Connect with us

POLITIKA

SASTANAK KOORDINACIONOG TIJELA ZA PRAĆENJE PRIMJENE MEĐUNARODNIH RESTRIKTIVNIH MJERA POVODOM KRIZE U UKRAJINI

Radulović: Institucije dužne da sprovode sankcije Rusiji koje je uvela Vlada

„Ruska agresija na Ukrajinu je uzdrmala evropsku bezbjednost“, rekao je Radulović

Radulović, Foto: Savo Prelević

Državne institucije dužne su da primjenjuju odluke Vlade koje se odnose na restriktivne mjere, izjavio je danas ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović na sastanku Koordinacionog tijela za praćenje primjene međunarodnih restriktivnih mjera povodom krize u Ukrajini, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).

Odluka o sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, koju je usvojila Vlada Crne Gore 8. aprila, objavljena je 14. aprila u Službenom listu, što znači da sankcije mogu da se primijene, navodi se.

Vlada je 8. aprila, iz trećeg pokušaja, usvojila sankcije Rusiji, jer nije postojala saglasnost o tome.

Šef crnogorske diplomatije kazao je da je šest mjera stupilo na snagu: prekid diplomatskih odnosa, potpuni ili djelimični prekid ekonomskih odnosa, potpuno ili djelimično ograničenje uvoza, izvoza, tranzita, transporta, pružanja usluga i saobraćajnih, poštanskih i drugih komunikacija, embargo na naoružanje, vojnu opremu i robu dvostruke namjene određenu propisima o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene, ograničenje ulaska u Crnu Goru i ograničenje raspolaganja i sticanja sredstava i/ili druge imovine.

„U skladu sa nadležnostima jasno su definisana tijela koja primjenjuju mjere. Sprovođenje Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU nije samo obaveza, već i slovo sporazuma tri lidera koji se odnosi na vanjskopolitički kurs Crne Gore. Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja vododjelnicu, kojom je uzdrmana struktura evropske bezbjednosti, stoga države traže nove načine da ojačaju sigurnost“, istakao je Radulović.

U saopštenju MVP se dodaje da je Radulović „na toj liniji, ukazao na značaj članstva naše države u EU, te da je vrijeme da Brisel donese važne odluke u tom smislu“.

„Ministarstvo vanjskih poslova je, u saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova, identifikovalo institucije koje su zadužene za sprovođenje restriktivnih mjera i to: Ministarstvo ekonomskog razvoja (Agencija za investicije, Komisija za tržište kapitala – Centralno klirinško depozitarno društvo), Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (Uprava prihoda i carina, Uprava za katastar i državnu imovinu, Centralni registar privrednih subjekata, Centralna banka Crne Gore), Ministarstvo unutrašnjih poslova (Uprava policije, Agencije za nekretnine), Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava (Notarska komora, Advokatska komora), Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (Agencija za elektronske medije)“, piše u saopštenju MVP.

U saopštenju piše i da je na sastanku, kojem su prisustvovali predstavnici pomenutih institucija, bilo riječi o načinima primjene restriktivnih mjera, te potencijalnim nedoumicama.

„Dogovoreno je formiranje Operativnog tima, koji će biti zadužen za identifikovanje svih potencijalnih izazova i efikasnu komunikaciju među resorima“, zaključuje se u saopštenju.

Pedeset četvrti dan je rata u Ukrajini.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine

Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.

– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.

Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.

Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.

Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.

– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.

Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.

Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.

– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.

S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.

– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.

– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.

Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.

Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.

– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:

– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.

Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.

Bez plana za povratak u politiku

– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.

– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije