DRUŠTVO
BERANE
Prvi put od daleke 1892.: Osnovna škola u Lubnicama bez đaka prvaka
„Žao mi je što to moram saopštiti, ali je tačno da prvi put ova škola neće imati ni jednog jedinog prvaka. U čitavom mjesnom centru bio je jedan prvak, ali su roditelji odlučili da ga prebace, odnosno upišu u gradsku školu“, kazala je direktorica ove škole Snežana Rajković

Prvi put u svom više od vijeka dugom postojanju, Osnovna škola „Lubnice“, u istiomenom beranskom mjesnom centru, ove godine neće imati nijednog đaka prvaka.
Direktorica ove škole Snežana Rajković, kazala je da je to jednostavno negativni trend koji prati čitav sjever, a ovdje se manifestuje ovako drastično.
„Žao mi je što to moram saopštiti, ali je tačno da prvi put ova škola neće imati ni jednog jedinog prvaka. U čitavom mjesnom centru bio je jedan prvak, ali su roditelji odlučili da ga prebace, odnosno upišu u gradsku školu“, kazala je Rajković Portalu RTCG.
Ona je dodala da ni malo ne ohrabruje podatak da Osnovna škola „Lubnice“ ima svega 21 učenika, od čega 19 u matičnoj školi, i još dva učenika u područnom odjeljenju u selu Glavaca.
Prije samo deset godina, ova škola je renovirana uz pomoć države i donatora i dovedena u vrlo funkcionalno stanje, ali, nažalost, to nije zaustavilo migracije. Renovirano je i područno odjeljenje u Glavacama.
Škola u Lubnicama počela je sa radom daleke 1892. godine, a prvi učitelj bio je Mirko Radović.
„Škola je prolazila kroz razne faze i radila sa prekidima, a od 1950. prerasla je u osmogodišnju, i iznjedrila brojne intelektualce, stručnjake i ugledne ljude. Nekada je brojala i preko 350 učenika, čak i do 400“, podsjetila je Rajković.

Izgrađene hiroelektrane lai nijesu zadržale mještane da ne odlaze (Foto: rtcg.me)
Mjesni centar Lubnice, koji je posljednjih godina aktuelan zbog izgradnje novog puta od Berana do Kolašina, kroz ovo mjesto, nekada je bio najveći u tadašnjem Ivangradu, sa svim odlikama malenog grada.
Prema ovom mjesnom centru više nema ni lokalnih autobusa, dok ih je u ta srećnija vremena, i mnogo lošijim putem, saobraćalo po čak četiri autobusa dnevno.
„Sada jedva da ima jedan polazak privatnog kombija. To je sa jedne strane posljedica činjenice da je veliki odliv stanovništva sa ovog područja, a sa druge da je država neodgovorna i da ne mogu da natjeraju prevoznike, odnosno da lokalni prevoz proglase javnim interesom. U tom slučaju bi neka privatna autoprevozna preduzeća mogla da se natjeraju da obavljaju prevoz“, smatra predsjednik MZ Lubnice, Miloš Raković.
Na području takozvane Gornjoselske župe, smještene na padinama Bjelasice, koju čine sela Lubnice, Praćevac, Bastahe, Glavace, Kurikuće i Vuča, 1948. godine živjelo je 1800 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na nešto više od 600.
Danas je ta cifra vjerovatno zabrijavajuća, što će sljedeći popis sigurno pokazati.
„Na čitavom području mjesne zajednice trenutno ima svega 52 stalna domaćinstva. I to su uglavnom staračka. Mladi odlaze prema gradu, i dalje. Niko više ne želi da živi na selu i da se bavi seoskim poslovima“, kaže Raković.
Ona se pribojava da nakon biološkog odlaska još te starije generacije stanovnika Lubnica, u selima Gornjoselske župe neće ostati više niko.
U Lubnicama već dvije i po decenije propada i nekadašnji zadružni dom, u kojem su nekada radili otkupni centar, prodavnica, kafana, pošta i ambulanta. Sve je to odavno u ruševinama, pri čemu se samo nagađa ko je vlasnik nakon prvatizacije.
Da je situacija poprimila karakter „nepogode“ najbolji pokazatelj je broj učenika u osnovnoj školi.
Stvari na bolje se, za sada, nisu promijenile prolaskom novog puta, koji je skratio putovanje do Berana na svega deset-petnaest minuta.
„U hidrocentralama koje su izgrađene na našim rijekama zapošljen je samo minimalan broj radnika na čuvanju. Tamo i nema potrebe za poslom, sve je automatizovano. A mnogo je obećavano dok nisu počele da se grade“, podsjeća Raković.

Mještani očekuju da novi put Jezerine Lubnice spriječe migracije (Foto: rtcg.me)
U Lubnicama se, ipak, nadaju da konačan završetak tunela i puta prema Kolašinu, i turističko oživljavanje njihove planine Jelovice, moglo doprinijeti zaustavljaju migracija.
„I ako se otvore neka nova radna mjesta, potrebno je angažovati samo mlade ljude iz naše mjesne zajednice. Eventualno otvaranje nekih manjih pogona za turističke potrebe, možda će spriječiti odumiranje našeg kraja“, kaže Raković.
Početak školske godine, međutim, ne obećava za sada ništa dobro, kada školu staru 131 godinu pohađa svega dvadesetak učenika, bez i jednog prvaka.
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA1 дан ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić