Connect with us

DRUŠTVO

PLAŽE PRAZNE, TURISTIČKI POSLENICI NEZADOVOLJNI

Propada sezona, Vlada ne reaguje

Premijer navodi da je sezona zadovoljavajuća kad su u pitanju finansije, te da se nadaju boljoj posjeti u drugoj polovini mjeseca i avgustu. Ministar turizma navodi da se sezona priprema godinu ranije, dok iz SDP-a traže hitnu reakciju države

Foto: Screenshot

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Iako su plaže poluprazne, turistički poslenici nezadovoljni, u Vladi tvrde da su finansijski efekti zadovoljavajući i ne smatraju da treba bilo šta dodatno raditi, te da je za to sada i kasno.

Ukazali su da se sezona priprema godinu ranije, a narednu su najavili da će spremati kad se ova završi, tj. da će tada formirati tim za pripremu sezone, prenosi „Dan“.

Tako je sezona za sada loša, a članovi ove i prethodne vlade optužuju jedni druge za takvo stanje i ne rade ništa konkretno da se situacija popravi.

Takođe, zbog rata u Ukrajini i snakcija Rusiji, ostali smo bez petine ili šestine stalnih gostiju, a nismo ih zamijenili, iako smo imali vremena od februara da to uradimo. Plus, na primorju su cijene „bezobrazno“ visoke, pa imamo i nezadovoljne turističke radnike i nezadovoljne goste, podsjeća „Dan“.

Član predsjedništva SDP-a Mirko Stanić smatra da Vlada sada treba da pokuša da spasi barem dio sezone.

„Potrebna je hitna reakcija države, kako bi se obezbijedila dodatna sredstva za promociju turizma, ali i dovođenje novih avio-kompanija koje bi povećale dostupnost, jer je očigledno da ovako napravljena državna avio-kompanija to ne može ostvariti“, poručio je Stanić.

Ukazao je da poslednjih dana čujemo ključnu primjedbu, a to je da turizam i turistička privreda nemaju odgovarajuću državnu podršku, a da je razvoj stihijski i bez plana.

„Izostala je i kampanja NTO, koja je za ovu sezonu imala samo 14 odsto potrebnog budžeta, dok je za prezentaciju opredijeljeno svega 300 hiljada eura, što je iznos koji za reklamu potroše sve veće crnogorske kompanije, dok Hrvatska na ove aktivnosti troši 42 miliona ili 150 puta više. Tako danas sve konkurentske destinacije u regionu bilježe ogromno povećanje broja turista i prihoda, a u Crnoj Gori je u Budvi 20 odsto turista manje u odnosu na prošlu godinu“, rekao je Stanić.

O lošoj posjeti na Crnogorskom primorju mediji su pisali prethodnih dana, a o tome je juče raspravljala i Vlada.

Premijer Dritan Abazović je kazao da je presezona bila dobra, a da je glavna sezona u malom zakašnjenju. Kazao je i da ne može da se ponovi prošlogodišnji špic sezone, kad smo bili jedini otvoreni za dolazak gostiju. Ove godine je, kako je kazao, teško kompenzovati tradicionalne goste.

„Treba da se usredsredimo i privedemo sezonu kraju. Finansijski efekti sezone su zadovoljavajući. Nadam se većem talasu turista u drugoj polovini ovog mjeseca i u avgustu kada su kolektivni godišnji odmori. Čini mi se da smo bolji od konkurentnih zemalja sa kojima želimo da se poredimo, što se tiče finansija. Evropa je u ovom trenutku u ratu i to je izazvalo velike poremećaje, pa i u Crnoj Gori. Ali, ako se i ovim tempom nastavi, imaćemo zadovoljavajuću sezonu“, izjavio je Abazović na sjednici Vlade.

Kazao je da su ove godine cijene na Crnogorskom primorju kao na Azurnoj obali.

„Voda na primorju košta četiri eura, a do prije dvije godine je bila euro, euro i po najviše. To moramo da znamo, kad se ljudi bune. Sojenice su se mogle iznajmiti za 50 eura, a sada za 250 eura. Region nema visoku platežnu moć i teško im je da ručak za četvoročlanu porodicu plate 100 eura“, rekao je premijer. Istakao je i da su veliki hoteli ove godine zadovoljni, a da su nezadovoljni izdavaoci privatnog smještaja.

„Tržište Kine je blokirano otkad je korona. Rusi su u Turskoj ili kod kuće. Kad se korona eliminiše i krene ogromno tržište, očekujem da Crna Gora ima profit“, zaključio je Abazović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

DRUŠTVO

Vjerio se Aleksa Bečić

Bečić je u ranijim televizijskim gostovanjima pričao o svojoj dugogodišnjoj djevojci, navodeći da se poznaju još od djetinjstva

Foto: Instagram screenshot

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić vjerio je danas svoju izabranicu.

Bečić je fotografije sa svojom životnom saputnicom objavio na Instagramu.

Na fotografijama se može vidjeti i prsten.

„Potraga za životnom saputnicom je završena. Ovo je samo jedan od mnogo lijepih trenutaka koji nas čekaju u zajedničkom životu“, napisao je Bečić.

U komentarima na Bečićevom zvaničnom Instagram profilu mnogi su im čestitali i poželjeli lijepe trenutke u budućem zajedničkom životu.

Bečić je u ranijim televizijskim gostovanjima pričao o svojoj dugogodišnjoj djevojci, navodeći da se poznaju još od djetinjstva.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bolnica u Nikšiću: Dječaku dali lijek sa alkoholom, umjesto sa destilovanom vodom

Navodi se da je lijek rastvoren sa alkoholom od 70 procenata. Dječakova majka je ispričala da je po mirisu shvatila da nešto nije u redu i da je zaključila da je u pitanju alkohol. Najbitnije je da je dijete nakon tog propusta dobro i da nema nikakvih posledica, kaže direktorica Dušanka Perović

OB Nikšić, Foto: Svetlana Mandić

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Opšta bolnica u Nikšiću pokrenula je disciplinski postupak protiv medicinskog osoblja koje je 20. septembra u večernjim časovima osmogodišnjem dječaku dalo pogrešnu terapiju, odnosno rastvorilo lijek za želudac sa alkoholom umjesto sa destilovanom vodom.

Prema saznanjima „Dana“, pacijentu je dat lijek rastvoren sa alkoholom od 70 procenata.

Direktorica Opšte bolnice Nikšić Dušanka Perović kazala je za „Dan“ da je su pokrenuli postupak i uzeli izjave od medicinske sestre koja je dječaku dala pogrešnu terapiju, dežurnog ljekara i ostalog osoblja.

Ona objašnjava da se radi o pacijentu sa posebnim potrebama koji je trebalo da dobije rastvorenu terapiju „famotidina“ za želudac koju jedino na taj način može popiti. Perović navodi da nije riječ o antibiotiku.

„Slučaj je prijavio dežurni ljekar. Prema navodima zaposlenih, obaveza medicinske sestre koja je preuzela smjenu u sedam časova uveče, bila je da pacijentu rastvori lijek. Na čaši je pisalo da je destilovana voda, kako i treba da bude, ali se ispostavilo da je nako stavio alkohol. Ona je rastvorila lijek sa tim alkoholom i dala pacijentu, ali su odmah utvrdili o čemu se radi. Dječakova majka je ispričala da je po mirisu shvatila da nešto nije u redu i da je zaključila da je alkohol. Najbitnije je da je dijete nakon tog propusta dobro i da nema nikakvih posledica.

Mi ćemo sa pravnom službom preuzeti određene korake i u disciplinskom postupkui utvrditi ko je odgovoran za propust. Medicinska sestra koja je u 19 časova preuzela smjenu uzela je tečnost iz čaše, u kojoj je inače destilovana voda, i moguće da nije ni znala šta je u njoj. Utvrdićemo kako je došlo do propusta i ko je umjesto destilovane vode stavio alkohol. Ne znamo da li je to urađeno namjerno, ali će se sve ispitati. Majka dječaka je dolazila i molila da ne pokrećemo postupak protiv medicinske sestre koja stalno brine od njenom sinu. Ipak mi ćemo morati do kraja sprovestu kontrolu i izreći adekvatnu sankciju po zakonu“, kaže Perović.

Ona objašnjava da se ne zna da li je neko namjerno stavio alkohol u čašu i da li je za to odgovorna sestra koja je odradila dnevnu smjenu, ali se radi o ozbiljnom propustu.

„Ovo nije nimalo lako, mi ćemo dati sve od sebe da utvrdimo sve činjenice koje su dovele do ovoga. Dječak koji je dobio terapiju je sa posebnim potrebama i redovno je od rođenja u bolnici“, kaže Perović.

Ovo nije jedini propust u nikšćkoj bolnici ove godine, pošto su 24 marta dvije medicinske sestre pacijentu koji je bio smješten na Internom odjeljenju greškom dale krv pogrešne krvne grupe. Pacijent je tom prilikom doživeo anafilaktički šok, pa je hitno prebačen u Klinički centar Crne Gore radi daljeg liječenja. Zbog tog propusta Komisija je donijela odluku da se jedna medicinska sestra suspenduje i da se protiv nje pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti, a drugoj, koja je bila angažovana po ugovoru o volonterskom radu, uruči opomena uz preporuku da joj se volonterski ugovor, koji je istekao 2.4.2022. godine, ne produžava.

Podnijete krivične prijave u julu

Uprava policije je u julu podnijela krivične prijave protiv dvije medicinske sestre u Opšoj bolnici zbog sumnje da su izvšile krivično djelo nesavjesno liječenje.

„Nikšićka policija je 24. marta 2022. godine došla do saznanja da je jednom pacijentu koji je bio smješten na Internom odjeljenju Opšte bolnice u Nikšiću, medicinsko osoblje greškom dalo krv neodgovarajuće krvne grupe. Pacijent je tom prilikom doživio anafilaktički šok, nakon čega je hitno prebačen u Klinički centar Crne Gore radi daljeg liječenja. Došli smo do saznanja da su 21. marta L.K. (62) jedan ili više medicinskih radnika priključili krv neodgovarajuće krvne grupe i o događaju je obaviješten tužilac koji je kvalifikovao krivično djelo nesavjesno pružanje ljekarske pomoći“, navode iz policije.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Knežević: Radoje Žugić je privatni guverner porodice Đukanović

„Žugić se grčevito bori da ostane u fotelji guvernera Centralne banke Crne Gore i u trećem mandatu, bez obzira na ograničenje od dva mandata prema Zakonu o CBCG. Ironija je da sebe samog preporučuje, pošto ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio Skupštini da bude ponovo izabran za guvernera. Hvaleći sebe, Žugić je ne trepnuvši izjavio, da nije umješan niti odgovoran za bilo koje afere koje mu se stavljaju na teret!?“

Knežević, Foto: Tanjug/D. KUJUNDŽIĆ

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Predsjednik Atlas grupe dr Duško Knežević oglasio se povodom budućeg izbora guvernera Centralne banke Crne Gore.

„Radoje Žugić se grčevito bori da ostane u fotelji guvernera Centralne banke Crne Gore i u trećem mandatu, bez obzira na ograničenje od dva mandata prema Zakonu o CBCG. Ironija je da sebe samog preporučuje, pošto ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio Skupštini da bude ponovo izabran za guvernera. Hvaleći sebe, Žugić je ne trepnuvši izjavio, da nije umješan niti odgovoran za bilo koje afere koje mu se stavljaju na teret!?“, kazao je Knežević.

Samo u slučaju stečaja Atlas banke i IBM banke Žugić je više puta prekršio zakon i izvršio krivična djela za koja tek treba da mu se sudi, kazao je Knežević i dodao da je stečaj u Atlas banci uveden uprkos činjenici što je u zapisniku o kontroli Atlas banke iz novembra 2018. godine konstatovano da je Banka poštovala izrečene mjere od strane CBCG.

Izvještajem o kontroli Atlas banke konstatovano je sljedeće:

„Banka je kontinuirano pod mjerama Centralne banke i njeno poslovanje se prati na dnevnom nivou od dana 06.11.2015. godine. Rješenjem donijetim dana 08.03.2017. godine „P“ 03-75-3/2017, od Banke se zahtijevalo otklanjanje nepravilnosti u poslovanju. Kontrolom je utvrđeno da je Banka postupila po mjerama Centralne banke… Banka je izvršila traženi iznos za dokapitalizaciju od 10 miliona eura“.

„I pored činjenice i nalaza kontrole, CBCG donijela je rješenje o uvođenju stečaja u Atlas banci, suprotno zakonu. Kao dodatni argument koji je CBCG iskoristila kao razlog za uvođenje stečaja jeste blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura. Ovakva odluka donijeta je na paušalno izvedenim zaključcima CBCG a prije pravosnažne presude koji se vodi protiv rješenja tadašnje Poreske uprave i Ministarstva finansija“, kazao je Knežević.

Predsjednik Atlas grupe naglašava da je u postupku koji je vođen pred Upravnim sudom Crne Gore, početkom novembra 2021. godine donijeta prva presuda u korist e-commerce klijenata Atlas banke, kojim se obaraju rješenja Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina, po kojima je obračunat porez na dobit e-commerce klijentima Atlas banke.

„Ovim se Upravni sud Crne Gore jasno odredio prema postupanju Uprave prihoda i carina i Ministarstva finansija prema svim klijentima koji su koristili e-commerce uslugu Atlas banke, a kojima je Specijalno državno tužilaštvo blokiralo sredstva u iznosu od 64 miliona eura kod ove banke sa argumentom da se radi o utaji poreza. Ovakva presuda upućuje na to da su osnovani navodi akcionara Atlas banke da je blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura u 2018. godini izvršena bez zakonskog osnova i sa namjerom da se Banci nanese šteta, što je u konačnom dovelo do stečaja u Atlas banci“, podvlači on.

Knežević navodi da činjenica da je sud poništio rješenje tadašnje Poreske uprave i Ministarstva finansija govori u prilog tome da CBCG nije imala osnov da predmetno rješenje uzme kao mjerodavno, kao i to da nije imala osnov da zahtjeva da Banka iznos od skoro 64 miliona isključi iz obračuna likvidne aktive na osnovu zahtjeva SDT.

„Pored sveobuhvatne kontrole, CBCG sprovodila je i ciljnu kontrolu platnog prometa koja je obuhvatila i obavljanje platnog prometa e-commerce klijenata. Zapisnikom o kontroli nijesu konstatovane nepravilnosti kao ni bilo koju sumnja u poslovanju na osnovu koje bi se moglo zaključiti da se radi o povredi zakona u smislu prekršaja, a posebno krivičnog djela, što je kasnije tvrdilo SDT. Do danas nije podignuta optužnica u predmetu e-commerce-a, niti je bilo koje lice od 400 pravnih i fizičkih lica koja su bila obuhvaćena istragom, ni prvostepeno ni pravosnažno osuđena. Sve ovo govori u prilog da je CBCG postupala protivzakonito i na osnovu nepotpunih i proizvoljnih zaključaka i nalaza prema volji pojedinaca u vrhu tadašnje vlasti. Za razliku od Atlas banke koja je svoju e-commerce uslugu obavljala u potpunosti usklađeno sa pravilima kartičnih asocijacija Visa i Master Card, međunarodnim propisima, pozitivnim propisima države Crne Gore, druge banke koje su kopirale model e-commerce-a bile su u poziciji da prihvataju samo klijente koji posluju u industrijama koje Atlas banka nije prihvatala kao regularne i koje nijesu bile usklađene sa politikama koje propisuju kartične ascocijacije. Neke od tih banaka i danas obavljaju djelatnosti po istom modelu koji je tada preuzet od Atlas banke, ali za te banke e-commerce usluga bila je regularna a ista usluga koju je pružala Atlas banka – nije prema mišljenju Žugića i tadašnjeg GSDT-a. Uloga Žugića u spašavanju Prve banke 2008. godine vjerovatno je bila presudna i za njegovu današnju poziciju, kao i za sve druge funkcije koje je obavljao u međuvremenu. Za Žugića ni danas vjerovatno nije nemoralno to što je novcem građana u iznosu od 44 miliona eura finansirao opstanak Prve banke. U odnosu na Atlas banku on svoje postupanje vjerovatno ne bi nazvao nemoralnim i svoj pristup prema Prvoj banci ne bi smatrao selektivnim. Očigledno je da su u slučaju Žugića moralni principi nestali i da postoji samo jedan cilj – bezuslovno služenje porodici Đukanović“, podvlači Knežević.

Kao dokaz kriminalnog djelovanja tima sektora za kontrolu Centralne banke koji je vodio postupke kontrole, stoji činjenica da je Tanja Terić koja je bila vođa tima za kontrolu u Atlas banci, u toku postupka kontrole zloupotrijebila službeni položaj zbog čega se protiv nje vodi krivični postupak, kazao je Knežević i dodao da u tom periodu, po instrukcijama Žugića, privremena uprava Centralne banke u Atlas banci je izvršila nezakonitu isplatu 21,8 miliona evra povlašćenim klijentima, među kojima je bio značajan broj VIP klijenata dobro kotiranih i povezanih sa DPS-om, a koji podaci i dan danas nijesu poznati građanima i oštećenim klijentima iz čijih depozita su ta sredstva protivzakonito isplaćena.

Tanja Terić je, kako Knežević kaže, za sada jedina osumnjičena u ovom predmetu a da su aposleni u Atlas banci koji su nakon uvođenja privremene uprave izvršavali naloge privremene upravnice Tanje Terić jedini su koji imaju informacije o depozitima koji su protivzakonito isplaćivani, budući da su izvještaji CBCG o privremenoj upravi u Atlas banci proglašeni tajnim i kao takvi nedostupni javnosti.

„Neistine koje Žugić iznosi na tako drzak način naočigled činjenica koje su široj javnosti poznate godinama i o kojima mediji duže vremena izvještavaju, vrijeđa inteligenciju i laičke javnosti, a stručnoj javnosti i iskusnijim poznavaocima prilika u Crnoj Gori govori o tome da se iza očajničkog držanja za fotelju krije krupni rizik od razotkrivanja osjetljivih informacija i to se ovakvim beskrupuloznim lažima pokušava kamuflirati. Nije trula samo fotelja dr Radoja Žugića. Truo je i Savjet CBCG koji je vrhovno tijelo monetarne vlasti. U Savjetu CBCG, tik uz Žugića, sjedi Ruždija Tuzović, bivši član Odbora direktora Plantaža, kojem je iz ovog državnog preduzeća isplaćeno 193 hiljade eura za vrijeme njegovog mandata, a koji je podrškom bivšem rukovodstvu davao podršku i zahvaljujući kojem se danas Plantaže nalaze na izdisaju. Uloga Žugića bila je da bude privatni guverner porodice Đukanović, da vjerno služi njihovim interesima i da izvršava naloge za koje je dobio sve funkcije i bogatstvo koje je u toku svoje karijere stekao, i tu svoju najvažniju funkciju je dosledno izvršavao“, zaključio je Knežević.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije