HRONIKA
Policija i tužilaštvo istražuju ko je iz Apelacionog suda ukrao ključ od kancelarije u kojoj su pritvorski predmeti
Sagovornici “Vijesti” tvrde da je indikativno da ključa nema od petka – kada je stigao predmet o eventualnom slanju Vesne Medenice u Istražni zatvor
Predsjednica suda Mirjana Popović rekla da ne želi da nagađa zbog čega je i kako ključ nestao, poručujući da će to utvrditi nadležni kojima je prijavila slučaj

Policija i tužilaštvo istražuju ko je i kada iz hola Apelacionog suda ukrao ključ od kancelarije u kojoj su takozvani pritvorski predmeti (Kvz).
Slučaj je prijavila šefica te instititucije Mirjana Popović, potvrđujući “Vijestima” da je od nadležnih tražila da utvrde šta se desilo.
Prema istim informacijama, policija je izuzela video-nadzor za period od 27. februara (petak) do 2. marta (ponedjeljak) jer je navodno u tom periodu nestao rezervni ključ koji je čuvan u zaključanom staklenom ormariću.
Nezvanični sagovornici lista tvrde da je indikativno da ključa navodno nema od petka – kada je u taj sud i tu kancelariju stigao predmet o eventualnom slanju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice u Istražni zatvor u Spužu, što je dan kasnije i učinjeno.
Popović je, prema saznanjima “Vijesti” – nakon što je predmet u petak u popodnevnim časovima primljen u sud, insistirala od pripravnih sudija da sjutradan dođu i odluče po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva – koje je mjesec ranije tražilo da se Medenica pošalje u pritvor.
Izvor lista tvrdi da bi predmet ostao netaknut u dane vikenda, da Popović nije insistirala na tome.
Popović je rekla da ne želi da nagađa zbog čega je i kako ključ nestao, poručujući da je na nadležnima da to utvrde.
“To je ključ od kancelarije, gdje su smješteni savjetnici, koji rade za Kvz vijeće (pritvori). Kad dođu predmeti, daju se sudiji izvjestiocu, on ih pogleda i prosljeđuje savjetnicima. Predmet tu bude dok se ne završi. Čim me je sekretarka obavijestila da nema ključa od te kancelarije, koji inače stoji u ormariću u holu, ja sam obavijestila tužilaštvo i policiju, pa neka istraže šta je u pitanju. Slučajnost ili šta drugo. Tražili su izuzimanje video-nadzora za određene dane i odmah sam zvala kolege iz stručne službe Sudskog savjeta da rade na tome”, kazala je predsjednica Apelacionog suda.
Policiju, tužilaštvo i predsjednicu Vrhovnog suda, ona je o tome obavijestila nakon što su je 4. marta saradnice informisale “da već dva dana traže ključ”…
Nakon uviđaja, na kancelariji je zamijenjena brava i zapisnički je konstatovano da je ključ izgubljen.
“Nakon što sam obavijestila policiju, zamijenili smo bravu i zapisnički konstatovali kome se predaje ključ, a gdje se čuva rezervni. Zamijenila sam, opreza radi, i brave na kabinetu i predkabinetu”, kazala je “Vijestima” sutkinja Popović.
Nestanak, pa pritužbaKljuč od kancelarije zagubljen je pred pritužbu koju su sve sudije Apelacionog suda i gotovo cijela administracija najvećeg žalbenog suda u državi, podnijele Sudskom savjetu protiv predsjednice Popović – tražeći da to tijelo zauzme stav i pokrene mehanizme zbog, kako su naveli, dugotrajnog neprimjerenog ponašanja, mijenjanja sudske prakse i načina rada Mirjane Popović.
Nakon gotovo tri sedmice od početka bune u Apelacionom sudu, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, dostavila je Sudskom savjetu predlog za razrješenje Popović.
Pavličić je predlog za razrješenje dostavila u zatvorenoj koverti ponaosob svim članovima Sudskog savjeta, a pored njenog mišljenja, poslala im je i izjašnjenja svih sudija i službenika Apelacionog suda, koji su se pritužbom obratili Sudskom savjetu.
Predlog za razrješenje Mirjane Popović podnijet je po članu 126 stav 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, a u kojem se, između ostalog, navodi da se “predsjednik suda razrješava dužnosti ukoliko se neprimjereno odnosi prema strankama i zaposlenima u sudu…”.
Uz predlog za razrješenje prva žena sudske vlasti dostavila je i obrazloženje, zbog čega smatra da iz postupaka sutkinje Popović proizilazi osnovana sumnja da je izvršila teži disciplinski prekršaj zbog čega je tražila njeno razješenje.
Nakon toga uslijedila je reakcija i Popović, koja je tražila od Sudskog savjeta da joj dostave izjašnjenja kolega, kako bi tokom postupka mogla na sve optužbe detaljno da napiše odgovor.
“Smatram da imam pravo da se o svemu tome i ja izjasnim, a imala bih mnogo toga i za reći. Od mene je do sada od strane Vrhovnog suda samo zatraženo dostavljanje odluke u vezi s postavljanjem video-nadzora u hodnicima suda. Cjelokupnu dokumentaciju, vezanu za to, sam i dostavila”, kazala je Popović.
Ona je navela da je upravo zbog situacija, koje su se dešavale u sudovima, posebno nakon afere “tunel” kada je prokopan tunel do depoa Višeg suda u Podgorici, zbog sigurnosti tražila da se u hodniku Apelacionog suda ugradi video-sistem.
Sudski savjet će nakon što Popović pošalje izjašnjenje zakazati sjednicu i donijeti odluku da li će razriješiti Popović.
To tijelo trebalo bi da utvrdi da li se iza cijelog slučaja kriju možda i neki drugi motivi, budući da je Apelacioni sud u nekoliko ključnih visokoprofilnih predmeta imao potpuno drugačije odluke od kolega iz Višeg suda u Podgorici.
Predsjednica Apelacionog suda nedavno je, odgovarajući na pitanja “Vijesti” o tome da li smatra da se iza nezadovoljstva kolega kriju možda drugi motivi, saopštila da ima svoj stav oko toga, ali i naglasila da “smeta nekom u sudstvu i van njega”.
Apelacioni sud je tokom 2025. ostvario ponajbolje rezultate u sudskom sistemu – godišnji izvještaj pokazuje da su prošlu godinu okončali sa 99,22 odsto riješenih predmeta u odnosu na priliv. Posebnu efikasnost, Apelacioni sud je pokazao tokom rješavanja tzv. “starih predmeta” – od 496 predmeta starijih od tri godine, riješeno je 455, odnosno 92 odsto, dok je prosječno trajanje postupka bilo svega 30,44 dana.
HRONIKA
Troje djece u hraniteljskoj porodici na Cetinju godinama trpjelo zlostavljanje: Nadležne službe bile obaviještene, majka stradala u femicidu

Djecu koja su doživjela nezamislivu traumu država je smjestila u sumnjivu hraniteljsku porodicu, a hraniteljima je potom povjerila i starateljstvo. Umjesto zaštite i sigurnosti, djeca su, prema navodima policije, gotovo pet godina trpjela novo nasilje i eksploataciju, i to u porodici koju je izabrala, licencirala i nadzirala država, saopštili su iz Centra za ženska prava.
Centar za ženska prava izražava najoštriji protest i ogorčenje, kako su kazali, povodom informacije Uprave policije od 29. septembra 2026. godine da su na Cetinju uhapšeni hranitelji troje maloljetne djece, osumnjičeni za trgovinu ljudima i nasilje u porodici.
Prema navodima policije, osumnjičeni su djecu od januara 2022. godine fizički zlostavljali, udarali ih rukama i drvenim predmetima, primoravali ih da nasilje prikrivaju od službenika Centra za socijalni rad, a najstarije dijete tjerali na težak fizički rad radi zarade i uskraćivali mu školovanje.
– Riječ je o djeci čija je majka žrtva jednog od femicida koji su se desili u Crnoj Gori – ističe se u saopštenju.
Kako se podsjeća, umjesto zaštite i sigurnosti djeca su, prema navodima policije, gotovo pet godina trpjela novo nasilje i eksploataciju, i to u porodici koju je izabrala, licencirala i nadzirala država.
– Ovo nije propust koji se nije mogao predvidjeti. Centar za ženska prava je još u februaru i martu 2022. godine, samo nekoliko sedmica nakon smještaja djece, upozoravao nadležne institucije, i u pisanoj formi (o čemu posjedujemo dokaze) i usmenim putem o sumnji na neadekvatan odnos hranitelja prema djeci – naveli su.
Kako su pojasnili u Centru za ženska prava, 23. februara 2022. godine o zabrinutosti za djecu su obavijestile Socijalnu inspekciju, a 25. februara 2022. godine uputile joj i pisani dopis.
– Dana 2. marta 2022. godine uputile smo hitne zahtjeve za postupanje nadležnim centrima za socijalni rad . U tim dopisima jasno smo navele da imamo informacije da su djeca neadekvatno obučena i zbrinuta, da ih hranitelji tuku, da su djeca zastrašena, da ih hranitelji uoči posjeta stručnih radnika spremaju i govore im šta da kažu, zbog čega djeca ne smiju da ispričaju šta im se dešava, kao i da je tetki, nakon što je ukazala na probleme, zabranjen kontakt s djecom. Upozorile smo i da su nadležni već znali da je ova porodica na evidenciji Centra za socijalni rad, jer je Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima 2015. godine prijavila sumnju da je hranitelj pokušao da ugovori brak svoje tada maloljetne kćerke. Tražile smo da se hitno utvrdi činjenično stanje, da se sa djecom razgovara odvojeno od hranitelja i da se razmotri smještaj kod srodnika po majčinoj strani, koji su bili spremni da preuzmu brigu o djeci – dodaju u Centru za ženska prava.
Nadležni Centar za socijalni rad odgovorio im je, kako su naveli, 3. marta 2022. godine, da su djeca prilikom posjeta „svakog puta zatečena u adekvatnom stanju – uredno obučena, zbrinuta i dobrog raspoloženja”, da „izražavaju zadovoljstvo boravkom u porodici”, da je hraniteljima izdata licenca nakon procjene podobnosti i pribavljenog dokaza da nijesu krivično osuđivani, te da je na konferenciji slučaja utvrđeno da su stručni radnici „u svim fazama” postupali u skladu sa zakonom i najboljim interesom djece.
– Na sumnju na trgovinu ljudima iz 2015. godine u tom odgovoru nema nijedne riječi. Danas policija navodi da su hranitelji od januara 2022. godine, dakle od samog početka smještaja, primoravali djecu da nasilje kriju upravo od službenika Centra za socijalni rad. To je tačno ono na šta smo upozorile prije više od četiri i po godine. Institucije su bile obaviještene – kazali su u saopštenju.
Ovaj slučaj, poručuju, otvara pitanja na koja javnost i, prije svega, djeca imaju pravo da dobiju odgovor.
– Kako je porodica prijavljena zbog sumnje na trgovinu ljudima i ugovaranje braka maloljetnog djeteta mogla da dobije licencu za hraniteljstvo, samo zato što hranitelji nijesu bili pravosnažno osuđivani; Zašto upozorenja o nasilju nad djecom, koja su institucije dobile u pisanoj formi, nijesu dovela do nezavisne provjere, odvojenog razgovora sa djecom izvan kuće hranitelja i privremenog izmještanja djece; Na osnovu čega je, uprkos tim upozorenjima, hraniteljima povjereno i starateljstvo nad djecom, čime su postali i njihovi zakonski zastupnici; Kako je moguće da tokom gotovo pet godina nadzor Centra za socijalni rad nije otkrio da je dijete primoravano na rad i da mu je uskraćeno školovanje; Šta je utvrdila Socijalna inspekcija, i ko je i na osnovu čega na konferenciji slučaja zaključio da je postupanje bilo zakonito? – naveli su.
Ova djeca su, kako preciziraju u Centru za ženska prava, najprije ostala bez majke zbog nasilja koje institucije nijesu spriječile, a zatim su, prema navodima policije, ponovo izložena nasilju u sistemu koji je trebalo da ih zaštiti.
– Pored toga što predstavlja neshvatljivo, nehumano ponašanje prema djeci koja su preživjela nezamislivu traumu, ovakav ishod predstavlja grubo kršenje obaveza države iz Konvencije UN o pravima djeteta, Istanbulske konvencije i Konvencije Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima – dodali su u Centru za ženska prava.
Zato, kako su poručili zahtijevaju da državno tužilaštvo proširi istragu i utvrdi odgovornost svih službenih lica koja su učestvovala u licenciranju hranitelja, smještaju djece, dodjeli starateljstva i nadzoru nad smještajem, kao i onih koja su postupala po našim upozorenjima iz 2022. godine. Zahtjev tužilaštvu danas upućujemo i u pisanoj formi; da Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije hitno sprovede vanredni nadzor nad radom centara za socijalni rad koji su bili nadležni u ovom slučaju, javno objavi nalaze, uz zaštitu podataka o djeci, i do okončanja postupaka, udalji odgovorna lica iz rada na predmetima zaštite djece; da se hitno preispitaju sve licence za hraniteljstvo izdate bez provjere ranijih prijava, evidencija i sumnji o nasilju, trgovini ljudima i drugim oblicima ugrožavanja djece, a ne samo podataka o pravosnažnoj osudi; da se djeci odmah obezbijedi specijalizovana i dugoročna psihosocijalna podrška, i da se pri odlučivanju o njihovom daljem smještaju uvaže srodnici koji su se od početka interesovali za njihovu zaštitu, kao i mišljenje same djece; da se u postupku u potpunosti zaštiti privatnost djece i spriječi njihova sekundarna viktimizacija, uključujući i medijsko izvještavanje – istakli su u saopštenju iz Centra za ženska prava.
Centar za ženska prava godinama, kako naglašavaju, upozorava da je sistem zaštite djece koja su preživjela femicid i nasilje u porodici neadekvatam i da država za ovu djecu mora da uradi mnogo više.
– Predlagale smo i da se zakonom propiše obavezna i dugoročna podrška za djecu žrtava femicida, koja bi obuhvatila psihosocijalnu podršku, pomoć u obrazovanju i rješavanje stambenog pitanja, kako bi ova djeca, nakon gubitka majke, imala sigurnost i uslove za oporavak i odrastanje. Ta rješenja još uvijek nijesu usvojena, pa su djeca žrtava femicida i dalje prepuštena snalaženju pojedinih institucija. Ovaj slučaj je najteži dokaz za to! Zato zahtijevamo istragu kojom neće biti obuhvaćeni samo osumnjičeni hranitelji. Tražimo odgovornost svih koji su djecu predali u njihove ruke i nijesu htjeli da čuju upozorenja koja smo im blagovremeno upućivali – zaključili su u saopštenju.
HRONIKA
Plav: Osumnjičen da je ukrao prijatelju automobil, vlasnik da je lažno prijavio krađu
Policija je utvrdila da je vozilo prethodno uzeo prijatelj A.G, te da je, kako se sumnja, vlasnik bio upoznat sa tom činjenicom

Policija je podnijela krivične prijave protiv A.G. (25), zbog sumnje da je prijatelju ukrao vozilo, a protiv vlasnika A.B. (27) iz Plava, zbog sumnje da je lažno prijavio slučaj.
Naime, slučaj je 25. septembra oko 00:30 časova, Dežurnoj službi OB Plav, telefonom prijavio A.B, navodeći da mu je sa parkinga ukradeno vozilo.
Preduzimajući niz mjera i radnji, policija je utvrdila da je vozilo prethodno uzeo prijatelj A.G, te da je, kako se sumnja, vlasnik bio upoznat sa tom činjenicom.
“Službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav rasvijetlili su u kratkom vremenskom periodu događaj prijavljen kao otuđenje vozila i, u vezi sa tim, podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivične prijave protiv dva lica: zbog sumnje da je počinilo krivično djelo oduzimanje vozila, podnijeta je krivična prijava protiv A.G. (25) iz Plava, a zbog sumnje da je počinio krivično djelo lažno prijavljivanje podnijeta je krivična prijava protiv A.B. (27) iz Plava”, piše u saopštenju.
Iz UP su kazali da su nakon preduzetih mjera i radnji, a po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, podnijete su krivične prijave protiv ove dvije osobe.
HRONIKA
Medenica vraćena u zatvor: Slomila nosnu kost, povrijeđena joj i ruka
Medenica je, nakon obavljenih pregleda u KCCG-u i ukazane medicinske pomoći, vraćena u Istražni zatvor

Nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, koja je jutros nakon pada u Istražnom zatvoru u Spužu hitno prevezena u Klinički centar Crne Gore, pregledima je utvrđen prelom nosne kosti, kazao je advokat Zdravko Begović.
Osim povrede nosa, kako je kazao za Pobjedu, ljekari KCCG-a konstatovali su i povredu lijeve ruke, zbog čega joj je stavljen longeta, prenosi taj list.
Medenica je, prema informacijama Pobjede, pala tokom šetnje u krugu Istražnog zatvora, nakon čega je najprije pregledana u zatvorskoj ambulanti, a potom upućena u KCCG radi detaljnijih medicinskih pregleda.
Nakon obavljenih pregleda i ukazane medicinske pomoći, Medenica je u 15.45 časova vraćena u Istražni zatvor.
Medenica se nalazi u pritvoru nakon što je prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđena na deset godina zatvora. Sud ju je oglasio krivom u dva slučaja protivzakonitog uticaja, dok je oslobođena optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.
Pritvor joj je određen 28. februara, nakon što je uvažena žalba Specijalnog državnog tužilaštva zbog opasnosti od bjekstva.
BALKAN I SVIJET20 сати ranije(VIDEO) Oštećen avion Er Srbije na aerodromu u Parizu
DRUŠTVO1 дан ranijeObustava saobraćaja na putu Berane–Rožaje tokom vikenda
DRUŠTVO2 дана ranijeLijepa vijest iz Berana: Anđela (21) i Nemanja (28) dobili trojke – Čestitamo!
BALKAN I SVIJET1 дан ranijeOtac i sin na Vespi od Australije stigli do Ulcinja: Putovali više od 213 dana neprekidno
DRUŠTVO3 дана ranijeKatnić tvrdi: Lazović i Milović glumili korumpirane policajce kako bi razotkrili krijumčarenje droge i cigareta
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeNevjerovatna priča iz Čačka o kojoj priča cijela Srbija: Muž porodio ženu na ulici, na svijet stigla zdrava djevojčica











