizbor članova savjeta i izvršnih direktora Regulatornih agencija, uz izmjene i dopune pratećih zakona;
13. Predlaganje Zakona o popisu stanovništva u prvom kvartalu rada Vlade, u skladu sa evropskim standardima i normama;
14. Efikasnija saradnja Vlade i Skupštine Crne Gore;
15. Unaprjeđenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava sa prioritetom zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
Povodom pitanja od kojih zavisi napredak Crne Gore na putu ka EU, Potpisnici Sporazuma se obavezuju da tijesno sarađuju sa predstavnicima i institucijama EU i drugim međunarodnim partnerskim organizacijama.
Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će Skupštini Crne Gore zajednički predložiti Rezoluciju povodom agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i tako iskazati svoju punu privrženost vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije.
V
POLITIČKI PRIORITETI ZA IZVRŠNU VLAST
Potpisnici Sporazuma su saglasni da politički prioriteti za rad izvršne vlasti budu sljedeći:
1. Nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima, ispunjavanje privremenih mjerila, sa ciljem dobijanja završnih mjerila za poglavlje 23. i 24.;
2. Obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture novoj EU metodologiji proširenja u pravcu dinamiziranja pregovaračkog procesa sa EU;
3. Stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije, uz zaustavljanje odlaska postojećih investitora u cilju dinamizacije ekonomskog razvoja zemlje;
4. Nastavak započetih ekonomskih reformi kako bi se održala stabilnost javnih finansija i nastavile započete socio-ekonomske mjere;
5. Regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore
6. Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog prioriteta, odnosno bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju – perspektive i mogućnosti;
7. Jačanje lokalnih samouprava kroz izmjene Zakona o državnoj svojini – prenos prava svojine od države na opštine i donošenje podzakonskih akata radi otklanjanja štetnih posljedica nastalih primjenom istog iz 2009. godine;
8. Priprema i realizacija ljetnje turističke sezone 2022.;
9. Sagledavanje mjera na reorganizaciji rada zdravstvenog sistema i donošenje državnih mjera za borbu protiv COVID-a;
10. Nastavak reforme javne uprave uz reviziju zatečenog stanja u državnim organima i javnim preduzećima;
11. Prostorni plan razvoja Crne Gore 2022.-2040.;
12. Obezbijediti ravnomjerni regionalni razvoj i decentralizaciju ( u oblastima prosvjete, kulture, prostornog planiranja, zdravstva) kao i ekonomski razvoj posebno u nerazvijenim opštinama;
13. Intenziviranje aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i stvaranju preduslova eliminacije svih izbornih zloupotreba;
14. Zaštita prava i integracija manjinskih naroda u institucijama, kroz ostvarivanje ustavnog načela srazmjerne zastupljenosti, uz punu implementaciju zakonske regulative.
V
STRUKTURA 43. VLADE
Potpisnici Sporazuma saglasni su da obezbijede neophodnu parlamentarnu podršku mandataru za sastav 43. Vlade.
Potpisnici Sporazuma su saglasni da 43. Vlada ima četiri potpredsjednika.
Potpisnici Sporazuma su saglasni da potpredsjednici Vlade budu zaduženi za odgovarajući resor u Vladi i da u skladu sa tom raspođelom predsjedavaju Vladinim komisijama – političkog sistema i pravosuđa i ekonomske politike.
U cilju realizacije Sporazuma svi potpisnici su dužni da prilikom izbora kadrova vode računa o potrebnom nivou kompetencija i stručnosti, i u tom smislu sprovedu međusobne konsultacije u cilju obezbjeđivanja optimalnih kadrovskih rješenja.
VI
NAČIN ODLUČIVANjA
Potpisnici Sporazuma su saglasni da će svaki materijal, prije razmatranja na sjednici Vlade, obavezno biti razmatran i obrađen u okviru resorne Vladine komisije.
Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će nastojati da se zakoni ili odluke od posebnog značaja predlažu/usvajaju uz što širi konsenzus na Vladi.
Potpisnici Sporazuma su saglasni da se sva pitanja od vitalnog državnog i nacionalnog interesa usvajaju kvalikfikovanom većinom svih članova Vlade.
Ova pitanja vezana za način odlučivanja i funkcionisanja Vlade regulisaće se Poslovnikom o radu Vlade.
Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će se u svom đelovanju snažno zalagati za uspostavljanje konstruktivnog pristupa i korektne političke komunikacije u kom smislu će, kroz međupartijski i društveni dijalog, težiti postizanju šireg političkog i društvenog konsenzusa oko vitalnih pitanja za napredak Crne Gore, posebno oko pitanja za koja je potrebna kvalifikovana većina u Parlamentu.
VII
ROK VAŽENjA SPORAZUMA
Sporazum se zaključuje za period od godinu dana nakon izbora Vlade.
Najkasnije mjesec dana prije isteka roka važenja Sporazuma potpisnici se obavezuju da pokrenu proces međusobnih konsultacija, na nivou lidera partija, u cilju produženja važenja Sporazuma odnosno njegovih mogućih izmjena.
Šef kluba poslanika „Crno na bijelo“ Miloš Konatar saopštio je ranije da je planirano da vlada ima 20 ministarstava i četiri potpredsjednička mjesta.
Vladu će, kako je naveo, činiti partije nacionalnih manjina u Crnoj Gori, SNP, SDP, CIVIS i Građanski pokret URA.
POLITIKA
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“
Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović je rekao u emisiji Načisto na TV Vijesti da su u 44. Vladu „ušli samostalno“, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.
„Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli“.
Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“.
„Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku – 100 odsto za EU“.
Upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje „dobri politički trgovci“ odgovorio:
„Ne bih to tako gledao… Nama niko ništa nije poklonio, nijesmo trgovali, već je cijena da ova partija može pomoći da zemlja u što kraćem periodu postane punopravna članica EU. Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava – mogu vam reći i da nisam. Bošnjačka stranka ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi….“, rekao je potpredsjednik Vlade.
POLITIKA
Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin
„Sigurni budite da će to biti tako“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Druga dionica izgradnje autoputa je itekako važna incvesticija za Crnu Goru, poslije koje će Andrijevica doživjeti renesansu, kao Kolašin, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
„Sigurni budite da će to biti tako. Kao što je Kolašin doživio renesansu. Brže će se stići do Andrijevice autoputem iz Podgorice, nego iz Nikšića do glavnog grada. Sjever je ionako bio više posjećen od primorja što se tiče turista“, rekao je Joković u emisiji „Budimo budni-Pitajte Vladu“ na TVCG, prenosi Portal RTCG.
Govoreći o agrobudžetu, Joković je kazao da će u 2025. godini biti najveći budžet za poljoprivrednike.
„Proizvođače interesuje ekonomska isplativost i da ne vidi sebe. Znam da nije lako baviti se poljoprivredom, a subvencije i pomoć da bi imali stabilnost i sigurnost. Problem je velika migracija stanovništva sa sjevera, a popis je sve pokazao“, dodao je on.
Upitan da prokomentariše problem oko šumarske mafije i da li su tačni podaci da se nelegalnom sječom zarađuje i do 100 miliona eura godišnje, Joković je kazao da mafija definitivno postoji, ali da se često „mnogi igraju sa ciframa i brojkama“.
„Uprava za šume je u velikoj mjeri uticala da se smanji nelegalna sječa, iako imaju ograničan broj zaposlenih i nedostatak mladih ljudi koji žele da rade te poslove. U Upravi za šume preko 50 odsto ljudi sljedeće godine ide u penziju. Organi treba da rade svoj posao, ali ipak mislim da se cifre o milijardama eura dramatizuju“, tvrdi Joković.
Joković je kazao da će aktuelna Vlada do 2030. godine izgraditi najveći broj infrastrukturnih projekata do 2030. godine.
Komentarisao je i izbore u Budvi za TVCG.
„Nakon izbora svi smo ostali na istom. Bili izbori – ponovili se, ista meta – isto odstojanje“, zaključio je Joković.
POLITIKA
Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!
„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da institucije i bezbjednosni sektor nijesu reagovali.
Na to je burno reagovao poslanik Demokratske Crne Gore, partije koja vodi bezbjednosni sektor, Momčilo Leković, poručujući Zirojeviću „sram te bilo“.
„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću.
Prethodno je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić osudio izjave pojedinaca sa jučerašnjeg protesta u Vraneškoj dolini koje ubistvo brata i sestre Madžgalj dovode u vezu sa vjerskom pripadnošću osumnjičenog Alije Balijagića.
„Svjedoci smo snimka koji kruži mrežama i koji ima elemente krivičnog djela širenja panike i lažnih vijesti. Želim osuditi takve i slične izjave i pozvati organe da osude takva djela“, kazao je Hadžić.
Zirojević je rekao da korjeni ove izjave dolaze iz Srbije, od Aleksandra Vučića.
„Tu izjavu nadležni su prećutali, zbog toga danas imamo ovakvo viđenje stvari“, kazao je Zirojević.
Vučić je početkom novembra rekao da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić „ekstremni, radikalni islamista“ i da je moguće da je to uradio jer je u kući ubijenih vidio ikone.
- HRONIKA3 дана ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA2 дана ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA4 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET1 дан ranije
Preminuo Dragan Marković Palma
- DRUŠTVO3 дана ranije
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
- BALKAN I SVIJET3 дана ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu