Šefket Džek Sinanaj, jedan od trojice braće vlasnika lanca restorana u Njujorku, u Ameriku je došao kao dvadesetogodišnjak, 1991. godine iz Plava – u potrazi sa boljim životom, kao i mnogi prije i posle njega. U Americi je već bio njegov stariji brat Rustem Ras, a krajem 90-tih im se pridružio i najmlađi Džafer Džef Sinanaj.

„Došao sam ilegalno, i trebalo je da platim 9.000 dolara…Teško je bilo da se nađe posao bez znanja jezika. U današnje vrijeme djeca više znaju engleski, a mi ga nismo znali. Kad sam našao posao, radio sam za 15, 20 dolara na dan. I to je bilo zaista teško. Ti zamišljaš Ameriku drugačije, da će biti više para, da pošalješ familiji, pomogneš porodici u Crnoj Gori“, priča Džek Sinanaj za Glas Amerike.

Po dolasku u Ameriku, Sinanaj je kratko radio kao građevinski radnik u Konektikatu, a zatim je obavljao različite poslove u restoranima u Njujorku. 2005. je sa braćom uspio da sakupi dovoljno novca, zahvaljujući i ulaganjima u nekretnine, i otvori svoj prvi restoran na Menhetnu, a godinu kasnije je dobio američko državljanstvo.

„Prve dvije tri nedelje je bilo teško, imali smo po 20, 30 ljudi, a veliki restoran sa puno radnika koje treba isplatiti. Međutim, dobili smo dobre kritike u Tajmautu, zatim posle 8 nedelja i u Njujork tajmsu, a onda je počelo da dolazi po 300 ljudi naveče…Najteža stvar je da opstaneš i zadržiš mušterije, da dovedeš nove“.

U Njujorku, braća Sinanaj nisu se zaustavila samo na jednom restoranu. Tokom narednih godina otvorili su 15, među kojima je i italijanski u partnerstvu sa poznatim glumcem Čazom Palminterijem.

Braća Sinanaj i poznati italo-američki glumac Čaz Palmintijerifoto: Printscreen/YouTube/Glas Amerike

Neke su morali da zatvore zbog, kako kaže Džek, povećanja kirije na Menhetnu sa najmanje 200.000 dolara na milion 700 hiljada godišnje. Sada radi 8, među kojima je i popularni lanac restorana – Empire Steak House – sa ogrankom i u Tokiju.

Restorane, kako kaže Džek, posjećuju glumci, muzičari, političari – među kojima su nedavno reper 50 Cents, zatim predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson, njegova prethodnica Nensi Pelosi, bivša državna sekretarka Hilari Klinton…

Braća Sinanaj dio su velike crnogorske dijaspore u Njujorku i okolini, te širom Amerike koja, kako za Glas Amerike kaže vršilac dužnosti generalnog konzula Crne Gore Amer Cikotić, sigurno broji više desetina hiljada.

„Radi se o ljudima koji su došli najviše 60, 70-tih i kasnije 90-tih, koji su u početku – citiraću jednog prijatelja, privrednika iz Njujorka koji je kazao: Kad smo došli, radili smo najteže poslove u zgradama i restoranima, a nakon 20 godina smo postali vlasnici tih zgrada i restorana…Na Menhetnu su među četiri najbolja steakhousa, dva u vlasništvu ljudi porijeklom iz Crne Gore. Druga generacija su i advokati, privrednici, ljekari“, kaže Cikotić za Glas Amerike.

Mnoge imigrante, ne samo iz Crne Gore već i iz drugih zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, Sinanaji zapošljavaju u svojim restoranima u kojima radi više od 230 ljudi.

„Milo ti je da pomogneš našem narodu, a i dobri su radnici“, kaže Džek Sinanaj koji nerijetko svojim radnicima pomaže u kuhinji, gde sprema specijalitet restorana – biftek.

Dok planira otvaranje novih restorana, Sinanaj uživa u životu u Njujorku, ali ne zaboravlja ni odakle je došao.

„Svako ljeto idem sa djecom u Crnu Goru skoro dva mjeseca, da upoznaju našu kulturu naš narod…Nema ljepšeg mjesta, samo fale poslovi i pare“.

Sinanaj bi volio da posluje u Crnoj Gori, ali smatra da bi trebalo da bude mnogo manje birokratskih prepreka za investitore. U Americi, svoj uspjeh pripisuje upornosti i radu.

„Moramo više da guraš, da ti nije mučno da se digneš, radiš…Ja kada sam radio za drugog, i kad su me pitali oćeš li da radiš sjutra, ja sam rekao da. Uvijek ćeš te pare za nešto da iskoristiš“, kaže on.

Poslije tri dana pohođenja staza Svetog Vasilija Ostroškog i 150 prepješačenih kilometara Beranci Marko Dašić i Zoran Babović stigli su sinoć kasno u manastir Ostrog gdje su se jutros rano poklonili moštima čudotvorca.

„Osjećaj poslije ispunjene misije i dugogodišnje želje je neopisiv“, kazali su ovi odvažni mladići za Portal Berane online po povratku u Berane.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju sjutra Svetog Vasilija Ostroškog, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori, i mjesto su hodočašća za vjernike svih religija.

Sveti Vasilije Ostroški, svjetovno Jovanović rođen je u selu Mrkonjići u Popovom Polju u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Rodio se 28. decembra 1610. godine, od pobožnih i blagočestivih pravoslavnih roditelja Petra i Anastasije Jovanović. Na krštenju su mu roditelji dali ime Stojan. Zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija Presvete Bogorodice i kao monah ubrzo se pročuo zbog svog podvižničkog života, a kasnije je izabran i posvećen za episkopa zahumskog i skenderijskog.

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima saopštila je da je kasno sinoć u selu Banjevac, udaljenom desetak kilometara od Berana, zahvaljujući OB Berane i UIP otkriven novi lager od 20 komada bespravno posječenih smrčevih trupaca, na kojima nije bilo šumskog žiga, pločice niti valjane papirologije.

„Službenici Uprave za gazdovanje šumama su izašli na teren, evidentirali i označili bespravno posječena stabla i obavjestili direktora Uprave o ovom događaju. VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, Miloš Rajković hitno je reagovao i organizovao čuvanje zaplijenjenog lagera tokom noći i jutra, a trenutno traži i specijalno vozilo kojim će zaplijenjena bespravno posječena građa biti transportovana na sigurnu lokaciju“, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, on je istakao da je ponosan na odlične rezultate koje daju intenzivne kontrole ugroženih terena a posebno je istakao da raspolaže i sa informacijama da nekoliko pilana u Ražanici, opština Berane, aktivno radi preko cijele noći u periodu od 02,00h do 07,00h treću smjenu, zbog čega će biti organizovana kontrola istih i ukoliko bude pronađena nepravilnost kod tih pilana, one će biti zapečaćene i zatvorene.

Na kraju je poručio da će u narednom periodu, svu zaplijenjenu bespravnu građu koju oduzmemo od ljudi koji se bespravno bogate, besplatno podijeliti socijalno ugroženim kategorijama ili uz minimalnu naknadu, u skladu sa zakonskim procedurama, o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena.