Connect with us

EKONOMIJA

POKAZUJU PODACI

Radnicima povećan standard, većini penzionera i nije

Penzije iznad minimalne su za dvije godine povećane za ukupno 19 odsto, dok je inflacija iznosila 22 a rast cijena hrane za 35 odsto. Prosječna plata je za dvije godine imala rast od 46 odsto

Sa majskim usklađivanjem rast penzija bi mogao biti malo veći od inflacije: Sa ranijih protesta penzionera sa sjevera, Foto: Penzioneri sa sjevera

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori je od decembra 2020. godine do februara ove godine porasla sa 527 na 771 euro ili za 46 odsto, dok je prosječna penzija povećana sa 290 na 374 eura ili za 29 odsto.

Za ovaj period zvanična zbirna inflacija po metodologiji Monstata iznosila je 22 odsto, dok je rast cijena hrane od decembra 2020. godine iznosio 35 odsto.

Rast zarada bio je veći u odnosu na obje ove stope inflacije, pa se može reći da je standard prosječnog radnika povećan u ovom periodu. Rast prosječne zarade se dogodio početkom prošle godine zbog programa “Evropa sad”, a početkom ove godine zbog rasta zarada u javnom sektoru za oko 20 odsto.

Zarade u privatnom sektoru su rasle sa nižom stopom, iako se ona ne može precizno utvrditi jer se Monstat i dalje pridržava stare metodologije obračuna prosječne zarade, zbog koje nije moguće posebno vidjeti kretanje zarada u javnom i privatnom sektoru.

Većina penzija rasla niže od inflacije

Iako se za zaposlene može reći da je velikoj većini standard povećan u protekle dvije godine, to se za većinu penzionera ne može potvrditi.

Prosječna penzija jeste povećana za 29 odsto i to je više u odnosu na opštu stopu inflacije od 22 odsto, ali značajno niže od stope inflacije za hranu od 35 odsto, na što nažalost većina penzionera i troši svoj novac.

Međutim, ova stopa rasta prosječne penzije za 29 odsto od decembra 2020. godine, postignuta je tako što je granica minimalne penzije povećana za skoro 80 odsto ali je redovno usklađivanje rasta penzije za ove dvije godine iznosilo svega 19 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Tako da su primanja povećana većom stopom od inflacije samo penzionerima sa minimalnim primanjima i njihova penzija sada iznosi oko 275 eura. Ostalim penzionerima povećanje je iznosilo manje od opšte stope inflacije, a značajno niže od povećanja cijena hrane.

Usklađivanje minimalne penzije nije se odnosilo na takozvane srazmjerne penzionere, kojim ima oko 11 hiljada.

Majsko povećanje penzija od oko 5,5 odsto

Ova razlika će djelimično biti ispravljena sa majskim usklađivanjem penzija. Penzije se sada usklađuju tri puta godišnje sa zbirom kojeg čini 75 odsto rasta plata ili inflacije, zavisno od toga šta je veće, i sa 25 odsto niže stope od ta dva procenta. Kako sada stvari stoje penzija bi se usklađivala sa 75 odsto rasta zarada u periodu januar-april ove godine u odnosu na iznos zarada za period septembar-decembar prošle godine, kao i sa 25 odsto rasta inflacije koja je u martu čak prešla u blagu deflaciju.

Sada je prosječna zarada za oko osam odsto veće nego krajem prošle godine, inflacija je ispod jedan odsto, što bi značilo da, ako se taj trend održi i u aprilu, za maj može očekivati rast penzija za oko 5,5 do šest odsto. Time bi ukupno usklađivanje penzija od decembra 2020. godine iznosilo oko 25 odsto, i bili bi veće od prosječne opšte stope inflacije za taj period.

Najveći rast zarada u regionu

Posmatrajući zemlje u regionu, prosječna zarada u Crnoj Gori imala je rast od 46 odsto što je više nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

U Srbiji je u decembru 2020, prosječna zarada bila za 37 eura veća nego u Crnoj Gori, a sada je crnogorski prosjek za 76 eura veći od srbijanskog. Prosječna plata u Srbiji je za ovaj period povećana za 23 odsto, odnosno po duplo nižoj stopi nego u Crnoj Gori.

U decembru 2020, prosječna plata u Crnoj Gori bila je za 23 eura veća nego u BiH, a sada je veća za 153 eura. Prosječna plata u ovoj susjednoj državi je za ovaj period povećana za 22 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Prosječna plata u Hrvatskoj je tada bila za 400 eura veća od crnogorske, a sada je veća za 335 eura. Prosječna zarada u Hrvatskoj je u ovom periodu imala rast od 19 odsto.

Iako je prosječna plata u ovom periodu u Crnoj Gori imala veći rast nego u ovim susjednim zemljama, penzije nisu imale taj trend. Crnogorska prosječna penzija je i dalje veća nego u Srbiji i BiH, ali se ta razlika za ovaj period smanjila. U Crnoj Gori je prosječne penzija povećana za 29 odsto, u Srbiji za ovaj uporedni period za 36 odsto a u BiH za 44 odsto. Ova razlika će biti smanjena sa očekivanim majskim povećanjem penzija.

Jedino je u Hrvatskoj prosječna penzija rasla za niži procenat nego u Crnoj Gori, jer je povećana u ovom periodu za svega 20 odsto.

(Vijesti) 

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije