EKONOMIJA
POKAZUJU PODACI
Radnicima povećan standard, većini penzionera i nije
Penzije iznad minimalne su za dvije godine povećane za ukupno 19 odsto, dok je inflacija iznosila 22 a rast cijena hrane za 35 odsto. Prosječna plata je za dvije godine imala rast od 46 odsto

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori je od decembra 2020. godine do februara ove godine porasla sa 527 na 771 euro ili za 46 odsto, dok je prosječna penzija povećana sa 290 na 374 eura ili za 29 odsto.
Za ovaj period zvanična zbirna inflacija po metodologiji Monstata iznosila je 22 odsto, dok je rast cijena hrane od decembra 2020. godine iznosio 35 odsto.
Rast zarada bio je veći u odnosu na obje ove stope inflacije, pa se može reći da je standard prosječnog radnika povećan u ovom periodu. Rast prosječne zarade se dogodio početkom prošle godine zbog programa “Evropa sad”, a početkom ove godine zbog rasta zarada u javnom sektoru za oko 20 odsto.
Zarade u privatnom sektoru su rasle sa nižom stopom, iako se ona ne može precizno utvrditi jer se Monstat i dalje pridržava stare metodologije obračuna prosječne zarade, zbog koje nije moguće posebno vidjeti kretanje zarada u javnom i privatnom sektoru.
Većina penzija rasla niže od inflacije
Iako se za zaposlene može reći da je velikoj većini standard povećan u protekle dvije godine, to se za većinu penzionera ne može potvrditi.
Prosječna penzija jeste povećana za 29 odsto i to je više u odnosu na opštu stopu inflacije od 22 odsto, ali značajno niže od stope inflacije za hranu od 35 odsto, na što nažalost većina penzionera i troši svoj novac.
Međutim, ova stopa rasta prosječne penzije za 29 odsto od decembra 2020. godine, postignuta je tako što je granica minimalne penzije povećana za skoro 80 odsto ali je redovno usklađivanje rasta penzije za ove dvije godine iznosilo svega 19 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock
Tako da su primanja povećana većom stopom od inflacije samo penzionerima sa minimalnim primanjima i njihova penzija sada iznosi oko 275 eura. Ostalim penzionerima povećanje je iznosilo manje od opšte stope inflacije, a značajno niže od povećanja cijena hrane.
Usklađivanje minimalne penzije nije se odnosilo na takozvane srazmjerne penzionere, kojim ima oko 11 hiljada.
Majsko povećanje penzija od oko 5,5 odsto
Ova razlika će djelimično biti ispravljena sa majskim usklađivanjem penzija. Penzije se sada usklađuju tri puta godišnje sa zbirom kojeg čini 75 odsto rasta plata ili inflacije, zavisno od toga šta je veće, i sa 25 odsto niže stope od ta dva procenta. Kako sada stvari stoje penzija bi se usklađivala sa 75 odsto rasta zarada u periodu januar-april ove godine u odnosu na iznos zarada za period septembar-decembar prošle godine, kao i sa 25 odsto rasta inflacije koja je u martu čak prešla u blagu deflaciju.
Sada je prosječna zarada za oko osam odsto veće nego krajem prošle godine, inflacija je ispod jedan odsto, što bi značilo da, ako se taj trend održi i u aprilu, za maj može očekivati rast penzija za oko 5,5 do šest odsto. Time bi ukupno usklađivanje penzija od decembra 2020. godine iznosilo oko 25 odsto, i bili bi veće od prosječne opšte stope inflacije za taj period.
Najveći rast zarada u regionu
Posmatrajući zemlje u regionu, prosječna zarada u Crnoj Gori imala je rast od 46 odsto što je više nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
U Srbiji je u decembru 2020, prosječna zarada bila za 37 eura veća nego u Crnoj Gori, a sada je crnogorski prosjek za 76 eura veći od srbijanskog. Prosječna plata u Srbiji je za ovaj period povećana za 23 odsto, odnosno po duplo nižoj stopi nego u Crnoj Gori.
U decembru 2020, prosječna plata u Crnoj Gori bila je za 23 eura veća nego u BiH, a sada je veća za 153 eura. Prosječna plata u ovoj susjednoj državi je za ovaj period povećana za 22 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock
Prosječna plata u Hrvatskoj je tada bila za 400 eura veća od crnogorske, a sada je veća za 335 eura. Prosječna zarada u Hrvatskoj je u ovom periodu imala rast od 19 odsto.
Iako je prosječna plata u ovom periodu u Crnoj Gori imala veći rast nego u ovim susjednim zemljama, penzije nisu imale taj trend. Crnogorska prosječna penzija je i dalje veća nego u Srbiji i BiH, ali se ta razlika za ovaj period smanjila. U Crnoj Gori je prosječne penzija povećana za 29 odsto, u Srbiji za ovaj uporedni period za 36 odsto a u BiH za 44 odsto. Ova razlika će biti smanjena sa očekivanim majskim povećanjem penzija.
Jedino je u Hrvatskoj prosječna penzija rasla za niži procenat nego u Crnoj Gori, jer je povećana u ovom periodu za svega 20 odsto.
(Vijesti)
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA1 дан ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA1 дан ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA13 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje

















