Connect with us

EKONOMIJA

POKAZUJU PODACI

Radnicima povećan standard, većini penzionera i nije

Penzije iznad minimalne su za dvije godine povećane za ukupno 19 odsto, dok je inflacija iznosila 22 a rast cijena hrane za 35 odsto. Prosječna plata je za dvije godine imala rast od 46 odsto

Sa majskim usklađivanjem rast penzija bi mogao biti malo veći od inflacije: Sa ranijih protesta penzionera sa sjevera, Foto: Penzioneri sa sjevera

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori je od decembra 2020. godine do februara ove godine porasla sa 527 na 771 euro ili za 46 odsto, dok je prosječna penzija povećana sa 290 na 374 eura ili za 29 odsto.

Za ovaj period zvanična zbirna inflacija po metodologiji Monstata iznosila je 22 odsto, dok je rast cijena hrane od decembra 2020. godine iznosio 35 odsto.

Rast zarada bio je veći u odnosu na obje ove stope inflacije, pa se može reći da je standard prosječnog radnika povećan u ovom periodu. Rast prosječne zarade se dogodio početkom prošle godine zbog programa “Evropa sad”, a početkom ove godine zbog rasta zarada u javnom sektoru za oko 20 odsto.

Zarade u privatnom sektoru su rasle sa nižom stopom, iako se ona ne može precizno utvrditi jer se Monstat i dalje pridržava stare metodologije obračuna prosječne zarade, zbog koje nije moguće posebno vidjeti kretanje zarada u javnom i privatnom sektoru.

Većina penzija rasla niže od inflacije

Iako se za zaposlene može reći da je velikoj većini standard povećan u protekle dvije godine, to se za većinu penzionera ne može potvrditi.

Prosječna penzija jeste povećana za 29 odsto i to je više u odnosu na opštu stopu inflacije od 22 odsto, ali značajno niže od stope inflacije za hranu od 35 odsto, na što nažalost većina penzionera i troši svoj novac.

Međutim, ova stopa rasta prosječne penzije za 29 odsto od decembra 2020. godine, postignuta je tako što je granica minimalne penzije povećana za skoro 80 odsto ali je redovno usklađivanje rasta penzije za ove dvije godine iznosilo svega 19 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Tako da su primanja povećana većom stopom od inflacije samo penzionerima sa minimalnim primanjima i njihova penzija sada iznosi oko 275 eura. Ostalim penzionerima povećanje je iznosilo manje od opšte stope inflacije, a značajno niže od povećanja cijena hrane.

Usklađivanje minimalne penzije nije se odnosilo na takozvane srazmjerne penzionere, kojim ima oko 11 hiljada.

Majsko povećanje penzija od oko 5,5 odsto

Ova razlika će djelimično biti ispravljena sa majskim usklađivanjem penzija. Penzije se sada usklađuju tri puta godišnje sa zbirom kojeg čini 75 odsto rasta plata ili inflacije, zavisno od toga šta je veće, i sa 25 odsto niže stope od ta dva procenta. Kako sada stvari stoje penzija bi se usklađivala sa 75 odsto rasta zarada u periodu januar-april ove godine u odnosu na iznos zarada za period septembar-decembar prošle godine, kao i sa 25 odsto rasta inflacije koja je u martu čak prešla u blagu deflaciju.

Sada je prosječna zarada za oko osam odsto veće nego krajem prošle godine, inflacija je ispod jedan odsto, što bi značilo da, ako se taj trend održi i u aprilu, za maj može očekivati rast penzija za oko 5,5 do šest odsto. Time bi ukupno usklađivanje penzija od decembra 2020. godine iznosilo oko 25 odsto, i bili bi veće od prosječne opšte stope inflacije za taj period.

Najveći rast zarada u regionu

Posmatrajući zemlje u regionu, prosječna zarada u Crnoj Gori imala je rast od 46 odsto što je više nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

U Srbiji je u decembru 2020, prosječna zarada bila za 37 eura veća nego u Crnoj Gori, a sada je crnogorski prosjek za 76 eura veći od srbijanskog. Prosječna plata u Srbiji je za ovaj period povećana za 23 odsto, odnosno po duplo nižoj stopi nego u Crnoj Gori.

U decembru 2020, prosječna plata u Crnoj Gori bila je za 23 eura veća nego u BiH, a sada je veća za 153 eura. Prosječna plata u ovoj susjednoj državi je za ovaj period povećana za 22 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Prosječna plata u Hrvatskoj je tada bila za 400 eura veća od crnogorske, a sada je veća za 335 eura. Prosječna zarada u Hrvatskoj je u ovom periodu imala rast od 19 odsto.

Iako je prosječna plata u ovom periodu u Crnoj Gori imala veći rast nego u ovim susjednim zemljama, penzije nisu imale taj trend. Crnogorska prosječna penzija je i dalje veća nego u Srbiji i BiH, ali se ta razlika za ovaj period smanjila. U Crnoj Gori je prosječne penzija povećana za 29 odsto, u Srbiji za ovaj uporedni period za 36 odsto a u BiH za 44 odsto. Ova razlika će biti smanjena sa očekivanim majskim povećanjem penzija.

Jedino je u Hrvatskoj prosječna penzija rasla za niži procenat nego u Crnoj Gori, jer je povećana u ovom periodu za svega 20 odsto.

(Vijesti) 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Pumpa u Beranama, Foto: Berane online

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.

Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.

Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.

Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.

Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost

„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.

Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:

„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.

Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.

Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.

Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama

Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.

U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.

„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.

Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.

„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.

Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.

„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.

Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.

“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.

“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.

Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.

Izvor: Portal RTCG

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije