Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je večeras nezavisnost Donjecke i Luganske narodne republike, dvije proruske teritorije u istočnoj Ukrajini, i potpisao sporazume o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći, javile su svjetske agencije pod oznakom „Hitno!“.

Kremlj je ranije večeras najavio da će Putin uskoro priznati nezavisnost proruskih republika u istočnoj Ukrajini.

Dodaje se da je Putin o svojoj odluci obavijestio predsjednika Francuske Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) i njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz) čije su države bile posrednici u postizanju mirovnog sporazuma postignutog 2015. godine.

Lideri dvije otcijepljene teritorije u istočnoj Ukrajini pozvali su danas Putina da prizna njihovu nezavisnost i uspostavi „odbrambenu saradnju“.

Taj poziv, emitovan na ruskoj televiziji, uputili su lideri Narodne republike Donjeck (DNR) i Luganjska (LNR), Denis Pušilin i Leonid Pasečnik.

„Istočna Ukrajina drevna ruska zemlja“

Putin je večeras na početku obraćanja naciji rekao da je Ukrajina dio ruske istorije, a istočnu Ukrajinu je nazvao „drevnom ruskom zemljom“.

Modernu Ukrajinu stvorila je komunistička Rusija, rekao je Vladimir Putin i dodao da je Lenjin arhitekta i tvorac Ukrajine. Rekao je i da su „boljševici bukvalno ugurali Donbas u sastav Ukrajine“.

Putin je naveo da je Rusija „opljačkana“ kolapsom SSSR-a 1991. godine i stavljena u jako tešku poziciju.

Spreman sam da pokažem kako izgleda prava dekomunizacija Ukrajine, rekao je Putin u televizijskom obraćanju, prenosi RIA Novosti.

Vladimir Putin je rekao i da je Rusija uvijek imala otvorenu saradnju sa Ukrajinom, ali se i požalio na način na koji su se tamošnji lideri ophodili prema Moskvi.

Optužio je Ukrajinu da je u prošlosti krala gas i da je ucjenjivala Rusiju tim energentom.

Putin se požalio i na porast, kako je rekao, neonacizma u Ukrajini i rekao da su vlasti u Kijevu zaražene virusom nacionalizma i korupcije.

Ukrajina nije uspjela da uspostavi stabilnu vlast i zato je morala da se oslanja na strane države, poput Sjedinjenih Država, rekao je Putin.

Predsjednik Rusije je upozorio i da je ruski jezik u Ukrajini marginalizovan, kao i da se sprema uklanjanje Ruske pravoslavne crkve.

„Ukrajina zna kako da napravi nuklearno oružje“

Vladimir Putin je u televizijskog obraćanju naciji rekao da Ukrajina planira da napravi sopstveno nuklearno oružje i da posjeduje uputstva iz sovjetske ere za to.

Ako Ukrajina nabavi oruženje za masovno uništenje, drastično će se promijeniti globalna bezbjednosna situacija. To ne možemo da ignorišemo, kaže ruski predsjednik.

Naveo je i da je poslednjih mjeseci Ukrajina preplavljena naoružanjem sa Zapada, a NATO instruktori su neprestano prisutni na vojnim vježbama.

Optužio je američke dronove da konstantno špijuniraju Rusiju.

Sve je to priprema terena za brzo prebacivanje NATO trupa u Ukrajinu, rekao je Putin dodajući da ukrajinski ustav ne dozvoljava postojanje stranih vojnih baza na svojoj teritoriji.

Putin pitao Klintona o mogućem prijemu Rusije u NATO

Ruski predsjednik je rekao da je prijem Ukrajine u NATO, što je, kaže, unaprijed odlučeno, direktna prijetnja ruskoj bezbednosti.

Podsjeća da je Rusiji bilo obećano da se NATO neće širiti, a da se dešava upravo suprotno – „nedavno smo vidjeli pet talasa širenja NATO-a“.

Naveo je i da je 2000. pitao Bila Klintona o mogućem prijemu Rusije u NATO i da je njegova rekcija bila „veoma suzdržana“.

„Americi ne treba tako velika država u NATO-u, kao što je Rusija“, rekao je Putin.

Zahtjev za priznanjem razmatran na sjednici Savjeta za bezbjednost

On se danas poslije podne sastao sa Savjetom za bezbjednost, a sastanak je prenosila televizija.

Putin je tada rekao da nije riječ o pridruživanju ove dvije republike Ruskoj Federaciji, već o priznavanju njihove nezavisnosti.

Državna duma Rusije izglasala je prošlog utorka nacrt rezolucije o priznanju samoproglašenih Donjecke narodne republike i Luganske narodne republike, a i lideri ta dva regiona na istoku Ukrajine zatražili su priznanje nezavisnosti od Moskve.

Tada je reagovalo i Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine, upozorivši Rusiju da će se u tom slučaju suočiti sa odgovorom svketske zajednice.

U Donbasu je proglašena opšta mobilizacija, a veliki broj građana iz Luganska i Donjecka je prešao u Rusiju. Svakodnevno dolazi do kršenja primirja, a dve strane u sukobu optužuju jedna drugu za napade.

Lugansk i Donjeck su, inače, proglasili nezavisnost 2014. godine, nakon referenduma održanih u tim oblastima.