Dok dio privrednika najavljuje rast cijena uvoznih i domaćih proizvoda, zbog rekordnih cijena energenata u Crnoj Gori i Evropi, već sada, ali se pripremaju za rast cijena zbog najave povećanja troškova rada iz “Euro modela”, iz Ministarstva ekonomskog razvoja saopštili su “Vijestima” da planiraju ograničenje trgovačkih marži od 1. januara zbog najave rasta cijena.

“Ministarstvo će od 1. januara ograničiti trgovačke marže na najosnovnije proizvode za potrebe domaćinstava, kako bi se spriječio veći udar na životni standard građana prilikom primjene ‘Euro modela’, kazao je za “Vijesti” potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Od 1. januara bi trebalo da bude na snazi paket izmjena ekonomskih zakona nazvan “Euro model”, ukoliko ga Skupština usvoji, kojim se značajno podižu iznosi minimalne zarade sa sadašnjih 600 eura na 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnom školom i na 1.250 za radna mjesta kojima se traži diploma srednje škole. Takođe, iznos minimalne zarade za visokoškolce se povećava sa 800 na 1.400 eura. Između ostalog, ovim paketom se ukidaju i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, što bi uticalo na rast neto zarada za oko 10 odsto.
Đeljošaj je kazao da neće dozvoliti da već unaprijed najavljeni rast cijena obezvrijedi rast plata.

“Neću dozvoliti da tajkuni medijskom strategijom unaprijed pripreme teren da kroz neopravdana poskupljenja građanima oduzmu povećanje plata. Veće zarade moraju značiti bolji život građana, a ne veće profite na njihov račun. Mjera će obuhvatiti osnovne životne namirnice i druge neophodne proizvode za svakodnevnu potrošnju. Konkretan spisak proizvoda i visina dozvoljenih marži biće blagovremeno predstavljeni, uz očuvanje urednog snabdijevanja tržišta”, najavio je Đeljošaj.

Vlada je usvojila ovaj paket zakona sredinom septembra bez prethodne javne rasprave i konsultacija sa privredom i socijalnim partnerima. Veliki broj privrednika od tada je saopštavao da će povećanje minimalne zarade za 60 do 108 odsto, značajno uticati na troškove rada i da taj novac jedino mogu da obezbijede povećanjem cijena. Dio poslodavaca je najavio i otpuštanje dijela zaposlenih, dok je iz Unije poslodavaca zvanično saopšteno da bi mogli da izdrže povećanje minimalnih zarada za najviše po 200 eura.

Na pitanje “Vijesti” da li ima podataka da trgovci već povećavaju cijene, potpredsjednik Vlade je kazao da se već stvara medijski narativ da cijene moraju da rastu.

“Prema navedenim podacima Monstata, potrošačke cijene u septembru 2026. bile su za 0,5% više nego u avgustu, odnosno za 5,2% više nego u septembru prethodne godine. Prosječan rast cijena u periodu januar-septembar iznosio je 3,7%.

Istovremeno, u javnosti se već stvara medijski narativ da cijene od januara moraju rasti. Ne prihvatamo da se najava povećanja zarada unaprijed koristi kao opravdanje za poskupljenja. Svaku promjenu treba sagledati kroz stvarne nabavne cijene, troškove poslovanja i marže. Povećanje zarada ne smije biti unaprijed predstavljeno kao razlog za novi talas poskupljenja. Uticaj programa treba procjenjivati na osnovu cjelokupnog paketa mjera i stvarnih troškova poslovanja, uz uvažavanje razlika među djelatnostima. Naš cilj je da veća primanja donesu stvarno poboljšanje kupovne moći. Zato ćemo od januara ograničiti marže na najosnovnije proizvode i pratiti efekte programa, kako povećanje zarada ne bi bilo poništeno neopravdanim rastom cijena”, kazao je Đeljošaj.

Na pitanje da li je već razgovarano sa trgovinskim lancima i proizvođačima o ograničavanju cijena i kakve su njihove reakcije, Đeljošaj kaže da se na nivou Vlade već razgovara sa poslodavcima.

“O primjeni ‘Euro modela’ već je otvoren dijalog na nivou Vlade sa predstavnicima poslodavaca. Konkretni uslovi ograničavanja marži biće razmotreni sa trgovcima i proizvođačima, uz analizu nabavnih cijena, troškova i potreba urednog snabdijevanja. Od privrede očekujemo odgovornost i konstruktivnu saradnju, kakvu smo imali tokom akcije ‘Limitirane cijene’. Zaštita standarda građana biće osnovni kriterijum pri definisanju mjere”, kazao je Đeljošaj.

On ukazuje i da će ograničavanje marži od januara biti konkretna mjera zaštite standarda, dok smatra da su za njegovo trajno poboljšanje potrebni rast produktivnosti, investicije i snažnija konkurencija.

“Pratićemo primjenu mjere i inicirati pojačane inspekcijske kontrole. Ukoliko se pojave indicije o povredama konkurencije, relevantne podatke dostavićemo Agenciji za zaštitu konkurencije. Sa drugim resorima razmatraćemo i ciljanu podršku najugroženijim domaćinstvima. Povećanje zarada treba da osjete građani kroz bolji životni standard, a ne da bude potrošeno na neopravdana poskupljenja”, smatra Đeljošaj.

Premijer iz Dubaija kazao da se očekuje globalni rast cijena

Predsjednik Vlade Milojko Spajić je prije četiri dana nakon učešća na Svjetskom ekonomskom forumu u Dubaiju na društvenim mrežama objavio da svjetski eksperti očekuju rast inflacije i da je “Euro model” odgovor.
“I tokom Svjetskog ekonomskog foruma (AMGFL26), u razgovorima sa ekspertima, potvrdili smo da su pred nama ozbiljni izazovi – uvezena inflacija, u velikoj mjeri podstaknuta ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rast cijena energenata i hrane, kao i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je ‘Euro model’ neophodna reforma: jer subvencije i prodajne akcije mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, dok otporna struktura zarada i poreskog sistema predstavlja dugoročan i održiv mehanizam zaštite životnog standarda građana”, naveo je tada Spajić.

Dio trgovaca već povećava cijene, ostali rade analize

Sagovornik “Vijesti” iz trgovačkog sektora kazao je da su od dijela dobavljača već dobili najave povećanja cijena zbog rekordnih cijena goriva, drugih energenata i hrane na evropskom tržištu, ali priznaje da ima povećanja i mimo tih najava.

On navodi da je jedan trgovački lanac već u ponedjeljak povećao cijene najvećeg dijela prehrambenih proizvoda, hemije i robe široke potrošnje, za pet do 15 odsto, a da je poskupio i dio domaćih proizvoda za koje domaći proizvođači nisu povećali cijene prema trgovcima. Riječ je o proizvodima domaće prehrambene industrije.

“Vijesti” su prije dva dana poslale pitanja domaćim trgovačkim lancima i odboru za trgovinu Privredne komore o tome da li su im proizvođači i dobavljači najavili veće cijene i da li će zbog toga biti poskupljenja.

Zvaničnih odgovora nije bilo, već nezvanični da rade analize da li će narednih dana biti povećanja cijena i u kojem obimu.

Izvor: Vijesti

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.

Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.

„Nema posla.“

„Nema kadra.“

Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?

Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.

Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.

„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.

Ali znamo li koliko imamo znanja?

Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.

Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?

I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.

Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.

„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.

Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.

Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:

„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:

Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?

Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.

Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.

Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.

Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.

„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.

U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.